Dve godine od masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar": Sećanje, posledice i pitanja bez odgovora
Prošle su dve godine otkako je Srbija bila potresena jednom od najvećih tragedija u svojoj novijoj istoriji. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K, naoružan očevim pištoljem, izvršio je masovno ubistvo u školi.
Maloletni K. K. tom prilikom je ubio deset osoba, a šest ranio.
Ovaj monstruozan zločin, do tada nezabeležen u istoriji Srbije, nažalost, nije bio jedina tragedija tog maja 2023. godine. Samo dan kasnije, jeziv masakr dogodio se u selima Dubona i Malo Orašje. Mladić Uroš Blažić, kao i maloletni K. K, uzeo je oružje u ruke i pucao nasumično na mladiće i devojke u ova dva sela. Tom prilikom usmrtio je devet osoba, a 12 ranio.
Viši sud u Beogradu prosledio je Apelacionom sudu žalbe i presudu kojom su na višegodišnje zatvorske kazne osuđeni Vladimir i Miljana Kecmanović, roditelji dečaka, koji je 3. maja 2023. godine u OŠ Vladislav Ribnikar ubio devet vršnjaka i čuvara te škole, potvrđeno je Tanjugu iz Višeg suda.
Humanitarnom poetsko-muzičkom večeri "Angelina, živiš među nama" je u Beogradskom dramskom pozorištu na dirljiv i potresan način obeležen rođendan Angeline Aćimović, devojčice ubijene u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar".
U Višem sudu u Beogradu je ispitivanjem veštaka nastavljen parnični postupak protiv oca, majke i dečaka koji je 3. maja 2023. u OŠ "Vladislav Ribnikar" ubio devet vršnjaka i čuvara škole, a po tužbi porodice Dukić čija je ćerka ubijena.
Usledili su višestruki sudski procesi, a Anđelko Aćimović, otac tragično stradale Angeline Aćimović, učenice škole "Vladislav Ribnikar", ocenio je za Newsmax Balkans da je država je sporo reagovala.
"I sada vrlo sporo reaguje - ne samo u ovom slučaju, nego i u vezi sa svim što se dešava u društvu i zajednici. To je nekako vrlo trom organizam koji ne reaguje adekvatno i brzo kada je to potrebno", kaže Aćimović.
Prema njegovim rečima, kada je reč o ovoj tragediji, ne samo država, već ni pojedinci nisu dovoljno ozbiljno shvatili opasnost koja se pojavila.
"Nisu shvatili ozbiljnost, a da bi je shvatili, moraju tačno da znaju kako je do nje došlo. Nedostaje potpuna analiza - kako i zašto se to dogodilo. Radi se o pojavi promene svesti svakog pojedinca pod uticajem informacija sa interneta. Nekad su to podaci, nekad razni sadržaji, igrice ili četovanje", objašnjava sagovornik Newsmax Balkansa.
Aćimović navodi da je država učinila i čini sve što može kako bi ublažila bol roditeljima i eventualno sprečila slične tragedije.
"Sa stanovišta odnosa države prema roditeljima i žrtvama, to je na zavidnom nivou - šta god roditelji žele, traže, kako god žele da se nešto obeleži - oni su tu da pomognu, bez problema", kaže Aćimović.
Međutim, dodaje da je to samo jedan segment - odnos prema žrtvama, dok je u domenu prevencije novih tragedija država i dalje potpuno nedovoljna.
"Svi ti potezi su apsolutno samo privid da se nešto radi. Policija deluje po prijavama, oduzima se oružje, ali nisu pogodili suštinu problema. A suština je da nam se deca i odrasli 'školuju' na internetu. Neko, po svojim karakteristikama, postane sposoban da postane ubica, neko da potpuno promeni pogled na svet - i to oblikuje njegovo ponašanje", navodi Aćimović.
Foto: ATAImages/Milos Tešić
Kako kaže, "kada bacite seme, ono se primi tamo gde je zemlja pogodna".
"Znači, nisu samo njihova deca ubila našu decu - učestvovao je i neko treći. Taj treći je vrlo bitan, jer posle te tragedije imamo mnogo pokušaja sličnih događaja koji su, na sreću, sprečeni“, objašnjava on, ističući da veoma mali broj ljudi zna dovoljno o bezbednosti na internetu.
