Rektor i dekani Univerziteta u Beogradu uputili predlog studentima: Delimičan povratak na nastavu, uz nastavak blokada
Univerzitet u Beogradu spreman je za povratak na nastavu i ispitne obaveze, uz paralelno očuvanje studentskih blokada i protesta, navodi se u dokumentu Rektorskog kolegijuma i dekana fakulteta koji je poslat svim plenumima studenata, saznaje Newsmax Balkans u Rektoratu Univerziteta u Beogradu.
Studentima će biti omogućeno da, ukoliko procene da trenutno nisu u mogućnosti da završe školsku godinu, podnesu zahtev za mirovanje u tekućoj školskoj godini, što fakulteti mogu odobriti u skladu sa svojim mogućnostima.
Za dalje postupanje očekuje se odgovor studenata, odnosno plenuma fakulteta kojima je inicijativa dostavljena.
U dokumentu pod nazivom "Inicijativa za spas Univerziteta u Beogradu", u koji je Newsmax Balkans imao uvid, ističe se da nastaje nova faza borbe u kojoj je potrebno kombinovati nastavne aktivnosti i protestne forme. Kako se navodi u saopštenju, ovaj model podrazumeva da fakulteti u dogovoru sa studentima organizuju delimičan povratak na nastavu, ali uz zadržavanje blokada, plenuma i drugih vidova studentskog organizovanja.
Niški studenti u blokadi, koji se protive početku onlajn nastave, blokirali su zgradu Rektorata, a kao zahtev su naveli da rektor i dekani potpišu, kako kažu, "platformu" o podršci njihovim zahtevima.
Povodom objava u medijima da je dao saglasnost da bude na studentskoj izbornoj listi, rektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladan Đokić odgovario je da bi eventualni takav poziv studenata shvatio kao gest poverenja i ukazanu čast.
Nastavnici su izrazili zabrinutost o tome da li studenti u blokadi mogu izdržati naredne mesece, letnji period i sve izazove koji mogu dolaziti mesecima u budućnosti, kao i oko toga šta će se dogoditi ukoliko se ne raspišu izbori do jeseni ili ukoliko se uopšte ne raspišu izbori.
Nastavkom školske godine, kako su naveli, došlo bi se do mobilizacije novih studenta i studentske akcije bi ponovo postale masovnije.
"Fer je sada pokazati solidarnost prema studentima koji nisu bili aktivni u blokadama, ali su bili solidarni i nisu im se protivili. Oni bi na taj način završili svoje obaveze koje su planirali i postigli rezultate koje žele", navodi se u dokumentu.
Minimum dva sata dnevno za plenume i blokade
Prdlogom je pedviđeno da se aktivnosti organizuju tako da se ne naruši autonomija Univerziteta, već da se ojača solidarnost među studentima i nastavnicima. U praksi, to može značiti održavanje svakodnevne nastave uz minimum dva sata dnevno rezervisana za plenume i blokade, ili nastavu na daljinu u kombinaciji sa fizičkim prisustvom na plenumima.
"Posledica bi bila veće prisustvo studenata na fakultetima kroz povratak na nastavu, što bi dovelo i do većeg prisustva na protestima", naveli su.
Foto: ATAImages/M.P.
Pored toga, zajednički protesti studenata i nastavnika bi se organizovali jednom nedeljno ili prema potrebi.
Univerzitet u Beogradu poziva sve fakultete da formiraju radne timove sastavljene od članova uprava, profesora i studenata, koji će pratiti situaciju i usaglašavati stavove oko ključnih pitanja kao što su raspored nastave, bezbednost, studentski status i podrška studentskim zahtevima.
Studentima da se omogući i mirovanje školske godine
U cilju pravne i institucionalne zaštite studenata, Univerzitet predviđa mogućnost mirovanja školske godine za sve koji "procene da trenutno nisu u prilici da završe školsku godinu", pri čemu će se odluke donositi u skladu sa situacijom na svakom pojedinačnom fakultetu.
Takođe, poseban akcenat stavljen je na zajedničko javno delovanje i očuvanje legitimiteta studentskih zahteva. Navodi se da su ti zahtevi, koji su prvobitno postavljeni od strane studenata, vremenom postali deo zvaničnih stavova većine nastavno-naučnih veća, kao i kolegijuma rektora i dekana.
"Studentima u blokadi je potrebna podrška u zalaganju za zahteve koji su ih okupili", naglašava se u dokumentu, uz napomenu da odbrana Univerziteta predstavlja nužan, ali ne i dovoljan uslov za odbranu celog društva.
Foto: ATAImages/Elmedin Hajrović
Fakulteti su pozvani da prilagode raspored nastave tako da omoguće da se studentske aktivnosti nesmetano odvijaju, a ujedno da se u potpunosti iskoriste prostorni kapaciteti kako bi se studentima u blokadi omogućio ostanak i rad u okviru fakulteta.
Prostorije će se, u tom smislu, koristiti za aktivnosti poput diskusija, radionica i plenuma, ali ne i za donošenje političkih odluka, što će, kako je naglašeno, biti premešteno van fakultetskih prostora.
Zahtevi Univerziteta u pregovorima sa Ministarstvom prosvete i Vladom Srbije:
- Produžetak školske godine do 31. oktobra 2025;
- Omogućavanje mirovanja studentskog statusa na osnovu opravdanih okolnosti;
- Mogućnost upisa više od 60 ESPB bodova u narednoj školskoj godini;
- Izmenu uslova za budžetski upis, uključujući smanjenje broja potrebnih ESPB bodova;
- Prilagođavanje konkursa za smeštaj, stipendije i kredite novonastalim okolnostima.
Pored toga, Univerzitet će zahtevati ukidanje mera i odluka Vlade koje direktno ugrožavaju funkcionisanje visokoškolskih ustanova. Posebno se ukazuje na potrebu obustave vanrednih finansijskih i prosvetnih kontrola, medijskih pritisaka i kašnjenja u isplatama zarada.
"Ako Ministarstvo ne ispuni pomenute zahteve u razumnom roku... Univerzitet će morati da razmotri druge načine borbe – uključujući protestnu obustavu rada kako bi ostvario svoja prava", zaključuje se.
Univerzitet ističe da će predstavnici studenata biti uključeni u sve pregovore i da će javnost biti redovno obaveštavana o napretku. Cilj je, kako naglašavaju, ne samo očuvanje akademske zajednce, već i doprinos široj borbi za društvene promene zasnovane na ustavnim principima, slobodi mišljenja i autonomiji obrazovanja.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se u oktobru očekuje još jedno povećanje plata od pet odsto u sektoru prosvete i dodao da je država uprkos blokadama omogućila rast plata i uslove za poslovanje za sve u Srbiji.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Ivana Stašević Karličić rekla je da je počela da radi aplikacija koja će brojati koliko se žena poziva i odaziva na mamografske preglede, a značaj te aplikacije ogleda se u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma.
Putnički automobil sa prikolicom sleteo je jutros oko 5.00 časova ujutru na prugu u železničkoj stanici Golubinci, zbog čega je železnički saobraćaj na levom koloseku bio obustavljen, a vozovi su se kretali samo po drugom, odnosno desnom koloseku, saopšteno je iz Infrastrukture železnice Srbije.
Na apel sunarodnika sa Kosova i Metohije, Republika Srbija poziva interno raseljena lica, privremeno smeštena u centralnoj Srbiji da glasaju na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji zakazanim za 12. oktobar, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Strani radnici dolaze, domaći odlaze - kakva je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje?
Komentari (0)