(VIDEO) Cena zlata dostigla rekordne nivoe: "Jedna od najpoželjnijih investicija u nesigurnim vremenima"
Zlato ne može da se štampa kao novac. Postoje ograničeni resursi, zato imamo stabilnost cene i njen rast u uslovima kriza. Kada se kupuje zlato, to je dugoročna investicija, za "Otvori oči" priča broker Branislav Jorgić.
Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u uslovima političke i ekonomske nestabilnosti, a poslednjih godina njegova cena beleži stabilan rast.
Cena spot zlata dostigla je u ponedeljak ujutru rekordnih 3.356,88 dolara po unci, što je posledica kako inflatornih pritisaka, tako i pada vrednosti dolara. Prema procenama, ukupna tražnja za zlatom porasla je za više od trećine od sredine 2022. godine.
Narodna banka Srbije (NBS) planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze van zemlje u ukupnoj vrednosti od oko šest milijardi dolara na svoje tlo kako bi osigurala bezbednost zlata u periodima krize, piše Blumberg.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da zlatne rezerve Srbije iznose 50,5 tona, u vrednosti u deviznim rezervama od 16,6 procenata, kao i da je Srbija u ovom trenutku neto kupac deviza.
Fizičari u CERN-ovom centru za nuklearna istraživanja u Ženevi pretvorili su olovo u zlato, tokom sudara jezgara olova gotovo brzinom svetlosti, a konverzija olova u zlato merena je pomoću novog mehanizma, saopštila je ta organizacija.
Jorgić navodi da zlato ima posebnu vrednost upravo zato što ga nije moguće večno proizvoditi.
"U kriznim situacijama - bilo da je reč o pandemijama, ratovima, političkim tenzijama ili carinskim ratovima - investitori beže u zlato. Tokom pandemije kovida-19, cena zlata je porasla sa 1.600 na oko 1.800 dolara po unci. Početak rata u Ukrajini dodatno je pogurao cenu iznad 2.600 dolara, a poslednji rast beleži se sa povratkom Donalda Trampa na političku scenu i zbog njegovih spoljno-političkih odluka", navodi Jorgić.
Razlika između nakita i investicionog zlata
Još jedan značajan faktor rasta cena je pojačana kupovina zlata od strane centralnih banaka.
Kako istu nesigurnost osećaju i države, mnoge su, poput Srbije, počele da uvećavaju devizne rezerve u zlatu. Jorgić podseća da Srbija trenutno poseduje oko 50 tona zlatnih rezervi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Na pitanje zašto bi građani ulagali u zlato, kada često ne mogu da prodaju nakit po ceni po kojoj su ga kupili, Jorgić odgovara da je važno napraviti razliku između nakita i investicionog zlata.
"Nakit nije investiciono zlato. Investiciono zlato je u obliku pločica ili poluga, od jednog grama pa naviše, i mora biti 24-karatne čistoće", objasnio je naš sagovornik.
Jorgić: Investiciono zlato kupovati kod proverenih institucija
Građani, prema njegovim rečima, sve više pokazuju interesovanje za ovu vrstu ulaganja, i sve češće se odlučuju za kupovinu zlatnih proizvoda kod specijalizovanih institucija.
Jorgić posebno savetuje da se kupovina obavlja preko proverenih institucija, a čak i menjačnice su počele da nude zlatne proizvode. Prema njegovim rečima, neophodno je da sačuvaju račun prilikom kupovine.
Foto: Envato
Komentarišući vraćanje pet tona zlata iz inostranstva u Srbiju, Jorgić objašnjava da zemlje sa manje stabilnim ekonomskim sistemima teže da imaju zlato fizički kod sebe.
"U uređenim ekonomijama građani ulažu u akcije i obveznice. Kod nas, gde postoji više nestabilnosti, zlato je prirodna destinacija", objašnjava naš sagovornik.
Cena zlata zavisi od globalne politike
U pogledu budućih kretanja, Jorgić nije mogao da pruži preciznu prognozu, ali je istakao da cena zlata zavisi od razvoja globalnih političkih i ekonomskih odnosa.
"Ako dođe do stabilizacije, cena će stagnirati ili blago pasti. Ako se situacija pogorša, cena će ići gore", zaključuje poznati broker.
