Arhitekta Karlo Rati: Ekspo 2027 mogao bi da postane primer kako gradovi mogu održivo da se razvijaju
Arhitekta i inovator Karlo Rati ocenio je da svetske Ekspo izložbe predstavljaju "laboratorije budućnosti" - mesta na kojima se stvara budućnost, a za međunarodnu izložbu Ekspo koja će se održati u Beogradu 2027. godine kaže da bi mogla postati primer kako se gradovi mogu održivo razvijati.
Rati je i direktor "MIT Senseable City Lab-a" (digitalne laboratorije u okviru Masačusetskog tehnološkog instituta) i on je za potrebe Ekspo 2015. godine u Milanu osmislio "Future Food District", vizionarski prostor koji je ponudio odgovor na pitanje kako će izgledati hrana i gradovi sutrašnjice, saopštio je Ekspo 2027 Beograd.
Na pitanje da li iskustvo Ekspo 2015. godine u Milanu može biti korisno Beogradu dok se priprema za Ekspo 2027, Rati je odgovorio da se jedna od ključnih pouka Svetske izložbe 2015. u Milanu odnosila na važnost razmišljanja o onome "posle" izložbe.
"U Milanu je veliki deo temeljne infrastrukture zamišljen imajući u vidu dugoročnu upotrebu. Međutim, mnogi paviljoni su demontirani nakon završetka događaja, što postavlja pitanje da li smo mogli da učinimo više da obezbedimo kontinuitet. Dok se Beograd priprema za Ekspo 2027, postoji realna prilika da se ide dalje - ne samo da se projektuje za nasleđe, već i za prilagodljivost, demontažu i ponovnu upotrebu.
Prema njegovim rečima, postoje brojne prilike.
"Ne projektuje se isključivo samo za taj događaj - projektuje se i za ono što sledi. Prioritet treba da budu konstrukcije koje su lagane, fleksibilne i lokalno značajne. Mogućnost ponovne upotrebe i transformacije treba da bude u srcu svakog paviljona", rekao je Rati.
Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027 biće povučen iz skupštinske procedure na narednoj sednici vlade i biće upućen na javnu raspravu, saopoštila je Vlada Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je tačno 100 zemalja zasad potvrdilo učešće na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa predsednikom Kipra Nikosom Hristodulidisom, koji boravi u radnoj poseti Srbiji. Hristodulidis je izjavio da će Kipar učestvovati na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 koja će se održati u Beogradu.
U tom smislu, ističe on, međunarodna izložba u Beogradu 2027. mogla bi postati više od proslave - mogla bi da postane "katalizator urbane regeneracije, živi model cirkularne arhitekture i primer kako se gradovi mogu održivo razvijati".
Na pitanje šta su najznačajnije prilike i izazovi za gradove poput Beograda dok se modernizuju i šire, Rati odgovara da prava prilika leži u korišćenju ovakvih trenutaka za kreiranje inovacija u realnom vremenu i posmatranju kako ljudi reaguju na njih.
"Gradovi postaju žive laboratorije, gde se nove ideje mogu testirati ne u teoriji, već direktnom interakcijom", rekao je Rati.
Igralište za eksperimentisanje
Na pitanje koje inovacije s prošlih međunarodnih izložbi smatra da su imale najveći uticaj na to kako danas projektujemo gradove, Rati odgovara da privremeni svetski događaji kao što su Ekspo, Olimpijske igre, Bijenale u Veneciji ili Milanska nedelja dizajna nude jedinstveno "igralište za eksperimentisanje".
"Oni nam omogućavaju da testiramo nove ideje iz oblasti urbanog projektovanja, mobilnosti i tehnologije, jer nisu zauzdani ograničenjima trajnosti. Ti događaji su u svoj svojoj prolaznosti u prošlosti dali neke od najradikalnijih inovacija. Setite se Kristalne palate Džozefa Pakstona na Velikoj izložbi 1851. godine, ili kule Gistava Ajfela u Parizu za Svetsku izložbu 1889. godine. Obe su nastale kao privremene konstrukcije i obe su oblikovale modernu arhitekturu", rekao je Rati.
Ilustracija: Tanjug/Ekspo 2027
Naveo je da je to duh koji atelje CRA i dalje privlači na Ekspo izložbe.
"Tokom godina, imali smo priliku da doprinesemo mnogim izložbama - od Digitalnog vodenog paviljona u Saragosi 2008. godine (koji je časopis Tajm prepoznao kao jedan od najboljih izuma godine), do tematskih paviljona u Milanu 2015. godine, paviljona Italije u Dubaiju 2020. godine (u saradnji sa Italom Rotom), a sada i paviljona Francuske u Osaki 2025. godine (zajedno sa kompanijom 'Coldefy'). Ipak, nadam se da se ove izložbe neće pamtiti po stilskim uspesima, po čemu su se pamtile pre jednog veka. Umesto toga, njihovo pravo nasleđe treba da leži u načinu na koji se arhitektura nosi sa izazovima našeg vremena - od klimatskih promena do nejednakosti, od oskudice resursa do digitalne tranzicije", rekao je Rati.
