(VIDEO) Vika, omalovažavanje, fizički kontakt... Koje mere može da preduzme zaposleni koji je zlostavljan na radu
Zlostavljanje na radu je bilo kakvo ponašanje koje ugrožava dostojanstvo, profesionalni integritet i zdravlje zaposlenog, stvarajući neprijateljsko i ponižavajuće radno okruženje.
Često se može prepoznati kroz ponašanje kao što su uvrede, omalovažavanje, nepravedna preopterećenost radnim zadacima, ili pak njihov izostanak.
Advokatica Dina Bajramović objasnila je za Newsmax Balkans da je pravilnikom jasno precizirano šta je to što se podrazumeva kao zlostavljanje na radu.
"Vika, bez obzira na sadržinu. Kada neko viče na vas, vi se osećate uznemireno. Vređanje, psovke, omalovažavanje, pominjanje, izopštavanje vas, podizanje tona pred ostalim članovima kolektiva gde vam se saopštava da ste nesposobni ili glupi, ne daj bože neki fizički kontakt, odgurivanje, fizički obračun, sve je to na poslodavcu da prevenira i spreči", istakla je ona.
U savremenim radnim okruženjima, gde su profesionalizam i produktivnost ključ uspeha, često se zanemaruje jedan od najopasnijih i najpotcenjenijih problema – mobing na poslu. Žrtva mobinga iz Čačka za Newsmax Balkans je podelila svoje traumatično iskustvo.
Prošle godine u Srbiji usvojeno je 53 dece, najmanje u poslednjih 15 godina. Čak 306 mališana čeka dom, dok je broj potencijalnih usvojitelja konstantno duplo veći. Zašto je to tako i kako izgleda procedura usvajanja?
Predlog zakona o alimentacionom fondu trebalo bi da se u narednih sedam dana nađe u skupštinskoj proceduri, kako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Prema rečima naše sagovornice, u zakonu je jasno definisano da je poslodavac dužan da obavesti pisanim putem svakog zaposlenog da je zlostavljanje na radu zabranjeno.
Šta predviđa zakon?
Zakon predviđa da poslodavci mogu zaštiti zaposlene kroz premeštaj, posredovanje i druge zaštitne mere.
Sa druge strane, zaposleni mogu konsultovati Agenciju za mirno rešavanje radnih sporova, koja građanima pruža pravnu podršku.
Kao krajnja mera, ukoliko prethodno navedene mere ne urode plodom, zaposleni može da podnese tužbu.
Ivica Lazović iz Agencije za mirno rešavanje radnih sporova naveo je da u Srbiji Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu propisuje obraćanje poslodavcu i nakon toga sudsku zaštitu.
"Nama se najčešće obraćaju kada ne uspe interno obraćanje kod poslodavca, ili kad poslodavac nema kapacitet da sprovede to interno poslovanje", rekao je on.
Dodao je da poslodavci često nemaju kapacitete za to, ali da Republika Srbija kroz Agenciju za mirno rešavanje radnih sporova ima eksperte u ovoj oblasti koje firme dobijaju besplatno i oni ceo postupak rešavaju u roku od 30 dana.
"Najčešće se dokazuje svedocima"
Ukoliko dođe do pokretanje sudskog spora, postavlja se pitanje šta je relevantan dokaz na sudu koji zaposleni može da dostavi kao dokaz da je zlostavljan na radnom mestu.
Bajramović je naglasila da se zlostavljanje na radu najčešće dokazuje svedocima i mejlovima.
"Ljudi često postavljaju pitanje da li mogu da snime. Jeste to regulisano Krivičnim zakonikom da vi ne možete da neovlašćeno snimate nekoga bez njegovog pristanka, međutim, vi možete i to iskoristiti kao dokaz na sudu. Na sudu je da ceni da li je to zakonito pribavljen dokaz ili ne, ali u svakom slučaju možete video zapise, mejlove, prepiske", objasnila je advokatica.
U toku procesa trajanja spora, važno je da zaposleni ostanu profesionalni i iskoriste sve zakonske mehanizme koji im stoje na raspolaganju ili sa druge strane da aktivno traže novi posao, u nadi da će im novo radno okruženje više odgovarati.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Ivana Stašević Karličić rekla je da je počela da radi aplikacija koja će brojati koliko se žena poziva i odaziva na mamografske preglede, a značaj te aplikacije ogleda se u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma.
Na apel sunarodnika sa Kosova i Metohije, Republika Srbija poziva interno raseljena lica, privremeno smeštena u centralnoj Srbiji da glasaju na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji zakazanim za 12. oktobar, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Strani radnici dolaze, domaći odlaze - kakva je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je američki državni sekretar Mark Rubio tražio susret sa njim, tokom predstojećeg boravka u Njujorku gde će prisustvovati Generalnoj skupštini UN, kao i da veruje da je moguće da rešimo pitanje američkih tarifa.
Saobraćaj u Beogradu ovog jutra se odvija nesmetano, a gradski prevoz funkcioniše po redovnom režimu vožnje, rečeno je za Tanjug u Gradskom saobraćajnom preduzeću Beograd.
Zabrane neće rešiti problem, poručuje psihološkinja Snežana Anđelić povodom plana EU da ograniči pristup društvenim mrežama deci ispod 16 godina. Ključ je, kako navodi, u edukaciji, ranom vaspitanju i odgovornom uključivanju roditelja i društva.
Komentari (0)