(VIDEO) "IT tehnologije opterećuju energetiku i životnu sredinu": Da li AI dolazi sa ekološkom cenom koju ne razumemo
Možda nikada niste koristili veštačku inteligenciju, ali čak i da je nikada ne upitate ništa, ona već utiče na vaš svet. Milioni ljudi koriste pametnu tehnologiiju, ali retko ko razmišlja o tome koliko to troši resursa.
Najznačajnija regionalna konferencija o digitalnom marketingu, Digital Day 2025, donosi bogat program panel diskusija koje će se baviti najaktuelniim temama koje oblikuju industriju.
Deca koja danas pohađaju školu žive u svetu koji se menja brže nego ikada ranije. U doba veštačke inteligencije, pametnih tehnologija i digitalne transformacije, roditelji i nastavnici sve češće postavljaju pitanje - kako ih pripremiti za poslove koji još ne postoje.
Veštačku inteligenciju treba da posmatramo iz ugla šta nam donosi, a ne šta odnosi. Mana je što smanjuje privatnost, a dobra strana je više slobodnog vremena koje dobijamo, izjavio je vlasnik kompanije Mikroelektronika Nebojša Matić.
Postavlja se pitanje da li veštačka inteligencija dolazi sa ekološkom cenom koju još ne razumemo.
Voda za hlađenje servera, ogromna količina električne energije, emisije štetnih gasova sve to čini ekološki otisak AI industrije sve većim.
"Benefiti nemerljivi"
Andreja Stojić sa Insituta za fiziku u Beogradu naveo je za Newsmax Balkans da su benefiti AI nemerljivi.
"Sve IT tehnologije učestvuju u opterećenju energetike i samim tim životne sredine. Sve to nešto košta, ali uz to, oni benefiti koji dobijemo i koje ćemo dobiti su nemerljivo pozitivni od eventualnih loših uticaja na životnu sredinu", istakao je Stojić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Da bi nastavili da rade, AI serveri se hlade vodom.
OECD procenjuje da je za slanje deset do 50 AI upita potrebno oko pola litra vode.
"Planiraju da prave data centre pod vodom"
Gugl je u 2023. godini za hlađenje svojih data centara potrošio čak 29 milijardi litara vode, količinu veću od godišnje potrošnje nekih zemalja.
Stručnjak za digitalne komunikacije Ivan Bildi kaže da se te pretopstavke pojednostavljuju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Postoje razni sistemi koje razne kompanije koriste. Ima ih, naravno, u Americi, Kanadi i Evropi. Najviše ih ima u tim severnim zemljama gde je hladnije, gde je manje potrebno za hlađenje jer je okolina hladnija, ali takođe planiraju i pod vodom da prave data centre, odnosno u okeanu, u morima gde će biti dostupna velika količina vode", naglasio je Bildi.
Ogroman pritisak na energetske sisteme
Čet GPT prošle godine bio je 15. najposećeniji sajt na svetu, dok je danas na petom mestu sa preko pet biliona poseta mesečno.
Jedan AI upit potroši i do 10 puta više električne energije nego obična Gugl pretraga.
Prema američkom Institutu za istraživanje električne energije, to je već danas ogroman pritisak na energetske sisteme.
U 2024. godini, 1,5 odsto svetske električne energije ide na rad data centara, a u Evropi čak 3,1 odsto ukupne potrošnje.
Očekuje se da će se ta brojka udvostručiti do 2030. godine.
AI rešava mnoge probleme, ali postavlja i nove
Uprkos ovim podacima, profesor Instituta za fiziku u Beogradu rekao je da je veštačka inteligencija utemeljena navigacija kroz svet sa brojnim benefitima.
"Na putu smo da nesamerljivo detaljnije i dublje razumemo procese u životnoj sredini kroz AI", napomenuo je Stojić.
AI industrija već sada emituje više gasova staklene bašte nego globalni avio-saobraćaj.
Trening jednog velikog modela, poput GPT-3, proizvodi i do 500 tona ugljen-dioksida, isto kao godišnja vožnja više od 100 automobila.
Napredak može da bude skupo plaćen. AI rešava mnoge probleme, ali postavlja i nove.
Dok pišemo sledeći upit ChatGPT, možda bi trebalo da se zapitamo da li će priroda da prati naš tempo ili ćemo umesto odgovora tražiti čist vazduh i zdravu vodu.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Obljuba bez pristanka - tako bi trebalo da se zove novo krivično delo koje je predloženo u Nacrtu izmena krivičnog zakona. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i advokat Stefan Ćorda smatraju da je takva formulacija nelogična i da zakonodavac mora, pre svega, da čuje glas žena.
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji Evropska unija, a da će godišnjica pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje, kako su naveli u svom saopštenju, "srpskog Majdana"?
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se u oktobru očekuje još jedno povećanje plata od pet odsto u sektoru prosvete i dodao da je država uprkos blokadama omogućila rast plata i uslove za poslovanje za sve u Srbiji.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Ivana Stašević Karličić rekla je da je počela da radi aplikacija koja će brojati koliko se žena poziva i odaziva na mamografske preglede, a značaj te aplikacije ogleda se u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma.
Putnički automobil sa prikolicom sleteo je jutros oko 5.00 časova ujutru na prugu u železničkoj stanici Golubinci, zbog čega je železnički saobraćaj na levom koloseku bio obustavljen, a vozovi su se kretali samo po drugom, odnosno desnom koloseku, saopšteno je iz Infrastrukture železnice Srbije.
Na apel sunarodnika sa Kosova i Metohije, Republika Srbija poziva interno raseljena lica, privremeno smeštena u centralnoj Srbiji da glasaju na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji zakazanim za 12. oktobar, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Komentari (0)