Rok za uklanjanje klima sa uličnih fasada objekata javne namene do 4. avgusta
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
"Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima za grejanje ili hlađenje sa uličnih dela fasada svih ostalih zgrada koje se nalaze izvan granica nepokretnih kulturnih dobara je 4. avgust 2033. godine", izjavio je Radonjić za Tanjug.
Prema njegovim rečima, za nepoštovanje ovih odluka propisane su novčane kazne koje su, ukoliko je vlasnik objekta pravno lice, od 50.000 do 100.000 dinara za sve tri kategorije zgrada, a ukoliko je vlasnik fizičko lice, kazne su od 25.000 do 50.000 dinara.
Foto: Envato
"Zakon je predvideo i da je nadzor nad primenom ovog propisa u nadležnosti jedinice lokalne samouprave, odnosno njihovih organa koji se staraju o komunalnom redu, a to je komunalna milicija, dok će za jedinice lokalne samouprave koje nemaju komunalnu miliciju, umesto njih taj posao da obavi Republička komunalna inspekcija", rekao je Radonjić.
On je dodao i da je Zakon o planiranju i izgradnji predvideo da jedinica lokalne samouprave mora da donese opšti akt kojim će bliže da uredi način uklanjanja spoljnih jedinica za grejanje i za hlađenje, ili će u suprotnom, ako ga nije donela, biti kažnjena sa 50.000 dinara.
"Klima ne treba da kaplje na prolaznike"
Radonjić naglašava da je ideja za donošenje ovog zakona koji se odnosi na klime proistekla iz toga što je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) smatralo da klima uređaji sa svih zgrada jednostavno ne treba da kaplju na prolaznike i da ne naružavaju fasade, odnosno građenu sredinu, ali i zato jer su objekti proglašeni za nepokretna kulturna dobra zapravo materijalni tragovi kulture, odnosno kulturne baštine ovog naroda.
Prema njegovim rečima, mi smo ih samo dobili u zalog da ih čuvamo i treba da ih prenesemo novim generacijama, a ovo je jedan od načina njihovog očuvanja i očuvanja njihovog spoljašnjeg izgleda.
Na pitanje kako građani mogu da se informišu o tome u koju kategoriju spadaju njihovi stambeni objekti, pomoćnik ministra MGSI sektora za komunalne delatnosti, stambenu i arhitektonsku politiku, energetsku efikasnost i građevinske proizvode je rekao da je Republički zavod za zaštitu spomenika popisao nekih 2.650 nepokretnih kulturnih dobara, tako da svi mogu da vide u tom katalogu da li se tu nalazi njihov objekat ili ne.
"Takođe, svaki grad, odnosno Gradski zavod za zaštitu spomenika ima svoj spisak zaštićenih kulturnih dobara na njegovoj teritoriji, a u slučaju Beograda postoje i interaktivne mape, spisak ulica i slično. Naravno, građani na prvu loptu mogu da razaznaju i da ukoliko, recimo, žive u Knez Mihajlovoj ili nekoj od bočnih ulica, da se nalaze u granicama nepokretnog kulturnog dobra, za razliku od građana koji, recimo, žive na Zvezdari ili u Mirijevu", precizirao je Radonjić.
MGSI: Nemamo još infomraciju da li se počelo sa uklanjanjem
On je naveo i da MGSI još uvek nema informaciju da li se počelo sa uklanjanjem klima sa objekata, naglasivši da je u planu da se u narednom periodu krene u kontrolu i to "prvo u svome dvorištu".
"Planiramo da u narednom periodu krenemo u kontrolu zgrada javne namene u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara i da jednostavno vidimo da li su jedinice lokalne samouprave postupale po zakonu ili ne", rekao je Radonjić.
Istakao je i da poslednje izmene Zakona o planiranju i izgradnji koje su stupile na snagu 4. avgusta 2023. godine predviđaju da sve novoizgrađene zgrade od trenutka stupanja na snagu izmena zakona moraju da budu projektovane, građene i održavane na način da spoljne jedinice za grejanje i hlađenje nisu vidljive, odnosno da ne vrše neposredan uticaj na svoje okruženje.
"Ukoliko prošetamo gradom, mi možemo da vidimo primenu tog propisa na novim zgradama gde se te jedinice instaliraju na krovovima zgrada ili na terasama stanova, a ukoliko se instaliraju na samoj fasadi, one su najčešće vizuelno sakrivene različitim panelima koji su sastavni deo fasade ili su u različitim kutijama, kavezima i slično", zaključio je Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)