(VIDEO) Novinari Maja Nikolić i Zoran Stanojević u emisiji GrađaNIN: Da li se savremenom novinarstvu bliži kraj?
Gosti najnovijeg izdanja emisije "GrađaNIN" bili su novinari Maja Nikolić i Zoran Stanojević koji su govorili o mestu i ulozi današnjeg novinarstva u srpskom i globalnom društvu.
Sagovornici autora i voditelja Aleksandra Timofejeva komentarisali su, svako iz svog bogatog novinarskog iskustva, pozicije na kojima se nalaze elektronski i drugi mediji u vreme kada se informacije brže i lakše dele putem socijalnih mreža koje su već neko duže vreme postale naša svakodnevica.
"Novinarstvo danas je oblikovalo ovaj naš svet takav kakav jeste i ja moram da kažem da se meni on ni najmanje ne dopada. Podeljeni smo i kada je naše društvo, i kada je novinarstvo u pitanju. Mislim da smo u nekim rovovima i u nekim svetovima koji se tek na retkim mestima prepliću, a po mom mišljenju, trebalo bi da se prepliću neprestano. Trebalo bi da dijaloge imamo neprestano i da neprestano imamo suprotstavljanje argumenata, mišljenja i stavova", kaže Maja Nikolić.
Foto: Milena Đorđević
Njen kolega sa RTS Zoran Stanojević mišljenja je da današnji novinari praktično i ne objavljuju vesti, već se one najpre pojave na društvenim mrežama.
"Jedan od problema koje današnje novinarstvo ima je to što mi suštinski više ne objavljamo vesti. Dakle, vesti se objavljaju na društvenim mrežama. Kad se nešto dogodi, prvo se pojavi tamo. Da bismo mi objavili vest, moramo da je proverimo. Dok je proverimo, dok dođemo do toga da možemo da je pustimo, već svi o tome sve znaju. Da ne kažem da i neke institucije takođe puste preko društvenih mreža i drugih medija tu informaciju. I sad kad to treba da se objavi, postavlja se pitanje šta objavljujemo. Znači, objaviš vest posle sat vremena u najboljem slučaju, jer si u međuvremenu proverio šta se u vezi sa tim dogodilo", poručuje Stanojević.
On se osvrnuo i na to što je moć društvenih mreža u savremeno doba tolika da jedna potpuno nepoznata ličnost može preko noći da postane megapopularna.
Foto: Milena Đorđević
"To može samo na internetu. Dakle, samo na internetu je moguće da preko noći postaneš svetska atrakcija i to se događalo u više navrata - da si bukvalno niko i odjednom sutra ceo svet zna za tebe. Postaješ svetski poznato lice niotkuda", upućuje novinar i urednik RTS.
"Promena u nekoliko ciklusa"
Koleginica sa Blic TV se na ovu priču nadovezala primerom poimanja novinarstva kakvo je bilo nekada.
Zarobljenici smo toga da mora da bude pobeđenih i poraženih, a ne mora. Mogu da se nađu ustavna rešenja, zajednička uprava, da se redefiniše kulturna autonomija, da se vrati pravo na jezik i školstvo, izjavila je profesorka Fakulteta političkih nauka u penziji Radmila Nakarada.
Veštačku inteligenciju treba da posmatramo iz ugla šta nam donosi, a ne šta odnosi. Mana je što smanjuje privatnost, a dobra strana je više slobodnog vremena koje dobijamo, izjavio je vlasnik kompanije Mikroelektronika Nebojša Matić.
Kad bi se hipotetički izbori raspisali za 45 dana, studenti misle da mogu da pobede i u lošim izbornim uslovima, a iluzija je da će Aleksandar Vučić dati dobre uslove. Mora da se pobedi u lošim uslovima i da se brani pobeda, izjavio je za Newsmax Balkans novinar Zoran Panović.
"Svi radimo dugo, ja, recimo, sledeće godine obeležavam 30 godina rada. Kada pogledam šta je ovaj posao danas i kada pogledam šta je bio nekada, pa već se promenio i promenio se možda u nekoliko ciklusa. Ne mislim da se bliži kraj novinarstva, mislim samo da se stvari menjaju tokom vremena. Sve zavisi šta ćeš ti lično reći šta je novinarstvo za tebe. Neko će 2035. reći 'pa ovo je danas novinarstvo', a ono novinarstvo kakvo mi poznajemo ne znam koliko zapravo uopšte i postoji danas", navela je Maja Nikolić.
Grujić: Mediji imaju agendu
Urednik u NIN Milan Grujić, koji je u emisiji "Građanin" gost-domaćin, smatra da savremeni mediji imaju određenu agendu.
Foto: Milena Đorđević
"Novinari koji rade za određene medije imaju agendu i to nije tako samo u Srbiji, već svuda u svetu. I ta priča o slobodnom novinarstvu, to je 'mačku o rep', to ne postoji, pa ni na Zapadu. Ako pričamo o kraju novinarstva, to su sad društvene mreže, to je sad 'klikbajt', drugačije se sve računa i broji. Problem sa portalima je to što se vesti na portalima čitaju besplatno, to je jedini medij koji je besplatan. Da biste dobili nešto besplatno, neko mora to da vam pruži, on mora da bude plaćen odnegde, mora da dobije platu, mora da zaradi, a to se onda svede na broj klikova", kaže Grujić.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)