Kada đaka zaboli kontrolni – kako zaustaviti tržište lažnih opravdanja
U školama se približavaju prvi kontrolni zadaci, a sa njima i izostanak pojedine dece sa časova. Na to da postoje zloupotrebe lekarskih opravdanja, već neko vreme pažnju skreće Unija srednjoškolaca Srbije.
Tvrde da overena blanko lekarska opravdanja kruže među decom po školama i u njihovim grupama i navode da na to godinama niko ne reaguje. Ukazuju i na prodaju opravdanja na društvenim mrežama. Pozivaju Ministarstvo prosvete i Ministarstvo zdravlja da se uključe u rešavanje najpre uzroka problema.Kada đaka zaboli kontrolni, pomoć traži od lekara. Stari, dobro poznati, recept koriste i nove generacije da opravdaju izostanak sa provere znanja.
"Kad kažu boli me glava, ja pitam koji predmet. To je šala, naravno, ali bilo šta da kažu od simptoma, mi moramo da proverimo i da utvrdimo da li jeste ili nije", kaže dr Olivera Todorović, načelnica pedijatrije Doma zdravlja "Dr Milutin Ivković" na Paliluli.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Nije novo ni da se opravdanja lažiraju.
"Još u vreme kada sam ja išla u školu, bilo je mangupa u generaciji koji su pravili falsifikate opravdanja", kaže Mirjana Gašić iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Među decom u školama i u njihovim grupama kruže i važeća lekarska opravdanja – overena, bez upisanih ličnih podataka, kažu za RTS u Uniji srednjoškolaca Srbije.
"U razgovoru sa srednjoškolcima sa kojima radimo već postoji ta javna tajna da postoji mogućnost da se opravdanje nabavi u samoj zdravstvenoj ustanovi, da li nekoj privatnoj ili državnoj ili prosto kada je neki učenik bolestan da ode pa da zamoli za još koje opravdanje kada bude bilo potrebno taj trenutak da se iskoristi, da se možda propusti neki čas i slično, pa može da dobije neko opravdanje više i kasnije će prosto dopuniti datum i neke slične podatke", kaže Elizabeta Jagica iz Unije srednjoškolaca Srbije.
Prodaja opravdanja na društvenim mrežama
Sagovornica RTS ukazuje i na prodaju opravdanja na društvenim mrežama.
"Prodaju se i distribuiraju lekarska opravdanja sa pečatom i potpisom lekara koja su blanko", kaže Elizabeta Jagica.
Na snimku na društvenoj mreži koji Unija srednjoškolaca spominje, gde se opravdanje prodaje za 200 dinara, na prvi pogled može se videti da ono nije važeće jer nema sve pečate koje validno opravdanje lekara ima, ali postoje i profili koji nude opravdanja sa svim pečatima.
"Postoji faksimil i postoji okrugli pečat ustanove koji se stavlja na dva mesta. Lekari i pedijatri znaju tačno gde se nalaze ta dva mesta. I mora da postoji potpis izabranog lekara, a onda svi podaci koji su relevantni za to dete, ime, prezime, škola popunjavaju sestre na šalteru i to mora da bude popunjeno jer možete tako blanko da date nekom drugom detetu", kaže doktorka Todorović.
Opravdanje bi trebalo da donese roditelj
Zna se i ko po zakonu treba da donese opravdanje u školu – roditelj. U praksi, donose ga i deca.
"Vrlo često postoji problem u tome što roditelji zbog svojih poslovnih obaveza ili zato što žive negde dalje nisu u mogućnosti, ili već svoje prioritete postavljaju nešto drugačije, pa ne dolaze u školu, već ta opravdanja šalju po učenicima. Onog trenutka kada odeljenski starešina ima poverenje u učenika i u roditelja, to je negde jedna od onih mogućnosti koju mi prihvatamo. Možda je tu problem kada roditelj ne zna da učenik dolazi sa opravdanjem, kada učenik sakrije od svog roditelja da će pobeći sa nekog časa ili nekog dana", kaže Mirjana Gašić iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Saopštenje Unije srednjoškolaca o lekarskim opravdanjima je uopšteno, zbog čega nije moguće odrediti koje tužilaštvo bi bilo nadležno da reaguje, osim što bi eventualno moglo biti posla za Odeljenje za visokotehnološki kriminal, objašnjavaju u Udruženju tužilaca Srbije.
"Blanko opravdanja ne bi u načelu trebalo da se izdaju. To nije u skladu s pravilima zdravstvene zaštite i tu bi već trebalo da postoji provera u okviru zdravstvenih ustanova. Međutim, to nije krivično delo. U situaciji da dete, blanko opravdanje, koje dobiju u nekom legalnom procesu, gde je zaista otišao kod lekara, ustupi dalje, da li ga proda ili ga dâ, i onda na to legalno opravdanje neko unese svoje druge podatke, to bi bilo krivično delo", kaže Lidija Komlen Nikolić, predsednica Predsedništva Udruženja tužilaca Srbije.
Razlozi za zloupotrebu
Opravdanja za zloupotrebu opravdanja nema, ali razloga zašto do toga dolazi ima, i njima treba da se pozabave ministarstva prosvete i zdravlja, ističe Unija srednjoškolaca Srbije. Smatraju da su pritisnuti velikim brojem školskih obaveza, što je, kažu, pretnja po mentalno zdravlje. U školi traže razumevanje.
"Potrebno im je sigurno okruženje gde će moći u školi i da nauče i da imaju vremena za sve svoje vannastavne obaveze. Srednjoškolci imaju strah da priđu PP službama, zato što misle da će njihove tajne i sve što će poveriti psiholozima i pedagozima prosto otići i neko drugi čuti, jer im je potreban iskren razgovor, naročito što se nalaze u periodu adolescencije, kada se suočavaju sa različitim potrebama iz sredine i škole kao i očekivanjima okruženja, porodice", kaže Elizabeta Jagica.
Iz Ministarstva prosvete odgovaraju da pored ostalog sarađuju sa institucijama sistema, nevladinim sektorom i međunarodnim organizacijama po pitanju mentalnog zdravlja mladih, što je, navode, dovelo do mnogih programa stručnog usavršavanja i priručnika zaposlenih, stvaranja mreže savetovališta, kol-centara gde mladi mogu da se obrate za pomoć.
Kažu i da lekarska uverenja izdaju zdravstvene ustanove i da Ministarstvo prosvete nema nadležnost da utvrđuje njihovu verodostojnost, a da svako saznanje o zloupotrebama treba prijaviti zdravstvenoj inspekciji i policiji.
Ministarstvo zdravlja i MUP nisu odgovorili na pitanja RTS-a.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)