Arhitekta Karlo Rati: Ekspo 2027 mogao bi da postane primer kako gradovi mogu održivo da se razvijaju
Arhitekta i inovator Karlo Rati ocenio je da svetske Ekspo izložbe predstavljaju "laboratorije budućnosti" - mesta na kojima se stvara budućnost, a za međunarodnu izložbu Ekspo koja će se održati u Beogradu 2027. godine kaže da bi mogla postati primer kako se gradovi mogu održivo razvijati.
Rati je i direktor "MIT Senseable City Lab-a" (digitalne laboratorije u okviru Masačusetskog tehnološkog instituta) i on je za potrebe Ekspo 2015. godine u Milanu osmislio "Future Food District", vizionarski prostor koji je ponudio odgovor na pitanje kako će izgledati hrana i gradovi sutrašnjice, saopštio je Ekspo 2027 Beograd.
Na pitanje da li iskustvo Ekspo 2015. godine u Milanu može biti korisno Beogradu dok se priprema za Ekspo 2027, Rati je odgovorio da se jedna od ključnih pouka Svetske izložbe 2015. u Milanu odnosila na važnost razmišljanja o onome "posle" izložbe.
"U Milanu je veliki deo temeljne infrastrukture zamišljen imajući u vidu dugoročnu upotrebu. Međutim, mnogi paviljoni su demontirani nakon završetka događaja, što postavlja pitanje da li smo mogli da učinimo više da obezbedimo kontinuitet. Dok se Beograd priprema za Ekspo 2027, postoji realna prilika da se ide dalje - ne samo da se projektuje za nasleđe, već i za prilagodljivost, demontažu i ponovnu upotrebu.
Prema njegovim rečima, postoje brojne prilike.
"Ne projektuje se isključivo samo za taj događaj - projektuje se i za ono što sledi. Prioritet treba da budu konstrukcije koje su lagane, fleksibilne i lokalno značajne. Mogućnost ponovne upotrebe i transformacije treba da bude u srcu svakog paviljona", rekao je Rati.
Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027 biće povučen iz skupštinske procedure na narednoj sednici vlade i biće upućen na javnu raspravu, saopoštila je Vlada Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je tačno 100 zemalja zasad potvrdilo učešće na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa predsednikom Kipra Nikosom Hristodulidisom, koji boravi u radnoj poseti Srbiji. Hristodulidis je izjavio da će Kipar učestvovati na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 koja će se održati u Beogradu.
U tom smislu, ističe on, međunarodna izložba u Beogradu 2027. mogla bi postati više od proslave - mogla bi da postane "katalizator urbane regeneracije, živi model cirkularne arhitekture i primer kako se gradovi mogu održivo razvijati".
Na pitanje šta su najznačajnije prilike i izazovi za gradove poput Beograda dok se modernizuju i šire, Rati odgovara da prava prilika leži u korišćenju ovakvih trenutaka za kreiranje inovacija u realnom vremenu i posmatranju kako ljudi reaguju na njih.
"Gradovi postaju žive laboratorije, gde se nove ideje mogu testirati ne u teoriji, već direktnom interakcijom", rekao je Rati.
Igralište za eksperimentisanje
Na pitanje koje inovacije s prošlih međunarodnih izložbi smatra da su imale najveći uticaj na to kako danas projektujemo gradove, Rati odgovara da privremeni svetski događaji kao što su Ekspo, Olimpijske igre, Bijenale u Veneciji ili Milanska nedelja dizajna nude jedinstveno "igralište za eksperimentisanje".
"Oni nam omogućavaju da testiramo nove ideje iz oblasti urbanog projektovanja, mobilnosti i tehnologije, jer nisu zauzdani ograničenjima trajnosti. Ti događaji su u svoj svojoj prolaznosti u prošlosti dali neke od najradikalnijih inovacija. Setite se Kristalne palate Džozefa Pakstona na Velikoj izložbi 1851. godine, ili kule Gistava Ajfela u Parizu za Svetsku izložbu 1889. godine. Obe su nastale kao privremene konstrukcije i obe su oblikovale modernu arhitekturu", rekao je Rati.