Sagovornik naše redakcije upozorava da se za dve godine na polju bezbednosti na internetu vrlo malo radilo, osim što je Ministarstvo unutrašnjih poslova delovalo po službenoj dužnosti, kao i Više javno tužilaštvo u slučajevima krivičnih dela.
"Oni rade, ali ne preventivno - već tek kad se nešto dogodi. A tada može biti kasno. Zbog toga je ovde izvršeno krivično delo terorizma. Ko je naručilac, ko je obučio tu decu da ubijaju? Mora da se pokrene postupak za utvrđivanje - ko ih je pripremao za to? O tome se razmišljalo od samog početka, i pošto to krivično delo ne zastareva, nikada nije kasno da se podaci prikupe i da se pokrene istraga", dodaje Aćimović.
Sudski postupci
Što se tiče sudskih postupaka, Aćimović navodi da je prijatno iznenađen njihovom efikasnošću.
Maloletni K. K, kako nalaže Zakon o krivičnom postupku (ZKP) Srbije, krivično je neodgovoran jer u trenutku izvršenja zločina nije imao navršenih 14 godina. Za zločin su, indirektno, odgovorni njegovi roditelji koji su prvostepenom presudom u krivičnom postupku koji se vodio protiv njih, osuđeni na jedinstvenu kaznu od 14 i po godina za oca Vladimira K. i kazna od tri godine zatvora za Miljanu K.
Viši sud u Beogradu je 30. decembra doneo i javno objavio presudu kojom su okrivljeni roditelji, a optužnicom, a onda i presudom obuhvaćen je i instruktor iz streljane u koji je otac vodio dečaka, Nemanja M. zbog davanja lažnog iskaza u tužilaštvu.
Vladimir K. je u krivičnom postupku osuđen zboizvršenja krivičnih dela Teško delo protiv opšte sigurnosti i Zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica, Miljana K. zbog izvršenja krivičnog dela Zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica i Nemanja M. zbog izvršenja krivičnog dela Davanje lažnog izkaza.
Foto: ATAImages/Milos Tešić
Osim krivičnog, protiv njih su pokrenuti i parnični postupci u kojima su tužioci oštećene porodice ubijene dece, ranjene dece, ranjena nastavnica istorine, porodica ubijenog čuvara škole.
Presuda je doneta u parničnom postupku koji su protiv njih pokrenule porodice i rodbina oštećenih, ukupno 27 porodica.
Viši sud u Beogradu je u parničnom postupku doneo presudu kojom su maloletni K. K, njegovi roditelji Miljana i Vladimir K, i Osnovna škola "Vladislav Ribnikar" oglašeni krivim i odgovorni za naknadu nematerijalne štete porodicama žrtava tragedije od 3. maja 2023. godine. Sud je utvrdio da je K. K. bio sposoban za rasuđivanje u trenutku izvršenja dela, da roditelji snose odgovornost zbog lošeg vaspitanja, a škola zbog propusta i nepreduzimanja potrebnih mera.
Oštećenima su dosuđene višemilionske novčane naknade za duševne bolove i strah.
Odgovornost škole je zbog nečinjenja i povrede standarda profesionalne pažnje, kao i odgovornost pravnog lica zbog propusta direktora kao organa škole zbog nezakonitog dežurstva učenika. Kobnog dana su, da podsetimo, dežurne bile dve učenice petog razreda koje su prve ubijene, a zakonom nije predviđeno da učenici tih razreda dežuraju.
Ognjen Božović, advokat koji u oba sudska postupka zastupa porodice oštećenih, kaže za Newsmax Balkans da su presude pravične i da su sudije uradile odličan posao.
"Što se krivice tiče, dobili smo maksimalno, pravnički gledano najviše što je zakon omogućio. Za majku maksimalna kazna za to krivično delo, za oca skoro maksimalna. S druge strane ne može niko reći da je zadovoljan, jer za zločin niko nije odgovarao", objasnio je advokat Božović.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Prema njegovim rečima, iako presuda nije pravosnažna, veruje da makar malo utehe donosi.
"Makar malo može da bude pomoć da porodice odboluju", dodaje sagovornik.
Što se tiče presude u parničnom postupku, Božović smatra da je to presedan u našem pravosuđu u smislu utvrđenih odgovornosti, prevashodno roditelja i škole.
"Predsedavajuća sudeja je odlično razumela i bila posvećena predmetu. Pre svega okolnosti koje se kod nas dešavaju prvi put, da dete ubija decu u školi, zatim zaštitno dobro što su prvenstveno životi dece, a zatim i društvena svrha koja dalje nalaže da škole moraju aktivno da se bave svim dešavanjima, zaštite svoju decu i osoblje i preveniraju svaki vid nasilja", zaključio je Božović.
