(VIDEO) Oficir VJ o bombardovanju Jugoslavije: Pretrpeli smo gubitke, ali je NATO priznao da nije eliminisao našu PVO
Pretrpeli smo gubitke, ali je NATO posle rata priznao da nisu bili sigurni da je naša protivvazdušna odbrana (PVO) eliminisana i da mogu potpuno bezbedno da lete. To je bilo veliko priznanje našoj PVO, rekao je pukovnik u penziji Đorđe Aničić za Newsmax Balkans.
Aničić je te 1999. bio zamenik komandanta čuvenog Trećeg raketnog diviziona protivvazdušne odbrane, koji je ušao u istoriju našeg i svetskog ratovanja oborivši čuveni nevidljivi stelt avion F-117.
Oficir se za Stav dana prisetio tog vremena i društveno-političkih okolnosti koje su dovele do intervencije NATO alijanse.
"Vojska je bila spremna, to je bilo nesporno, ali u tehničkom smislu bili smo u daleko inferiornijem smislu. U svakom segmentu smo tada imali naoružanje druge generacije, a NATO je tada imao avione i kompletnu logistiku četvrte generacije. Mesecima se unapred Vojska Jugoslavije pripremala, jer se treba setiti oktobra 1998. kada je postojala realna mogućnost da se i tada država bombarduje. Agresila je prolongirana zbog sporazuma Holbruk-Milošević, ali je NATO pakt tražio povod za intervenciju. Tadašnji šef verifikacione misije OEBS Vilijem Voker je januara 1999. obračun sa terorističkom OVK u selu Račak predstavio svetu bez ikakvih provera da je u pitanju masakr nad civilima. Tada je generalni sekretar NATO Havijer Solana dao dozvolu da intervencija počne", istakao je penzionisani oficir Vojske Jugoslavije.
Foto: Newsmax Balkans
Dodao je da su i oni kao vojna lica i obični ljudi bili u neverici da će NATO bombardovati Jugoslaviju.
"Jednostavno, nismo mogli da verujemo da u to vreme, u Evropi, može da otpočne rat prvi put posle Drugog svetskog rata", naveo je Aničić.
"Nema govora o slučajnom obaranju stelta"
Kao pripadnik RV i PVO nalazio se, kako kaže, u vrhu prioriteta NATO alijanse za eliminisanje.
"Pretrpeli smo gubitke, ali oni su posle rata priznali da nisu bili sigurni da je PVO eliminisan i da mogu potpuno bezbedno da lete. To je bilo veliko priznanje našem PVO. Nema govora o slučajnom obaranju nevidljivog aviona. Specifičnost te večeri bila je da su se na komandnom mestu našla dva rukovaoca gađanja. Praktično smo obojica komandovali tom borbenom poslugom koja je uspela da obori to što je bilo neoborivo, ono što su prikazivali kao vrh tehnologije. Naravno, mi smo ga vrlo brzo poslali u penziju. Za nas je to bio cilj kao i svaki drugi. U pitanju su godine uvežbavanja borbenog rada", objasnio je sagovornik Newsmax Balkans.
NATO bombardovanje SR Jugoslavije je počelo pre 26 godina i bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. General u penziji Jovan Milanović izjavio je za Newsmax Balkans da je tokom boravka u Briselu za četiri godine poslao blizu 4.000 stranica informacija s tim u vezi.
Pukovnik 250. raketne brigade Vojske Jugoslavije Zoltan Dani 27. marta 1999. u 20.40 časova izdao je naređenje "Lansiraj". U tom trenutku nisu bili svesni da su pogodili F-117A, "nevidljivi" avion NATO alijanse, a Dani je za Newsmax Balkans ispričao detalje.
Neurohirurg-onkolog Danica Grujičić izjavila je za Newsmax Balkans da je NATO bombardovanjem 1999. godine od Savezne Republike Jugoslavije "napravljen biološki eksperiment".
Dodatno je pojasnio kako je došlo do obaranja stelta.
"Nalazi smo se u reonu sela Šimanovci i on se pojavio iznenada. Uočio sam ga na neka 23 kilometra daljine od stanice za vođenje raketa. Nije bio sam, već u grupi sa još dva stelta. Ispostavilo se da je to bio prvi avion stelt oboren u ratu i onda se ta naša jedinica tako proslavila u svetu. Treći raketni divizion oborio je i avion F16 u Nakučanima kod Šapca, a takođe i strategijski avion B2 koji je pao kod Županje", podsetio je pukovnik Aničić.
Kuzmanović: Setiti se i pokloniti žrtvama
Direktor Arhiva Vojvodine Nebojša Kuzmanović govorio je za Newsmax Balkans o sećanju na žrtve iz svih ratova koje je srpski narod doživeo tokom prethodnog veka.
Foto: Newsmax Balkans
"Treba se setiti i pokloniti žrtvama, koliko god da ih je bilo. Svakako se treba sećati ovakvih datuma, ali i drugih iz naše istorije koja je bremenita stradanjima. Znamo koliko je bilo nebrige o brizi o stradanju u Prvom i Drugom svetsku ratu. Tokom Drugog svetskog rata imali smo i duhovni genocid, kada je pokatoličeno 240.000 Srba u NDH. Način da se prikupe svi podaci je samo detaljan rad na tome. Kad se dugo ne govori istina, ona kad tad mora da izbije. Mislim da ne treba da upotrebljavamo naziv 'Milosrdni anđeo', jer su oni ovu akciju nazvali 'Saveznička snaga'. Njihovi zločini neće biti manji ako tu akciju zovemo 'Milosrdni anđeo'. U budućnosti moramo da vodimo takvu politiku koja nas nikad neće dovesti u takvu situaciju, a Milošević je upravo vodio Srbiju i doveo nas do bombardovanja", poručio je Kuzmanović.
Gostovanje Aničića i Kuzmanovića u Stavu dana pogledajte u videu:
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)