Ilustracija: Tanjug/Ekspo 2027
Naveo je da je to duh koji atelje CRA i dalje privlači na Ekspo izložbe.
"Tokom godina, imali smo priliku da doprinesemo mnogim izložbama - od Digitalnog vodenog paviljona u Saragosi 2008. godine (koji je časopis Tajm prepoznao kao jedan od najboljih izuma godine), do tematskih paviljona u Milanu 2015. godine, paviljona Italije u Dubaiju 2020. godine (u saradnji sa Italom Rotom), a sada i paviljona Francuske u Osaki 2025. godine (zajedno sa kompanijom 'Coldefy'). Ipak, nadam se da se ove izložbe neće pamtiti po stilskim uspesima, po čemu su se pamtile pre jednog veka. Umesto toga, njihovo pravo nasleđe treba da leži u načinu na koji se arhitektura nosi sa izazovima našeg vremena - od klimatskih promena do nejednakosti, od oskudice resursa do digitalne tranzicije", rekao je Rati.
Tema predstojeće Specijalizovane izložbe u Beogradu je "Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve", a na pitanje kako vidi ulogu igre u svakodnevnom životu, Rati odgovara da, isto kao i veliki američki filozof Džon Djui, igru vidi ne samo kao rekreaciju, već i kao sredstvo za učenje i razvoj.
"Ovo je takođe veoma važno kada je reč o urbanizmu. Kao što je napisao moj kolega sa MIT-a, Fabio Duarte, 'urbana igra' je suštinski sastojak u oblikovanju grada. Upravo kroz igru - eksperimentisanje, interakciju i improvizaciju - urbani život pulsira punom parom. Stoga, šansa za Beograd leži u rušenju granice između sadržaja i pakovanja: između činova igre i samog prostora grada. Ako Ekspo može da poistoveti jedno sa drugim, odnosno ako učini da grad postane i pozornica i scenario, to može radikalno pojačati njegov uticaj na grad i zemlju domaćina", istakao je Rati.
Govoreći o izložbi Ekspo 2015. u Milanu, Rati je naveo da se nasleđe te izložbe može sagledati iz više različitih uglova.
"Prvi je onaj koji možemo nazvati nasleđem sadržaja. Sa svojom centralnom temom 'Nahranimo planetu, energija za život', izložba je pokrenula nacionalnu diskusiju o prehrambenim sistemima, inovacijama i održivosti. Njen uticaj je i dalje uočljiv - od pojave startapova usmerenih ka prehrambenoj industriji do inicijativa kao što je 'Grand Tour' u Bolonji, koji nastavljaju da istražuju kulturnu i ekološku sferu prehrambene industrije", rekao je Rati.
Izložba u Milanu
Dodao je da postoji i infrastrukturno nasleđe izložbe u Milanu 2015. godine. "Lokalitet Ro-Pero, prvobitno zamišljen kao privremena bina, postao je poligon za urbanu rekonstrukciju.
Danas predstavlja sedište naučnog centra 'MIND - Milan Innovation District' - gde se naučno istraživanje, gradski život i poljoprivreda prepliću na nove načine. Karlo Rati asocijacija (CRA) imala je tu privilegiju da projektuje prvobitan master plan za ovakvu transformaciju", rekao je Rati.
Kazao je da postoji i ličnije nasleđe, jer Ekspo 2015 Milano nastavlja da govori na koji način njegov atelje pristupa konstrukciji globalnih događaja. "To je bio trenutak koji je preoblikovao naš način razmišljanja.
Ove teme jasno prožimaju naš trenutni rad, bilo da je reč o kustoskom vođenju Venecijanskog bijenala arhitekture 2025. godine, koji je otvoren 10. maja, ili doprinosu izložbi EXPO 2025 u Osaki.
"Zajedno sa kompanijom 'Coldefy', tamo smo razvili paviljon Francuske kao prostor za dijalog i transformaciju - arhitekture koja sluša koliko i govori. U najboljem slučaju, Ekspo-i ne samo da izlažu - oni stvaraju budućnost", zaključio je Rati.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)