Koje poslove veštačka inteligencija ne može da zameni?

Različiti modeli veštačke inteligencije (AI) verovatno su jedna od najbrže rastućih tehnologija u poslednjih nekoliko godina.

16.09.2025. 13:12

Koje poslove veštačka inteligencija ne može da zameni?

Prvim personalnim kompjuterima, poput IBM AT/XT i njihovim bezbrojnim klonovima iz Kine, trebalo je skoro deceniju da postanu delovi domaćinstava.

Internetu je trebalo još duže - od svog nastanka krajem 1989 i početkom 1990 u CERN institutu u Švajcarskoj, prošlo je više od deset godina dok nije postao široko rasprostranjen, a tek kada su širokopojasne i 3G mreže postale pristupačne i uobičajene, internet je zaista počeo da se masovno koristi širom sveta.

Slično se dogodilo i sa društvenim mrežama - Facebook je, na primer, postojao još od 2004, ali je postao globalno popularan tek pet godina kasnije.

AI nije savršena - za sada

Trideset pet godina od izuma svetske mreže (World Wide Web), globalni internet je potpuno drugačije mesto - gotovo nezamislivo za one iz devedesetih, koji su putem dial-up modema pristupali "informacionom autoputu".

Najkorišćeniji računar danas zapravo uopšte nije računar (barem ne u tradicionalnom obliku i formi). Pametni telefoni, tableti i razni hibridni mobilni uređaji sa ekranima osetljivim na dodir čine više od dve trećine ukupnog internet saobraćaja u svetu.

Ovaj broj će do 2030. porasti na skoro 80 procenata, jer će se korisnici sve više oslanjati na telefone, tablete, pametne satove, kao i na novu generaciju pametnih televizora, gejming konzola i drugih pametnih kućnih uređaja u svojim domovima, koji na ovaj ili onaj način mogu da pristupe internetu.

Veštačka inteligencija je već dostupna na skoro svakom novijem telefonu ili tabletu, u vidu posebnih aplikacija. Takođe, neki AI modeli, poput Google Gemini, već su ugrađeni direktno u Android operativni sistem za smartfone i tablete.

Razvoj AI modela trenutno dominira među tehnološkim gigantima Silicijumske doline, koji se takmiče da većinu svog hardvera učine "AI prilagođenim".

I dok većina korisnika, kada čuje termin AI, prvo pomisli na čet-botove poput ChatGPT-a i pomenutog Geminija, postoji mnogo drugih modela koji rade "iza kulisa", automatizujući brojne procese u raznim industrijama.

Imate novi električni automobil sa opcijom autonomne vožnje? To je zapravo AI "ispod haube" koji vozi. Slušate muziku na usluzi Spotify? Da, i tu je AI, koji pokušava da vam predloži nove albume i pesme na osnovu prethodnih numera koje ste slušali.

Oko milijardu ljudi danas koristi neku vrstu AI servisa u svetu, a procene kažu da će se to tržište do 2030. povećati bar dva do tri puta.

Veštačka inteligencija se trenutno koristi u finansijama za analizu velikih količina podataka, otkrivanje i sprečavanje finansijskih prevara, kao i za predviđanje kretanja na berzi na osnovu prethodnog trgovanja.

U maloprodaji i onlajn kupovini AI se koristi za personalizovane ponude kupcima, jer modeli veštačke inteligencije mogu prilično lako da predvide "šta ide uz šta" - na primer, ako kupite novu gitaru, verovatno će vam trebati i pojačalo, a ako kupujete kompjuter, verovatno ste zainteresovani i za novi monitor.

AI se koristi i u proizvodnji za različite zadatke, poput preciznog sklapanja, zavarivanja i sečenja, praćenja velikih količina sitnih komponenti, naročito u elektronskoj i automobilskoj industriji, kao i za upravljanje zalihama u skladištima.

Poljoprivreda takođe ima koristi od veštačke inteligencije, na primer, za analizu rasta useva, pa čak i za uklanjanje korova pomoću specijalnih kompjuterski upravljanih lasera.

Iako već nekoliko godina mnogi naučnici, programeri i mediji tvrde da će "AI uskoro preuzeti vaš posao", u stvarnosti je to veoma daleko od istine, kao i od stvarnih mogućnosti sadašnjih AI modela.

Iako je veoma dobra u sortiranju i analizi velikih količina podataka, AI i dalje ima jednu veliku manu - ona "halucinira". To znači da modeli veštačke inteligencije u nekim slučajevima prikazuju netačne informacije kao činjenice - izmišljajući podatke, rezultate ili čak istorijske događaje. Iako su najnovije verzije modela donele određena poboljšanja i smanjile učestalost "haluciniranja", to i dalje nije dovoljno dobro za kritične poslove i većinu pozicija u industriji.

Veštačka inteligencija zbog ovoga neće zameniti mnoge oblasti rada, ne samo zato što još nije "savršenа", već i zato što još ne postoje zakonske regulative koje bi omogućile upotrebu takvih AI hardverskih i softverskih sistema. Veštačka inteligencija neće zameniti socijalne radnike, koji moraju biti u stalnom (ljudskom) kontaktu sa pojedincima ili čitavim porodicama.

Iako se veliki deo analitike u zdravstvu može automatizovati uz pomoć AI, a neki modeli su izuzetno dobri u otkrivanju nepravilnosti na rentgenskim i CT snimcima, ona sigurno neće moći da bude hirurg, stomatolog ili da "radi" na hitnom prijemu pacijenata. Takođe, AI gotovo sigurno nikada neće moći da zameni osoblje u palijativnoj nezi ili da radi kao kućna medicinska sestra.

Iako se sama nalazi u "sajber prostoru", AI ne može da bude ni bezbednosni analitičar za hakerske napade, jer zapravo nema pristup "stvarnom svetu" - ne može da zna koji su sistemi ili serveri pod sajber napadom bez ljudskog unosa podataka.

Takođe, iako je veoma dobra u pisanju, AI je i dalje veoma repetitivna, a mnogi stručnjaci to nazivaju "dosadnim čitanjem" - AI često koristi iste reči i ideje iznova i iznova, čak i kada dobije različite zadatke od korisnika, pa, za sada, ni pisci nisu "ugroženi" od strane veštačke inteligencije. Takođe, AI ne može da bude ni novinar - ne može da intervjuiše stvarne ljude na ulici, da izveštava sa raznih događaja, niti da fotografiše i snima događaje uživo.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)