MMR vakcina zaostaje u odnosu na druge: "Skoro svake godine ne postignemo zamišljenih 95 odsto za kolektivni imunitet"
U 2024. godini 14,3 miliona dece širom sveta nije primilo nijednu vakcinu, što je neznatno manje nego 2022. godine. Iako su ovi brojevi u blagom padu, oni su i dalje veći nego pre pandemije kovida-19, kada je globalni zdravstveni sistem bio stabilniji.
Zbog smanjenog obuhvata vakcinacijom, broj slučajeva malih boginja u Evropi i Centralnoj Aziji udvostručio se u 2024. i dostigao najviši nivo u poslednjih 25 godina.
Kod nas, procenat vakcinisane dece MMR vakcinom i ostalim vakcinama je u porastu u odnosu na obuhvat koji je bio na početku pandemije kovida, ali nedovoljno za kolektivni imunitet.
Efekti pandemije koronavirusa i dalje su prisutni na različite načine.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" organizuje u aprilu i maju dopunsku imunizaciju propuštenih godišta vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubele (MMR), a akcijom su obuhvaćena nevakcinisana deca rođena od 2019. do 2023. godine.
Nakon što su se u vrtiću "Vilenjak" pojavile zauške, lekari upozoravaju da predškolske ustanove moraju da se pridržavaju zakona i da deca koja uđu u drugu godinu života moraju da se vakcinišu MMR.
Procenat vakcinisane dece MMR vakcinom, kao i drugim obaveznim vakcinama u Srbiji, u porastu je u odnosu na početak pandemije, kada su mnogi roditelji izbegavali vakcinaciju iz straha da će njihova deca biti izložena virusu u zdravstvenim ustanovama, kažu stručnjaci.
Printscreen: Newsmax Balkans
Pandemija je, osim toga, ostavila i uticaj na poverenje u vakcine.
U Srbiji je u 2024. godini registrovano 886 slučajeva malih boginja.
Većina obolelih bila je nevakcinisana ili nepoznatog vakcinalnog statusa. Od početka ove godine do kraja juna zabeleženo je 197 slučajeva morbila.
Cilj steći kolektivni imunitet
Obuhvat MMR vakcinacijom u Srbiji u 2024. godini bio je u blagom padu u odnosu na 2023. godinu. Stručnjaci upozoravaju da smo i dalje ispod preporučenih 95 odsto, koliko je potrebno za kolektivni imunitet.
Imunolog i pedijatar doktorka Nevena Raketić dodala je da skoro svake godine ne postignemo tih 95 odsto.
"Posebno što se tiče MMR vakcine skoro da svake godine ne postignemo zamišljenih 95 odsto. Zašto kažemo da je toliko potrebno? Da bismo napravili kolektivni imunitet. Dakle, da bi se zaštitila i ona deca koja ne mogu da primaju vakcine kao što su deca sa nekim teškim hroničnim bolestima, neurološkim bolestima", ukazala je doktorka.
"Ponovo se javlja veliki kašalj"
U poređenju sa drugim obaveznim vakcinama u Srbiji, koje dostižu pokrivenost od 93 do 98 procenata, MMR vakcina zaostaje.
Ovo stvara prostor za pojavu zaboravljenih bolesti, a najveći strah jeste od malih boginja jer tu najčešće dolazi do komplikacija, kažu stručnjaci.
"Pored malih boginja obratila bih pažnju na to da se u poslednje dve godine javlja ponovo veliki kašalj ili pertusis, bolest koja je potpuno bila zaboravljena. Tako da su te dve osnovne bolesti na koje bih obratila pažnju.I upravo u MMR vakcini, jedno M odnosi se na morbile ili male boginje, drugo M odnosi se na mums ili parotitis, zauške i R se odnosi na rubeola virus", navela je ona.
Printscreen: Newsmax Balkans
Stručnjaci kažu da su neželjene reakcije uobičajene crvenilo, otok i povišena temperatura.
Podaci Batuta pokazuju da je za vreme trajanja pandemije kovida 2020. i 2021. godine u Srbiji zabeležen najniži obuhvat vakcinacije MMR vakcinom u poslednjih 20 godina.
Sa padom vakcinacije protiv malih boginja nakon pandemije suočavaju se i Sjedinjene Američke Države. U prvoj polovini ove godine ova država beleži najteži period po pitanju širenja malih boginja u poslednje tri decenije.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Pripadnici Odeljenja za javni red i mir Policijske uprave za grad Beograd uhapsili su E. F. (34), državljanku Ruske Federacije, zbog sumnje da je počinila krivično delo posredovanje u vršenju prostitucije, saopštilo je Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Policija u Novom Sadu uhapsila je M. A. (31) iz okoline Bačke Palanke, zbog sumnje da je na neprijavljenom skupu ispred Filozofskog fakulteta agresivno gurao druge osobe na policiju.
Izborni panel za žalbe i predstavke u Prištini odbio je kao neosnovanu žalbu Pokreta Samoopredeljenje protiv Srpske liste zbog transparenta "Svi za brata Milana" na predizbornom skupu te stranke u severnom delu Kosovske Mitrovice.
Pripadnici MUP u Beogradu, Policijske stanice Barajevo, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Mladenovcu, uhapsili su A. B. (18), I. K. (31), Ž. R. (19) i M. D. (18) zbog sumnje da su počinili sedam krivičnih dela teška krađa.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je da su na zidu dvorišta Crkve Svete Petke u Kosovskoj Vitini osvanuli pogrdni grafiti koji su uznemirili preostale Srbe u toj enklavi.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je S. P. (37) zbog postojanja osnova sumnje da je 15. septembra u Velikom Polju u Obrenovcu, na podmukao način lišio života I. J. i jer je požarom izazvao opasnost za imovinu većeg obima, saopšteno je iz tog tužilaštva.
Detaljnom kontrolom putnika na aerodromu "Nikola Tesla", službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina privremeno su zadržali kofere u kojima su otkrili vrednu, luksuznu robu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, efikasnim operativnim radom, rasvetlili su dva krivična dela izazivanja opšte opasnosti i uhapsili osumnjičene V. P. (31) i N. T. (33).
Komentari (0)