(VIDEO) Inspekcija zatvorila 18 domova za stare: "Svi treba da snosimo odgovornost, ali nam je muka od povlašćenih"
Posle tragedije u Domu za stare u Barajevu, gde je 11 ljudi stradalo u požaru, inspekcija je obišla 25 domova za stare i zatvorila čak 18, među njima je bilo i onih koji su imali dozvolu za rad.
Predsednik Udruženja privatnih staračkih domova Radoslav Milovanović ocenio je za Newsmax Balkans da je vreme da se uvede red u ovoj oblasti, ali i da bi pod strogim inspekcijskim nadzorom trebalo da budu i državni domovi za stare.
Međutim, on strahuje da u Srbiji nema dovoljno inspektora koji bi taj nadzor vršili.
Broj preminulih nakon požara koji je izbio 20. januara u staračkom domu u Barajevu, porastao je na 11, pošto su tri povređene žene preminule u bolnici, saopšteno je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici podneće krivičnu prijavu protiv žene (52) iz Bačke Topole zbog sumnje da je u objektu koji nije imao dozvolu za rad pružala smeštaj i negu starijim osobama.
U Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušano je četvoro zaposlenih u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
"Nadamo se da će se uvesti u red konačno usluga domskog smeštaja, da neće biti više prostora za mešetare i one koji kvare kompletnu sliku većine onih domova koji zaista savesno i odgovorno rade svoj posao i vrlo profesionalno i veoma su korisni našoj najstarijoj populaciji i celom društvu", rekao je Milovanović.
Inspekcija obišla samo 10 odsto domova
Istakao je da je manjina onih koji ne ispunjavaju sve zahteve i ne rade sve po pravilniku o licenciranju.
"Samo 10 odsto domova je inspekcija obišla. Postavlja se postavlja pitanje koliko iskusnih inspektora ima, s obzirom na to da su neki hapšeni, pa pušteni, pa udaljeni s posla", napomenuo je naš sagovornik.
Kako je naveo, u Srbiji ima oko 270 privatnih domova, a više od 300 je državnih.
"Stalno se baca fokus na privatne domove, državni se ne spominju i nama to smeta i škodi, jer i tamo rade isti ljudi kao i kod nas. Niko ne govori, ja bih čak voleo imenom i prezimenom, da znam ko je odgovoran, koji je to dom i zašto se neko zatvorio. Nemamo dovoljno kontakta sa inspekcijskim nadzorom, to već jako dugo traje, mi smo deo sistema, moramo da sarađujemo, ali saradnja nikako da dođe na odgovarajući nivo", rekao je Milovanović.
Preporuka zvezda vodilja
Ako nema redovnog inspekcijskog nadzora, a ni kriterijumi nisu isti za sve, šta garantuje porodicama i korisnicima da će dobiti kvalitetnu uslugu? Naš sagovornik smatra da je to - preporuka.
"Tuđa dobra iskustva treba da nam budu zvezde vodilje u izboru domova, ali naravno i kada se odlazi u dom, mora da se otvore četiri oči, da se zna s kim se razgovara, da li tu postoji zaista stručan tim, da li tu postoji stručna osoblja. Evo, imamo sada par dana situacije da se ljudi javljaju u druženju iz nekih domova koji su u problemu, da ih zatvaraju, da nemaju licence, da nešto nisu ispunili, pa onda se kaže, pa dobro, nisam imao socijalnog radnika, pa nisam imao ovo ili ono. To su kardinalne greške zbog kojih zaista ne može jedan dom da radi, ali to treba objasniti ljudima. Treba ići od vrha, ali apsolutno. Ali onda treba objasniti zašto neki dom koji sve to ispunjava, nije dobio dozvolu za rad. Ima i toga. Postoje višestruki aršini", naglasio je Milovanović.
"Ne plašimo se inspekcije"
Dodao je da žele uvođenje u red.
"Ne plašimo se inspekcije, svako ko savesno radi svoj posao... njemu inspekcija ne smeta, ali smeta nam ako se kod nekih inspekcija najavljuje, a kod nekih ne, i budu uvredljivi i čak sa povišenim tonom", rekao je naš sagovornik.
Istakao je da mora da se vidi ko zaista radi svoj posao kako treba.
"Bilo je slučajeva u Sloveniji i Hrvatskoj, malih domova sa 20 korisnika koji nisu opstali pod pritiskom inspekcijskog nadzora, ljudi su morali da zatvore. Zato što, ako ispune sve što ispune, neće imati ni žutu banku zarade. Ekonomski ne mogu da opstanu, pa zašto im se uopšte daje mogućnost da se otvore? Zašto mali domovi ne ispune sve uslove? Zato što je to sve skupo. Spremni su da reskiraju krivično delo za falsifikovanje dokumenta jer nemaju da plate 15.000 ili 20.000 evra, što treba da ispoštuju prema Zakonu", naveo je on.
Milovanović je dodao i da naši ljudi, uprkos svemu, ne odustaju.
"Nikako da priznaju da ne rade to kako treba, svi se hvataju za slamku spasa i ulaze u kriminal. Treba revidirati i analizirati rad svakog pojedinca, da li je to inspektor, načelnik ili direktor ustanove... svi treba da snosimo odgovornost, ali muka nam je od povlašćenih, kod kojih sve može da prođe", poručio je naš sagovornik.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, efikasnim operativnim radom, rasvetlili su dva krivična dela izazivanja opšte opasnosti i uhapsili osumnjičene V. P. (31) i N. T. (33).
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Lekari su u pritvoru na Klisi u Novom Sadu posetili studenta Fakulteta tehničkih nauka (FTN) Bogdana Jovičića koji pet dana štrajkuje glađu i doneće odluku da li će biti potrebno da on bude prebačen u bolnicu.
Obljuba bez pristanka - tako bi trebalo da se zove novo krivično delo koje je predloženo u Nacrtu izmena krivičnog zakona. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i advokat Stefan Ćorda smatraju da je takva formulacija nelogična i da zakonodavac mora, pre svega, da čuje glas žena.
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji Evropska unija, a da će godišnjica pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje, kako su naveli u svom saopštenju, "srpskog Majdana"?
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se u oktobru očekuje još jedno povećanje plata od pet odsto u sektoru prosvete i dodao da je država uprkos blokadama omogućila rast plata i uslove za poslovanje za sve u Srbiji.
Komentari (0)