(VIDEO) EU razmatra zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina: Kakav efekat ova mera može da proizvede
Predlog Grčke da se na nivou Evropske unije uvedu nova pravila kojima bi se deci ograničio pristup društvenim mrežama zbog posledica prekomernog boravka na internetu sve je bliži evropskoj agendi.
Grčku inicijativu podržale su Francuska i Španija, a slične mere najavljuje i Australija, gde će krajem godine starosna granica za otvaranje naloga biti podignuta na 16 godina.
Stručnjakinja za bezbednost dece na internetu Katarina Jonev upozorila je da zabrana može imati efekta samo ako je prati širi sistemski pristup - edukacija roditelja, saradnja sa tehnološkim kompanijama i ponuda zdrave alternative za decu.
"TikTok izazovi koji ugrožavaju i odnose živote dece postali su globalni alarm za buđenje svesti. U Srbiji deca provode između sedam i devet sati dnevno ispred ekrana, što je praktično puno radno vreme. Imamo pravo da se zapitamo - šta ta deca rade i kakav sadržaj konzumiraju", rekla je Jonev u emisiji "Otvori oči".
Printscreen: Newsmax Balkans
Prema njenim rečima, TikTok se izdvaja kao posebno rizična mreža, jer okuplja veliki broj dece uzrasta od sedam do 17 godina, a problem ne leži samo u sadržaju, već i u tome što deca nemaju dovoljno razvijeno kritičko mišljenje da bi znala šta je dobro, a šta loše.
Na internetu se svake dve sekunde pojavi novi materijal koji prikazuje seksualno zlostavljanje deteta, pa borba protiv ovakvih zločina postaje trka sa vremenom i tehnologijom.
Internet predatori vrebaju na internetu. Tužilac Boris Majlat kaže da je neophodan razgovor roditelja s decom. Ukoliko roditelji kontrolišu baš sve aktivnosti dece na internetu, to je prevelika kontrola, a ukoliko ne kontrolišu uopšte, to nije dobro. Treba naći meru kontrole.
Četiri nedelje nakon energetske krize, koja je ostavila bez struje veći deo Španije, ta zemlja se ponovo našla u mraku - ovoga puta digitalnom. Mobilni operateri su "pali", ostavivši milione građana bez interneta i signala. Širom Evrope se postavlja pitanje - da li smo previše vezani za internet?
"Sama pravila društvenih mreža jasno kažu da deci ispod 13 godina nije mesto na njima. Ali u praksi, deca u Srbiji, već u nižim razredima osnovne škole, imaju ne jedan, nego više profila - i to često na više platformi", napomenula je Jonev.
Govoreći o primeru Australije, Jonev je navela da se u javnosti često previđa izjava australijskog premijera - da će zabrana biti moguća samo uz tehničku podršku samih društvenih mreža. I tu nastaje ključni problem: koliko su IT giganti spremni da sarađuju?
"Velike kompanije - Meta, TikTok, Snapchat - često govore o brizi za najmlađe, ali u stvarnosti ništa ne menjaju. Njihov interes je profit, a deca su njihovi najaktivniji korisnici i ključni kanal za plasiranje sadržaja, pa čak i onih koji nisu dozvoljeni u tradicionalnim medijima", istakla je naša sagovornica.
Foto: Envato
Na pitanje da li je moguće kontrolisati starosnu granicu na internetu, ona je odgovorila da su deca često digitalno zrelija, koriste filtere i veštačku inteligenciju kako bi sakrila godine, dok u nekim kulturama, poput azijskih, mladolik izgled dodatno otežava verifikaciju.
"Ako ne edukujemo roditelje i ako deci ne ponudimo alternativu, svaki zakon će ostati samo na papiru. Mobilni telefon nije ni dadilja, ni učitelj, ni najbolji prijatelj - on mora biti pomoćno sredstvo, a ne centralno mesto u detetovom životu", poručila je Jonev.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)