Tema predstojeće Specijalizovane izložbe u Beogradu je "Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve", a na pitanje kako vidi ulogu igre u svakodnevnom životu, Rati odgovara da, isto kao i veliki američki filozof Džon Djui, igru vidi ne samo kao rekreaciju, već i kao sredstvo za učenje i razvoj.
"Ovo je takođe veoma važno kada je reč o urbanizmu. Kao što je napisao moj kolega sa MIT-a, Fabio Duarte, 'urbana igra' je suštinski sastojak u oblikovanju grada. Upravo kroz igru - eksperimentisanje, interakciju i improvizaciju - urbani život pulsira punom parom. Stoga, šansa za Beograd leži u rušenju granice između sadržaja i pakovanja: između činova igre i samog prostora grada. Ako Ekspo može da poistoveti jedno sa drugim, odnosno ako učini da grad postane i pozornica i scenario, to može radikalno pojačati njegov uticaj na grad i zemlju domaćina", istakao je Rati.
Govoreći o izložbi Ekspo 2015. u Milanu, Rati je naveo da se nasleđe te izložbe može sagledati iz više različitih uglova.
"Prvi je onaj koji možemo nazvati nasleđem sadržaja. Sa svojom centralnom temom 'Nahranimo planetu, energija za život', izložba je pokrenula nacionalnu diskusiju o prehrambenim sistemima, inovacijama i održivosti. Njen uticaj je i dalje uočljiv - od pojave startapova usmerenih ka prehrambenoj industriji do inicijativa kao što je 'Grand Tour' u Bolonji, koji nastavljaju da istražuju kulturnu i ekološku sferu prehrambene industrije", rekao je Rati.
Izložba u Milanu
Dodao je da postoji i infrastrukturno nasleđe izložbe u Milanu 2015. godine. "Lokalitet Ro-Pero, prvobitno zamišljen kao privremena bina, postao je poligon za urbanu rekonstrukciju.
Danas predstavlja sedište naučnog centra 'MIND - Milan Innovation District' - gde se naučno istraživanje, gradski život i poljoprivreda prepliću na nove načine. Karlo Rati asocijacija (CRA) imala je tu privilegiju da projektuje prvobitan master plan za ovakvu transformaciju", rekao je Rati.
Kazao je da postoji i ličnije nasleđe, jer Ekspo 2015 Milano nastavlja da govori na koji način njegov atelje pristupa konstrukciji globalnih događaja. "To je bio trenutak koji je preoblikovao naš način razmišljanja.
Ove teme jasno prožimaju naš trenutni rad, bilo da je reč o kustoskom vođenju Venecijanskog bijenala arhitekture 2025. godine, koji je otvoren 10. maja, ili doprinosu izložbi EXPO 2025 u Osaki.
"Zajedno sa kompanijom 'Coldefy', tamo smo razvili paviljon Francuske kao prostor za dijalog i transformaciju - arhitekture koja sluša koliko i govori. U najboljem slučaju, Ekspo-i ne samo da izlažu - oni stvaraju budućnost", zaključio je Rati.
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Pripadnici MUP u Beogradu, Policijske stanice Barajevo, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Mladenovcu, uhapsili su A. B. (18), I. K. (31), Ž. R. (19) i M. D. (18) zbog sumnje da su počinili sedam krivičnih dela teška krađa.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je da su na zidu dvorišta crkve Svete Petke u Kosovskoj Vitini osvanuli pogrdni grafiti koji su uznemirili preostale Srbe u toj enklavi.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je S. P. (37) zbog postojanja osnova sumnje da je 15. septembra u Velikom Polju u Obrenovcu, na podmukao način lišio života I. J. i jer je požarom izazvao opasnost za imovinu većeg obima, saopšteno je iz tog tužilaštva.
Detaljnom kontrolom putnika na aerodromu "Nikola Tesla", službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina privremeno su zadržali kofere u kojima su otkrili vrednu, luksuznu robu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, efikasnim operativnim radom, rasvetlili su dva krivična dela izazivanja opšte opasnosti i uhapsili osumnjičene V. P. (31) i N. T. (33).
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Lekari su u pritvoru na Klisi u Novom Sadu posetili studenta Fakulteta tehničkih nauka (FTN) Bogdana Jovičića koji pet dana štrajkuje glađu i doneće odluku da li će biti potrebno da on bude prebačen u bolnicu.
Komentari (0)