(VIDEO) Nevidljiv, a veliki problem: Na hiljade čestica mikroplastike unesemo iz flaširane vode
Problemi sa kojima se suočavamo nekada se ne mogu videti golim okom, pa čak ni mikroskopom. Tako je sa mikro i nanoplastikom koja je globalni ekološki problem za koji još nije pronađeno rešenje, a nalazi se svuda u našem okruženju, čak i u ljudskom telu.
Analize krvi morskih ptica koje su progutale plastiku iz zagađenog mora pokazuju da je kod njih došlo do oštećenja mozga sličnog Alchajmerovoj bolesti, pokazuje najnovija studija.
Konzumacija hrane iz plastičnih posuda i kutija koje se koriste za pakovanje hrane može da poveća šanse za srčana oboljenja, jer promene u biomu creva izazivaju upalu koja oštećuje cirkulatorni sistem, navodi se u studiji kineskih istraživača.
Ukoliko ne smanjimo proizvodnju i potrošnju plastike, nećemo moći da se nosimo sa njenom količinom za deset godina. Potrebni su nam veći obim reciklaže i upravljanja otpadom, upozoravaju strućnjaci.
Da li smo toga svesni i činimo li nešto kao pojedinci da pronađemo alternativu plastici?
Građani kažu da jesu, ali da je nemoguće izbeći je jer nas okružuje.
"Ono što smo uradili planeti vraćaće se dugo kao bumerang"
Plastiku je najteže zameniti i izazovi da se pronađe odgovarajuća alternativa su brojni.
Od otpornosti materijala do troškova proizvodnje.
Printscreen: Newsmax Balkans
Plastika i dalje slovi za najjeftiniji materijal za masovnu proizvodnju.
"Ako prekinemo sa korišćenjem plastike, to neće rešiti problem. Neke plastike se raspadaju godinama, neke decenijama, a neke hiljadu godina. Ono što smo do sada uradili planeti Zemlji, našem okruženju i zdravlju vraćaće se kao bumerang dugo. Izgleda da plastika nema alternativu. Postoje zdravije plastike, manje opasne, manje toksične, ali su skuplje. Ne možete sirotinji prodati skupu ambalažu", napomenuo je ekolog Milenko Jovanović.
Godišnje unesemo od 75 hiljada do 120 hiljada mikroplastičnih čestica
Sićušni delovi plastike nalaze se u okeanima, rekama, hrani, vazduhu, čak su otkriveni i u ljudskom telu.
Naučnici procenjuju da konzumiramo oko 16.000 mikroplastičnih čestica u jednoj godini samo iz flaširane vode.
Postoji i istraživanje koje pokazuje da kroz disanje, hranu i piće godišnje unesemo u proseku od oko 75 hiljada do 120 hiljada mikroplastičnih čestica.
Šta je rešenje?
Printscreen: Newsmax Balkans
Asistentkinja sa Hemijskog fakulteta Slađana Savić istakla je da je jedan od načina uopšte izbegavanje korišćenja plastičnih predmeta.
"Sistemski je veoma važno da definišemo koliko mikroplastike sme da bude u kojim proizvodima i kojim uzorcima, da je poznajemo dovoljno. Naravno, neophodno je i da imamo mnogo bolje sisteme za upravljanje čvrstim otpadom, tako da znamo i kada dođe do izlaganja, odnosno nastajanja plastičnog otpada da znamo na koji način može bezbedno da se odloži da uopšte ne dođe do životne sredine", navela je Savić.
Asistentkinja je objasnila da je vrlo teško proceniti razmere toga koliko smo izloženi mikročesticama jer nema metoda kojima se može utvrditi.
Naučnici godinama rade na razvijanju tih metoda.
Mogućnost koju mi kao pojedinci imamo na raspolaganju jeste da smanjimo upotrebu plastike i time sprečimo nastanak nevidljivih neprijatelja - mikro i nano plastike.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je S. P. (37) zbog postojanja osnova sumnje da je 15. septembra u Velikom Polju u Obrenovcu, na podmukao način lišio života I. J. i jer je požarom izazvao opasnost za imovinu većeg obima, saopšteno je iz tog tužilaštva.
Detaljnom kontrolom putnika na aerodromu "Nikola Tesla", službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina privremeno su zadržali kofere u kojima su otkrili vrednu, luksuznu robu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, efikasnim operativnim radom, rasvetlili su dva krivična dela izazivanja opšte opasnosti i uhapsili osumnjičene V. P. (31) i N. T. (33).
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Lekari su u pritvoru na Klisi u Novom Sadu posetili studenta Fakulteta tehničkih nauka (FTN) Bogdana Jovičića koji pet dana štrajkuje glađu i doneće odluku da li će biti potrebno da on bude prebačen u bolnicu.
Obljuba bez pristanka - tako bi trebalo da se zove novo krivično delo koje je predloženo u Nacrtu izmena krivičnog zakona. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i advokat Stefan Ćorda smatraju da je takva formulacija nelogična i da zakonodavac mora, pre svega, da čuje glas žena.
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji Evropska unija, a da će godišnjica pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje, kako su naveli u svom saopštenju, "srpskog Majdana"?
Komentari (0)