Foto: Envato
Jorgić upozorava da bi svaka nova eskalacija političkih ili ratnih sukoba mogla ponovo da pokrene rast cene zlata, pa upravo zato, investiciono zlato ostaje jedan od najpoželjnijih instrumenata za čuvanje vrednosti imovine u nesigurnim vremenima.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA (R)
O novim tenzijama u globalnim odnosima, posledicama politike američkog predsednika Donalda Trampa i evropskoj potrazi za sopstvenom snagom, u emisiji Sinteza na Newsmax Balkans televiziji govorio je dr Mihajlo Kopanja, docent Fakulteta bezbednosti. Američki magazin Newsweek objavio podelu interesnih sfera, kao i to da bi centralna Azija mogla da postane ključno žarište geopolitičkog nadmetanja između Rusije i Kine i napravio raspodelu moći na globalnom nivou koja se dovodi u vezu sa značajnim promenama u spoljnoj politici Sjedinjenih Država. Glavne tačke tenzija i pregovora uključuju odnose i pregovore između Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Kine Si Đinpinga. Dr Mihajlo Kopanja o nadmetanju Rusije i Kine: "Dolazi do ozbiljnih preplitanja dve sile".
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-UDBA (R)
Da li ste čuli za advokata osuđenog po nalogu Tita samo zato što je profesionalno branio Dražu Mihailovića? Otkrijte kako su sudstvo i tužilaštvo bili izuzetno „partizovani“ i kako je zapisnik sa Dražinog streljanja kružio među ministrima kao trofej - pre nego što je misteriozno nestao… Zavirite u pozadinu Staljinovih optužbi protiv Komunističke partije - potez osmišljen da bi se obračunao sa Titom. Prvi put javno, saznajte istinu o patološkom mučenju u režiji Državne bezbednosti! Naši sagovornici su dr Srđan Cvetković, autor knjige “Ozna” i prof. dr Boško Bojović, istoričar. STROGO POVERLJIVO je dokumentarni serijal koji predstavlja autentične autore i njihove jedinstvene interpretacije istorijskih događaja na Balkanu. Prikazujući ključne momente, serijal stavlja Balkan u centar političkih previranja koja su oblikovala ne samo ovaj region već i Evropu i svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U saobraćajnoj nesreći koja se u utorak dogodila na magistralnom putu Čačak-Požega nastradao je srpski karatista Luka Petković (26), saopštio je Šotokan karate savez Srbije.
Tinejdžer (16) izazvao saobraćajnu nezgodu u selu Karan kod Užica u kojoj su povređene četiri maloletne osobe, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave Užice.
Nacionalni avio prevoznik Er Srbija saopštila je da je u avgustu, tradicionalno najprometnijem mesecu u avio-saobraćaju premašila rekord po broju putnika u jednom danu, tako što je petak, 1. avgusta više od 21.600 putnika zabeleženo na letovima srpske nacionalne avio-kompanije.
Srbija i Evropska unija potpisale su Sporazum o finansiranju Višegodišnjeg operativnog programa za sektore životne sredine i energetike vredan 325,2 miliona evra, od čega su 240 miliona evra bespovratna sredstva iz IPA fondova Evropske unije, saopštilo je Ministarstvo za evropske integracije.
Dečji smeh, znatiželjni pogledi i beskrajna energija ispunili su EXPO 2027 Playground, gde su srpska deca iz dijaspore, kao učesnici sportskog kampa "Srbija te zove", zakoračila u čarobni svet budućnosti i inovacija, saopštili su organizatori međunarodne izložbe EXPO.
Od 1. avgusta važe nova pravila za proizvode sa palminim uljem. To znači da se mlečni proizvodi koji sadrže palmino ili drugo biljno ulje neće označavati, oglašavati ili vizuelno predstavljati kao da su u potpunosti od mleka.
Nisu problem zakoni, već njihovo nepoštovanje. Proizvođač hrane je odgovoran da zna šta stavlja na tržište, objašnjava za Newsmax Balkans profesor Poljoprivrednog fakulteta Igor Jajić, komentarišući seriju upozorenja koje je Evropska unija uputila na račun kvaliteta hrane iz Srbije.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali je danas sastanak Konsultativnog tima za pitanja bezbednosti u vezi sa realizacijom Međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, tokom obilaska radova na izgradnji brze saobraćajnice Slepčević - Badovinci, da će nakon završetka te deonice, duge 15,3 kilometara, cela Mačva i Podrinje biti premreženi brzim saobraćajnicama i autoputevima.
Komentari (0)