SKONUS pozvao rektore i dekane da dostave predloge nadoknade nastave za školsku 2024/25. godinu
Studentska konferencija univerziteta u Srbiji (SKONUS) pozvala je rektore i dekane da u što kraćem roku dostave predloge nadoknade nastave za zimski semestar i hitan plan realizacije nastave za letnji semestar i ispitne rokove u 2024/25. školskoj godini.
U pismu upućenog rektorima i dekanima ističe se da je sada već zabrinjavajuća situacija povodom organizacije nastavnog procesa na visokoškolskim ustanovama u Srbiji za tekuću školsku godinu.
Iz SKONUS-a smatraju da je neodgovorno odlaganje davanja odgovara rektora o dinamici nadoknade nastave.
Kako se navodi, na osnovu Zakona o visokom obrazovanju svaki semestar traje 15 nedelja, a školska godina traje 12 meseci i počinje po pravilu 1. oktobra.
"Na osnovu člana 102. Statuta Univerziteta u Beogradu za organizaciju ispitnih rokova svaka školska godina ima 12 nedelja", dodaje se.
Shodno propisima, kako se navodi, za organizaciju letnjeg semestra i ispitnih rokova za celu školsku 2024/25. godine potrebno je 27 nedelja, a osim toga, potrebno je nadoknaditi i zimski semestar.
Profesorka Medicinskog fakulteta Valentina Arsić Arsenijević i dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić istakli su u razgovoru za Newsmax Balkans da se akademska godina može završiti u roku, naglašavajući da to pre svega zavisi od studenata i ispunjenja njihovih zahteva.
Dekanka Fakulteta političkih nauka Maja Kovačević istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans da ne deli stav pomoćnika ministra prosvete za visoko obrazovanje Aleksandra Jovića, koji je ranije tokom dana izneo tvrdnju da je akademsku godinu nemoguće završiti do 1. oktobra.
"Do 1. oktobra preostalo je manje od 27 nedelja", napominje se u pismu.
Kako se dodaje, moguće je da će studenti pristati na skraćenje letnjeg semestra, ali ne i na skraćeno znanje i skraćene ispitne rokove.
"Smatramo da visokoškolske ustanove moraju javno i zvanično dati odgovor studentima šta će biti sa njihovom školskom godinom. Studenti plaćaju studenstke domove i stanove još uvek jer ne znaju kada će krenuti na nastavu. Studenti takođe plaćaju školarinu, iako ne znaju da li će uopšte imati nastavak obrazovanja ove školske godine jer se visokoškolske ustanove ne oglašavaju po ovom pitanju više od četiri meseca", naglašava se u pismu.
Napominju da se nereagovanjem predstavnika visokoškolskih ustanova dovodi do jaza između visokoškolskih ustanova koji rade regularno, onih koji su završili gradivo za celi zimski semestar i onih koji moraju da nadoknade kako zimski semestar, tako i da sprovedu ceo letnji semestar.
To je, kako se dodaje, potencijalni problem sa kojim će se suočiti prilikom konkurisanja za studentske stipendije i kredite kako jedan deo studenata redovno polaže ispite, dok drugi ne mogu da ih polažu.
Foto: Milena Đorđević
Na taj način je, ističe se, automatski napravljena podela među studentima, jer će oni studenti čiji fakulteti rade, biti više rangirani na listama, pretpostavljajući da će položiti više ispita, sa višim ocenama, od studenata čiji fakulteti još uvek ne rade, a moći će i da konkurišu za programe u inostranstvu.
"Za razliku od njih, studenti kojima fakulteti ne rade neće moći da konkurišu za razmene i programe master i doktorskih studija kako nisu diplomirali u roku", stoji u pismu.
Navodeći da planovi moraju biti dostupni javno svim studentima, iz SKONUS-a navode da studenti još uvek nemaju javno dostupne informacije o tome šta im je preostalo za predmete iz prethodnog semestra od obaveza, dok nastavljaju da plaćaju školarinu.
Napominju i da je potrebno razmotriti koji organ će biti zadužen za odlučivanje o organizaciji nastave i mogućim izmenama aktuelnih propisa i akata koji se odnose na ovu školsku godinu.
"Shodno članu 71. i 72. Ustava Srbije očekujemo efikasnu reakciju i organizovanje sastanka sa rektorima i dekanima kao relevantnim kreatorima sistema visokog obrazovanja jer govorimo o pitanju obrazovanja 230.000 studenata Srbije", poručuje se u pismu SKONUS-a.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)