(VIDEO) Skoro polovina građana sumnja u članstvo u EU: "Protesti pokazali probleme zbog kojih je evropski put usporen"
Koliko ljudi u Srbiji je za, a koliko protiv ulaska u Evropsku uniju? Prema istraživanju Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) više od 50 odsto građana ne vidi korist od članstva Srbije u EU.
Na eventualnom referendumu za ulazak Srbije u Evropsku uniju (EU) 46 odsto ispitanika bi glasalo "za" dok je 44 odsto ispitanika trenutno protiv članstva u EU, pokazuje prolećno istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).
Iako studenti, posle šest meseci protesta, traže vanredne parlamentarne izbore, predsednik Srbije poručuje – izbora neće biti. O tome da li bi izbori mogli da budu rešenje za aktuelnu političku krizu, za emisiju "Presek" na televiziji Newsmax govorio je izvršni direktor CESID Bojan Klačar.
Najnovije istraživanje CeSID pokazuje podeljenost misljenja - 46 odsto gradjana vidi svoju buducnost u eu, dok 44 odto veruje da taj put nije nas.
Ravnoteža mišljenja, ali i duboka dilema građana. Da li nas Evropa zove ili zaboravlja?
"Oko 47 odsto ljudi kaže da Srbija nikada neće biti deo EU"
Slađana Komatina iz CeSID kaže za Newsmax Balkans da građani smatraju da je evropski put Srbije veoma spor.
"Čak četiri petine ispitanika, ili 79 posto, daje odgovor da se Srbija u ovom momentu kreće veoma sporo ka Evropskoj uniji. Ono što je takođe vrlo važan nalaz u pogledu toga gde smo danas, kada su u pitanju integracije u EU, jeste da skoro polovina građana Srbije, ili 47 odsto njih, kaže da Srbija nikada neće postati članica Evropske unije", ukazala je Komatina.
Foto: Envato
Ličnu korist od članstva Srbije u Evropskoj uniji građani nemaju - stav je 53 odsto ispitanika, jer kako ističu nemaju osećaj da bi takav korak značajno popravio kvalitet njihovih života.
"Građanima nisu jasni benefiti EU u svakodnevnom životu"
Politikolog Ognjen Gogić istakao je da građanima nije jasno koje benefite donosi članstvo u EU u njihovim svakodnevnim životima.
"Zato što taj proces deluje veoma udaljeno, veoma birokratski i nikome nije jasno šta se menja zapravo pridruživanjem Srbije EU u njegovom sopstvenom životu. Primer koji je prilično zastareo je vizna liberalizacija iz 2009. godine. Tada je podrška članstvu EU bila na rekordno visokom nivou, jer tada su zaista građani osetili benefit od toga u svakodnevici. I sve nakon toga zapravo je jedan proces koji je više delovao birokratski", pojasnio je Gogić.
Kao primer politikolog je naveo otvaranje poglavlja.
"Dobili smo uslovnu anketu za članstvo, međutim, građanima uopšte nije jasno na koji način se to odražava na njihove živote", ukazao je Gogić.
"Protesti izbacili na površinu probleme koji postoje u zemlji"
Meseci protesta ostavili su trag- ne samo na ulicama, vec i u svesti gradjana. Sve vise njih kaze: tisina iz Brisela utice na poverenje u EU.
Iz Unije ipak jasna poruka- tražimo isto što i studenti. Srbija ostaje između reformi i zahteva.
"Odnos EU prema situaciji u državi u poslenjih sedam meseci i studentskim protestima pokazuje da na građane to negativno utiče. Skoro dve trećine ispitanika kaže da postupanje Evropske unije u poslednjih sedam meseci negativno utiče na njihovu percepciju Evropske unije", navela je Komatina iz CeSID.
Printscreen: Newsmax Balkans
Gogić je podvukao da protesti u Srbiji nisu usporili evropski put Srbije.
"Protesti su negde na površinu izbacili probleme koje postoje u zemlji, koji su razlog zašto se Srbija tako sporo kreće ka Evropskoj uniji. I na kraju su to izvančici Evropske unije tako i formulisali. Oni su zauzeli stav da isto ono što traže studenti koji protestuju u Srbiji, isto traži i Evropska unija. Dakle, oni imaju zapravo stav da bi reformama, jačanjem vladavine prava, medijskih sloboda, unapređenjem izbornog procesa, borbom protiv korupcije, da bi to s jedne strane smanjilo nezadovoljstvo koje postoji u zemlji, koje dovodi do protesta, a s druge strane da bi Srbiju ubrzalo na putu ka Evropskoj uniji", naveo je politikolog.
Povratak poverenja u Evropsku uniju mozda je blizi nego sto izgleda- ali put ka njemu jos uvek ceka da bude otkriven.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)