Advokat Stefan Ćorda, takože zastupnik oštećenih porodica, za Newsmax Balkans objašnjava da ne postoji satisfakcija koja može da ublaži bol oštećenih.
"Nažalost, punomoćnici oštećenih, pogotovo porodice nikada neće moći da budu zadovoljni presudom. Od samih roditelja smo mogli više puta da čujemo da ne postoji satisfakcija koja može da ublaži bol ili da vrati vreme, pa makar i samo 15 minuta ranije, da se ta učionica i škola zaključaju. Zauvek će ostati bol i nama obaveza da nešto uradimo da se to nikada ne ponovi, jer zaista u ovim okolnostima postoji opasnost, a to smo videli odmah sutradan po tome šta se desilo u Malom Orašju i Duboni. U tom smislu ne možemo biti zadovoljni presudom", rekao je advokat Ćorda.
Foto: Milena Đorđević
Kako kaže, sa pravne strane smatra da je sve urađeno blagovoremeno i u skladu sa zakonom.
"Pravno govoreći taj postupak je, završen u jednom, za naše pravosudne uslove, u blagovremenom roku. Ne samo istraga i optužnica, već i izvođenje dokaza pred sudom i presuda. Što se tiče presude, ja bih iskreno voleo da je majka maloletnog K. K. osuđena za sve što se dogodilo, odnosno za oba dela za koja je optužena, a ne samo za Zapostavljanje i zanemarivanje maloletnog deteta. Za vreme izricanja presude smo čuli da je otac slao poruke majci da su oni u streljani i da pucaju, zbog čega ne mogu da poverujem da nije znala za to. Ipak se nadam da će presuda biti potvrđena da ne moramo da se vraćamo u te sudnice i ponovo proživljavamo tu bol. Verujem da bi to moglo da se ostvari do kraja godine", izjavio je sagovornik.
Miljana K, da podsetimo, optužena je da je izvršila i krivično delo Nedozoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, ali je sud oslobodio ove odgovornosti.
"Bitno je da se maloletni K. K, njegovi roditelji, škola i svi koji su bili u tom lancu oglase odgovornim za ovaj događaj, da se niko ne izvuče ni na koji način, ne samo u krivičnom smislu. Želim da se stavi tačka time na ovaj postupak, a mi kao društvo da se potrudimo da se ovako nešto nikada ne ponovi i preuzmemo odgovornost", zaključio je Stefan Ćorda.
Hronologija događaja
Kobnog 3. maja 2023. godine, oko 8:40 časova, učenik sedmog razreda K. K. ušao je u školu i otvorio vatru. Prva žrtva bio je školski čuvar, koji je pokušao da ga zaustavi. Potom je pucao na učenike i nastavnicu istorije.
Ubijeno je devet učenika (osam devojčica i jedan dečak), kao i čuvar škole. Još šest osoba je teško ranjeno, među njima i nastavnica.
Maloletni K. K. je ubrzo uhapšen u školskom dvorištu, bez pružanja otpora. Policiji je izjavio da je napad planirao mesec dana unapred i da je imao "spisak prioriteta".
Talas tuge i mere države
Vlada Srbije proglasila je trodnevnu žalost - 5, 6. i 7. maja 2023. godine. Škole širom zemlje obustavile su redovnu nastavu kako bi se održali posebni časovi posvećeni razgovorima o tragediji i mentalnom zdravlju.
Država je uvela bezbednosne mere - pojačano prisustvo policije u školama i uvođenje psiholoških timova u sve obrazovne ustanove. Uvedeno je obavezno psihološko testiranje učenika. Građani su pozvani da predaju neregistrovano vatreno oružje.
Nakon masakra usledili su veliki protesti širom Srbije pod sloganom "Srbija protiv nasilja". Građani su tražili odgovornost institucija, smene u sektoru bezbednosti i medija, kao i dublje sistemske promene u društvu.
Ilinden, Dan Republike Severne Makedonije. Prilika da analiziramo odnose na relaciji Beograd – Skoplje I dalje ka Briselu, zajedničkom cilju regiona na putu ka Evropskoj uniji. Gosti Stava dana vicepremijer Ivan Stoiljković i dopisnik Politike Željko Šajn.
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)