(VIDEO) Migranti koji ne dobiju azil u Zapadnoj Evropi mogli bi da završe na Balkanu: Ima li Srbija dovoljno kampova?
Deo migranata koji ne dobije azil u zemljama Zapadne Evrope mogli bi da završe na Balkanu. Evropska komisija predložila je uspostavljanje Zajedničkog evropskog sistema za povratke. Spekuliše se da bi to mogle biti zemlje Zapadnog Balkana, pre svega Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i Albanija.
Prošla godina je bila najsmrtonosnija zabeležena godina za migrante, sa skoro 9.000 ljudi koji su umrli na opasnim rutama a svaki deseti nasilno je ubijen u incidentima poput pucnjave, saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa predstavila je novu aplikaciju koja će omogućiti imigrantima koji se nezakonito nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama da se "samodeportuju" umesto da se suoče sa hapšenjem i pritvorom, saopštila je savezna Agencija za carine i pograničnu zaštitu.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu da obustavi prolazak ilegalnih migranata na američku teritoriju preko južne granice zemlje i naredio njihovo proterivanje, saopštila je Bela kuća.
O ovom predlogu koji podrazumeva takozvane "habove za povratak", tek treba da se izjasne Evropski parlament i Evropski savet, ali on ne precizira u kojim državama bi takvi centri bili otvoreni.
Velika Britanija traži saveznika u borbi protiv širenja migracija
Problem sa velikim brojem migranata pojavio se i u Velikoj Britaniji koja želi da pokrene sličnu inicijativu.
"Priliv ljudi koji traže azil u Velikoj Britaniji je veliki i zbog toga je ona preduzela snažnu inicijativu da se kroz borbu protiv krijumčarenja na vreme suočava sa izazovom migracija, ali daleko od njenih obala. U tom smislu, nedavno je organizovan i samit u Velikoj Britaniji upravo da okupi sve zemlje koje bi bile na toj ruti migrantskoj koja vodi do Velike Britanije i da bi tražila njihovu privrženost u borbi protiv iregularne migracije i krijumčara", izjavio je Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je i to da je, između ostalog, jedna od posledica toga i dolazak visokih zvaničnika iz Velike Britanije, koji očekujemo.
"Taj dolazak ima za cilj potpisivanje sporazuma sa Srbijom o borbi protiv migracije koji bi podrazumevao razmenu informacija, borbu u digitalnom svetu protiv krijumčara, ali i neke druge vidove borbe što Srbiju stavlja u fokus politike Velike Britanije kada se govori o usporavanju migracije", naglasio je Đurović.
U Srbiji prošle godine ilegalno prošlo 45.000 ljudi
U Srbiji nema zvanične statistike, a podaci Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila jesu da je tokom prošle godine kroz Srbiju prošlo oko 45.000 ljudi ilegalnim putevima.
Međutim, ukoliko smo zaista na mapi zemalja u kojima bi mogao da bude organizovan centar, da li bismo imali uslova da primimo još ljudi?
"Od 17 kampova, svega pet radi u našoj zemlji za prihvat, između ostalog, i ovih lica. Ti ljudi se nalaze u prihvatnim centrima ili u rukama krijumčara širom zemlje. Ono što je bila realnost prošle godine jeste smanjenje broja lica koje možemo da vidimo, ali to prati i smanjenje broja kampova", naveo je Đurović.
Crveni krst razvio platformu koja pomaže izbeglicama da se snađu
Građani Srbije delimično su svesni načina na koje mogu pomoći, a prvi na liniji pomoći su uvek volonteri Crvenog krsta Srbije.
Crveni krst organizuje aktivnosti kao što su psihološka pomoć, edukativna, ali i pomoć u vidu donacija migrantima i izbeglicama koje se nađu u Srbiji.
Jelena Anđelić iz Crvenog krsta Srbije navela je za Newsmax Balkans da je jedna od aktivnosti koju su volonteri osmislili i razvoj platforme kojoj se lako pristupa.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To može da se uradi putem mobilne aplikacije i putem QR koda koji se skenira mobilnim telefonom koji uglavnom svi migranti imaju. Uz pomoć toga mogu da dođu do značajnih informacija o mestu u kojem se nalaze, o svim aktivnostima koje Crveni krst u tom mestu može da im pruži, o značajnim informacijama o tome kako da zaštite sebe i druge", navela je Anđelić.
Dodala je i to tu mogu saznati i kako da ukažu prvu pomoć sebi i svojim bližnjima, kako da budu obazrivi kada je u pitanju ekspolatacija i problem trgovine ljudima na migrantskoj ruti i kako da na najbolji način zaštite svoju porodicu i decu od razdvajanja.
Printscreen: Newsmax Balkans
Najveći broj onih koji dolaze i prolaze kroz našu zemlju dolaze iz ratom razorenih zemalja, i to iz zemalja Bliskog i Srednjeg istoka.
Uglavnom se kreću iregularno u potrazi za boljim životom.
Ukoliko bi se ideje o centrima obistinile, to bi značilo da će ljudi iz zemalja Evropske unije biti smešteni u habovima odakle bi trebalo da budu vraćeni u zemlje porekla ili neke druge zemlje.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)