Da li je studentskim pokretom zavladao velikosrpski nacionalizam: Nemački list o govorima na vidovdanskom protestu
Velikosrpski nacionalizam je zavladao studentskim protestima u Srbiji, ocenjuje "Frankfurter algemajne cajtung" u članku pod naslovom "Kosti, preci, otadžbina".
Najnoviji vrhunac protesta koji u Srbiji traju već mesecima protiv vladavine autokrate Aleksandra Vučića, 28. juna, privukao je pažnju i u inostranstvu, piše nemački list, prenosi DW.
"Oko 140.000 ljudi u Beogradu zatražilo je nove izbore. Taj broj nije doduše dostigao onaj sa skupa 15. marta, kada je studentski pokret uspeo da mobiliše više od 300.000 građana iz cele zemlje. Ipak, pokazao je da protesti protiv šefa države i više od pola godine nakon početka u novembru 2024. godine, nisu izgubili snagu", navodi se.
Međutim, okupljanje 28. juna ukazalo je i na jedan, za čitav Balkan zabrinjavajući razvoj, ocenjuje autor članka, novinar Mihael Martens.
"Taj trend se već neko vreme nazire, ali ga inostranstvo jedva primećuje: u studentskom pokretu, koji i dalje predstavlja glavnu pokretačku snagu protesta, prevlast je odneo velikosrpski nacionalizam koji podseća na rane godine vladavine srpskog ratnog huškača Slobodana Miloševića početkom devedesetih", navodi se.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da odaje veliko priznanje srpskoj policiji i njenom rukovodstvu za njihov rad tokom blokada u Srbiji, navodeći da su težak zadatak obavili na visoko profesionalan način.
Grupe studenata koji blokiraju fakultete i građani koji ih podržavaju povremeno blokiraju pojedine saobraćajnice u Beogradu, svi mostovi i druge vitalne ulice su prohodni. MUP je upozorio na poštovanje zakona i da će reagovati u skladu sa ovlašćenjima.
Prema mišljenju autora, to je već pokazala lista govornika koje su studenti izabrali za skup: "Nacionalisti i relativizatori ratnih zločina nadmetali su se u širenju velikosrpskih parola. Voditeljka koju su izabrali studenti, nije zaostajala za njima. Samo je rektor Beogradskog univerziteta govorio umerenim tonom, ali je ostao izuzetak. Kod ostalih govornika se sticao utisak da im nije stalo do prvobitnog cilja protestnog pokreta – dakle, do obnove demokratije i vladavine prava u Srbiji – već do pokretanje novih ratova protiv Kosova ili Bosne."
Frankfurter algemajne cajtung dalje piše da je skup otvorio student koji je „histerično urlao i vrištao“, a koji se već više puta pojavljivao kao govornik pokreta.
"U kvazibiblijskom govoru govorio je mnogo o Bogu, Srbima i Kosovskoj bici protiv Osmanlija 28. juna 1389. godine. Taj datum, koji se u Srbiji slavi kao 'Vidovdan', dan svetog Vida, u srpskom nacionalizmu ima mitski naboj i koristi se kao univerzalno oružje. To što su studenti upravo taj dan izabrali za okupljanje, nagoveštavalo je nešto loše. I te slutnje su se obistinile. 28. jun je u 'našoj voljenoj otadžbini' dan 'kada molitve i krv postaju jedno', vikao je predstavnik studenata u mikrofon. Nakon obilne retorike o 'krvi i tlu' i slavnim precima koji su dali život za srpsku otadžbinu, student je pročitao tekst Nikolaja Velimirovića, nacionalističkog srpsko-pravoslavnog sveštenika i obožavaoca Hitlera, koji je umro 1956. i u kojem je opet bilo mnogo govora o kostima, precima i otadžbini."
Onaj ko je verovao da se u uvodnom govoru radilo o izuzetku ili o jednoj vrsti pragmatičnog ustupka studenata jakom nacionalističkom delu srpskog društva, taj se prevario, ocenjuje nemački novinar.
