(VIDEO) "IT tehnologije opterećuju energetiku i životnu sredinu": Da li AI dolazi sa ekološkom cenom koju ne razumemo
Možda nikada niste koristili veštačku inteligenciju, ali čak i da je nikada ne upitate ništa, ona već utiče na vaš svet. Milioni ljudi koriste pametnu tehnologiiju, ali retko ko razmišlja o tome koliko to troši resursa.
Najznačajnija regionalna konferencija o digitalnom marketingu, Digital Day 2025, donosi bogat program panel diskusija koje će se baviti najaktuelniim temama koje oblikuju industriju.
Deca koja danas pohađaju školu žive u svetu koji se menja brže nego ikada ranije. U doba veštačke inteligencije, pametnih tehnologija i digitalne transformacije, roditelji i nastavnici sve češće postavljaju pitanje - kako ih pripremiti za poslove koji još ne postoje.
Veštačku inteligenciju treba da posmatramo iz ugla šta nam donosi, a ne šta odnosi. Mana je što smanjuje privatnost, a dobra strana je više slobodnog vremena koje dobijamo, izjavio je vlasnik kompanije Mikroelektronika Nebojša Matić.
Postavlja se pitanje da li veštačka inteligencija dolazi sa ekološkom cenom koju još ne razumemo.
Voda za hlađenje servera, ogromna količina električne energije, emisije štetnih gasova sve to čini ekološki otisak AI industrije sve većim.
"Benefiti nemerljivi"
Andreja Stojić sa Insituta za fiziku u Beogradu naveo je za Newsmax Balkans da su benefiti AI nemerljivi.
"Sve IT tehnologije učestvuju u opterećenju energetike i samim tim životne sredine. Sve to nešto košta, ali uz to, oni benefiti koji dobijemo i koje ćemo dobiti su nemerljivo pozitivni od eventualnih loših uticaja na životnu sredinu", istakao je Stojić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Da bi nastavili da rade, AI serveri se hlade vodom.
OECD procenjuje da je za slanje deset do 50 AI upita potrebno oko pola litra vode.
"Planiraju da prave data centre pod vodom"
Gugl je u 2023. godini za hlađenje svojih data centara potrošio čak 29 milijardi litara vode, količinu veću od godišnje potrošnje nekih zemalja.
Stručnjak za digitalne komunikacije Ivan Bildi kaže da se te pretopstavke pojednostavljuju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Postoje razni sistemi koje razne kompanije koriste. Ima ih, naravno, u Americi, Kanadi i Evropi. Najviše ih ima u tim severnim zemljama gde je hladnije, gde je manje potrebno za hlađenje jer je okolina hladnija, ali takođe planiraju i pod vodom da prave data centre, odnosno u okeanu, u morima gde će biti dostupna velika količina vode", naglasio je Bildi.
Ogroman pritisak na energetske sisteme
Čet GPT prošle godine bio je 15. najposećeniji sajt na svetu, dok je danas na petom mestu sa preko pet biliona poseta mesečno.
Jedan AI upit potroši i do 10 puta više električne energije nego obična Gugl pretraga.
Prema američkom Institutu za istraživanje električne energije, to je već danas ogroman pritisak na energetske sisteme.
U 2024. godini, 1,5 odsto svetske električne energije ide na rad data centara, a u Evropi čak 3,1 odsto ukupne potrošnje.
Očekuje se da će se ta brojka udvostručiti do 2030. godine.
AI rešava mnoge probleme, ali postavlja i nove
Uprkos ovim podacima, profesor Instituta za fiziku u Beogradu rekao je da je veštačka inteligencija utemeljena navigacija kroz svet sa brojnim benefitima.
"Na putu smo da nesamerljivo detaljnije i dublje razumemo procese u životnoj sredini kroz AI", napomenuo je Stojić.
AI industrija već sada emituje više gasova staklene bašte nego globalni avio-saobraćaj.
