(VIDEO) Nestorović: Afera "Fajzergejt" sa kupovinom vakcina za EU početak obračuna Trampa sa evropskim elitama
Sud pravde Evropske unije poništio je odluku Evropske komisije da odbije zahtev Njujork tajmsa za pristup SMS porukama između predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i direktora kompanije Fajzer Alberta Burle. O pozadini te afere za emisiju Presek govori dr Branimir Nestorović.
Još od početka pandemije virusa korona, Ursula fon der Lajen bila je na meti kritika zbog toga što je od američke kompanije Fajzer kupila velike količine vakcina po visokim cenama, kao i zbog toga što je navodno sakrila SMS poruke koje je razmenjivala sa direktorom te kompanije Albertom Burlom.
Slučaj je pokrenuo Njujork tajms, koji je zatražio da se prepiska između Fon der Lajen i Burle dostavi novinarima.
Farmaceutska kompanija Fajzer obustavila je razvoj leka protiv gojaznosti, nakon što je otkriveno da je učesnik ispitivanja medikamenta zadobio oštećenje jetre, koje je potencijalno povezano sa lekom.
U Evropskoj uniji 13 zemalja imalo je u 2023. godini problem sa prepunim zatvorskim ćelijama, najviše na Kipru, gde je stopa popunjenosti bila 226,2 odsto, dok je u Francuskoj iznosila 122,9, a u Italiji 119,1 odsto, objavio je Evrostat.
Sud Evropske unije poništio je odluku Evropske komisije kojom je odbijen zahtev lista "Njujork tajms" za pristup SMS porukama između predsednice Komisije Ursule fon der Lajen i izvršnog direktora "Fajzera" Alberta Bourla, koje su razmenjene tokom pregovora o nabavci vakcina protiv koronavirusa.
Na pitanje da li afera "Fajzergejt" može da izazove najveći skandal od osnivanja EU, ukoliko se ispostavi da poruke sadrže kompromitujući sadržaj, profesor Nestorović odgovara:
"Velika je svota u pitanju, oko 35 milijardi dolara. Trebalo je da bude poručeno 900 miliona doza odmah, a još 900 miliona da bude rezervisano. Izgleda da je njen muž prijatelj sa Burlom. I sve je išlo dosta tajnovito. A kada je pukla afera, 2021. godine, čak četiri godine je trebalo da sudovi reaguju", navodi Nestorović.
Nestorović: Tipičan primer visoke korupcije
Evropska komisija je sve vreme odbijala da obelodani sadržaj tih poruka, pozivajući se na tumačenje da SMS poruke nisu zvanični dokumenti Evropske unije.
Profesor Nestorović podseća da je Komisija pokušavala da zaobiđe obavezu objavljivanja poruka upravo tim pravnim manevrom, iako je evropski ombudsman ranije ocenio da bi komunikacija morala da bude javna, jer se tiče odluka o trošenju javnog novca i zaštiti javnog zdravlja.
Foto: Newsmax Balkans
"To je tipičan primer visoke korupcije. Ogromna svota novca, netransparentno ugovaranje, bliske veze između najviših funkcionera i predstavnika korporacija", ocenjuje Nestorović. On ukazuje i na to da je odluka suda doneta tek pošto je Fon der Lajen reizabrana na funkciju, što, kako kaže, otvara sumnje da je objavljivanje presude tempirano politički.
"Očigledno je da je politika imala upliv i na sud. Čekalo se da ona dobije novi mandat, pa tek onda da presuda bude objavljena", ističe Nestorović.
Pravni efekti i potencijalni rasplet
Iako Sud EU nije naložio direktno objavljivanje sadržaja poruka, presudio je da je njihovo prikrivanje bilo nezakonito. Ombudsmani i mediji sada mogu da traže objavljivanje, a Njujork tajms, koji već poseduje deo prepiske, mogao bi da je objavi ukoliko se uklone pravne prepreke.
Prema rečima profesora Nestorovića, u slučaju se pominju i privatne veze - navodno, muž Ursule fon der Lajen ima poslovne odnose sa Fajzerom, što dodatno komplikuje čitavu situaciju.
"Radi se o uplivima privatnih interesa u odlučivanje o javnim sredstvima", upozorava Nestorović.
Foto: Newsmax Balkans
On ukazuje i na širi geopolitički kontekst:
"Mnogi evropski lideri su se distancirali od Donalda Trampa, a Evropska unija gotovo da je u neobjavljenom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ova afera dolazi u trenutku kada američki centri moći, bliski Trampu, otvaraju front protiv evropskih elita", navodi on.
Posledice po političku budućnost EU
Nestorović smatra da će uslediti još afera i da sve neće proći bez političkih posledica. „EU ima jaku unutrašnju opoziciju – Orban, Fico, Meloni… Svi oni bi mogli da iskoriste ovu priliku za jačanje sopstvenih pozicija i dovođenje u pitanje legitimiteta sadašnjeg rukovodstva EU“, zaključuje profesor.
Prema njegovim rečima, ukoliko se ispostavi da poruke sadrže dokaze o nelegalnim dogovorima ili zloupotrebama moći, to bi moglo predstavljati najveći politički potres u istoriji Evropske unije.
Gostovanje dr Branimira Nestorovića pogledajte u videu:
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)