"Jer, tako se i nastavilo. Jedan profesor književnosti, koji je nedavno pohvalio (literarno ni osrednju) poeziju Radovana Karadžića, ratnog zločinca bosanskih Srba osuđenog na doživotni zatvor, u pseudo-istorijskom govoru pozvao je publiku da ne zaboravi ni Srbe na Kosovu, ni u Republici Srpskoj u Bosni, u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Radi se, kako je rekao, o 'slobodi srpskog naroda van Srbije' i o 'borbi za srpski integralizam'. To su kodne reči za velikosrpsku ideologiju u čije ime su srpski počinioci devedesetih godina prvo u Hrvatskoj, zatim u Bosni i konačno na Kosovu počinili zločine kao što je genocid u Srebrenici."
To što govor profesora ne samo da je održan, već je od publike i oduševljeno pozdravljen, moglo je kod gledalaca koji su prenos pratili putem interneta, iz mesta kao što su Vukovar, Sarajevo ili Priština, da probudi neprijatna sećanja, ocenjuje Frankfurter algemajne cajtung.
Foto: AP/Marko Drobnjaković
"Jer, kad se u prošlosti u velikosrpskoj ideologiji govorilo o kostima predaka i o tome da je Srbija svuda tamo gde su Srbi sahranjeni, rezultat je najčešće bio da su kosti nesrpskih žrtava završavale u masovnim grobnicama širom Balkana", napominje autor teksta.
"Naravno, ne misle svi studenti isto kao govornici na najnovijem protestu. Možda su čak u većini oni studenti kojima je sve izraženiji velikosrpsko-nacionalistički ton protestnog pokreta protiv Vučićeve nedemokratske vladavine odbojan. Ali, ako se ne distanciraju od nacionalističkih ispada poput onih na Vidovdan, čuje se samo ona druga, mračna strana Srbije", ocenjuje autor i zaključuje:
"Nesumnjivo: ako bi došlo do distanciranja, protestni pokret bi se raspao na najmanje dva dela. Brojčano bi tada bio oslabljen. Ali, njegov zahtev za demokratijom i vladavinom prava bio bi ojačan. Trenutno studenti pokušavaju da srpski nacionalizam ne prepuste Vučiću i da ga preteknu zdesna. Ali, čak i brza traka pogrešnog puta i dalje ostaje – pogrešan put. Vučićeva vlast se neće uzdrmati nacionalističkim cirkusima i velikosrpskim floskulama. U toj disciplini niko ne može da mu parira. To što se ipak pokušava, pokazuje i to da Vučić predstavlja samo vidljivi izraz jedne nacionalističke zablude, čiji su uzroci dublji."
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Lekari su u pritvoru na Klisi u Novom Sadu posetili studenta Fakulteta tehničkih nauka (FTN) Bogdana Jovičića koji pet dana štrajkuje glađu i doneće odluku da li će biti potrebno da on bude prebačen u bolnicu.
Obljuba bez pristanka - tako bi trebalo da se zove novo krivično delo koje je predloženo u Nacrtu izmena krivičnog zakona. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i advokat Stefan Ćorda smatraju da je takva formulacija nelogična i da zakonodavac mora, pre svega, da čuje glas žena.
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji Evropska unija, a da će godišnjica pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje, kako su naveli u svom saopštenju, "srpskog Majdana"?
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se u oktobru očekuje još jedno povećanje plata od pet odsto u sektoru prosvete i dodao da je država uprkos blokadama omogućila rast plata i uslove za poslovanje za sve u Srbiji.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Ivana Stašević Karličić rekla je da je počela da radi aplikacija koja će brojati koliko se žena poziva i odaziva na mamografske preglede, a značaj te aplikacije ogleda se u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma.
Komentari (1)
Kapetan Bob
Frkica u Dojcland?
pre 2 meseca
0 0 Odgovori