Trening jednog velikog modela, poput GPT-3, proizvodi i do 500 tona ugljen-dioksida, isto kao godišnja vožnja više od 100 automobila.
Napredak može da bude skupo plaćen. AI rešava mnoge probleme, ali postavlja i nove.
Dok pišemo sledeći upit ChatGPT, možda bi trebalo da se zapitamo da li će priroda da prati naš tempo ili ćemo umesto odgovora tražiti čist vazduh i zdravu vodu.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Sport je danas moderno gladijatorstvo. Uspeh se traži odmah i ne vodi se računa o prethodnom procesu koji je potreban da bi se sportista izgradio u jednu vrhunsku ličnost i da bi pokazao svu raskoš, izjavila je višestruka šampionka u karateu Tanja Petrović.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Američku državu Aljasku, kao i ostrva Havaji, pogodili su prvi talasi cunamija koji je izazvao snažan zemljotres na Kamčatki. Visina talasa cunamija u ruskom pacifičkom gradu Severo-Kurilsk premašila je tri metra. U Japanu je evakuisano skoro dva miliona ljudi.
Zemljotres magnitude 8,8 stepeni pogodio je područje Kamčatke uz obalu Rusije, a naknadni potresi nastavljeni su i tokom dana. Više od 10 zemljotresa snage između 4,2 i 5,5 stepeni Rihterove skale pogodilo je obalu Kamčatke u Rusiji za nešto više od sat vremena tokom večeri.
Evropska unija je zvanično ukinula ograničenje od 100 mililitara za nošenje tečnosti, aerosola i gelova u kabinskim prtljazima za letove koji polaze sa aerodroma EU.
Koja je uloga bezbednosnih službi u toku ratnih dejstava? Sve o naoružanju i novim detaljima kupovine francuskih "Rafala"? Da li su incidenti u Novom Pazaru doveli do novih podela? Rasim Ljajić u petak sa članovima stranke, a potom i partnerima iz vlasti?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primiće u petak, 1. avgusta, akreditivna pisma novog ambasadora Evropske unije u Srbiji Andreasa fon Bekerata, koji će na toj poziciji i zvanično zameniti Emanuelea Žiofrea.
Studenti u blokadi Državnog univerziteta u Novom Pazaru i građani koji ih podržavaju protestuju ispred zgrade osnovnog suda u tom gradu, sa zahtevom da se svi privedeni 29. jula ispred univerziteta puste na slobodu.
Bivši načelnik u BIA Radiša Roskić smatra da građani Srbije moraju da imaju poverenje u procenu Ministarstva spoljnih poslova da se uzdrže od putovanja u Hrvatsku u periodu proslave "Oluje", dok je zamenik gradonačelnika Vukovara Srđan Kolar istakao da Hrvatska generalno nije nebezbedna.
Povodom različitih interpretacija modela rangiranja za upis na visokoškolske ustanove od strane pojedinih medija, Ministarstvo prosvete ukazalo je na pojedine činjenice u vezi sa modelom rangiranja za upis na visokoškolske ustanove koji je predviđen Zakonom o visokom obrazovanju.
Ministar pravde Nenad Vujić rekao je da bi se izmenama Ustava i Zakona o izvršenju i obezbeđenju (ZIO), Srbija uskladila sa članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji propisuje garanciju prava na dom, a sve u cilju da se onemogući oduzimanje jedinog doma radi naplate duga.
Predsednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac izjavio je da su odnosi Srbije i Hrvatske danas nalik odnosima tokom devedesetih, te da je pet ili deset godina nakon hrvatske vojne akcije "Oluja" bilo više spremnosti za pomirenje nego sada, posle tri decenije.
Osnovni sud u Prištini osudio je Miloša Pleskovića iz Prizrena na 15 godina zatvora za krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, navodno počinjeno u tom gradu 1998. godine.
Komentari (0)