Klimatolog: Nepogode u regionu samo igrom slučaja nisu bile kod nas, treba da se spremimo
Klimatolog Vladimir Đurđević istakao je da nepogode u regionu treba da budu upozorenje i lekcija za Srbiju i da se samo "igrom slučaja" nisu desile kod nas, ali da ih potencijalno treba očekivati.
Povodom prirodnih katastrofa u Bosni i Hercegovini, a nedavno i u srednjoj i istočnoj Evropi, Đurđević je u razgovoru za RTS ocenio da je klima promenjena u celom svetu, pa tako i u regionu, kao i da je to "nova normalnost".
"Najčešće kada pričamo o klimatskim promenama, pričamo o porastu temperature, kako je planeta sve toplija i toplija. Ali promene se ogledaju u tome da je taj način kako dobijamo mi u stvari padavine, kako se padavine formiraju, isto promenjen. I na prvom mestu, u našem regionu slika tih promena se ogleda u tome što imamo duže periode bez padavina, znači jako sušne periode u našoj zemlji. A onda posle toga to bude prekinuto intenzivnim kratkotrenim padavinama, gde za kraće vreme dobijamo mnogo veće količine nego pre", rekao je klimatolog.
Koliko je Srbija spremna za ekstremne vremenske uslove i nepogode
On je istakao da je poznato da u Srbiji i u širem regionu ima otprilike dva do tri puta više dana s ekstremnim padavinama, odnosno da se ekstremne padavine češće dešavaju i zbog toga su i situacije sa poplavama postale kritičnije.
"Još jedan vrlo važan razlog koji često zanemarujemo, jeste da klimatske promene donose i način premeštanja vazdušnih masa preko naše planete. Odnosno, to je jedna od stvari koja se takođe promenila i koja isto doprinosi i tome da imamo velike količine padavina, sisteme koji se duže zadržavaju u jednom mestu. I onda vi možete da imate veće količine nego što su to bile u prošlosti", pojasnio je stručnjak.
Upitan koliko je Srbija spremna za ekstremno vreme i nepogode, Đurđević je rekao da događaji u Bosni i Hercegovini treba da budu upozorenje za nas i da se samo "igrom slučaja" nije desio na našim područjama odnosno da bi trebalo ovakve događaje potencijalno da očekujemo i kod nas.
Foto: Tanjug/AP/Armin Durgut
"I u tom smislu treba da se pripremamo za ovakve događaje. Znači, ovi događaji treba da nam budu lekcija kako treba da se pripremamo, da obratimo pažnju i kako da modifikujemo našu infrastrukturu da bismo bili otporni na ovakve situacije. Nažalost, niko u svetu nije i dalje prilagođen na ovako ekstremne vremenske uslove i ono što nas očekuje u budućnosti jeste da se prelagodimo", naveo je klimatolog.
Kako je pojasnio, treba postojeću infrastrukturu unaprediti da bi bila otpornija u odnosu na ovakve događaje, ali i posebno da je unapredimo na buduće promene, pošto se klima nije zaustavila u smislu promena u ovom trenutku, nego očekujemo dodatne promene u narednih 30 godina.
Treba da unapređujemo postojeće i gradimo nove objekte
"Mi treba da gradimo nove objekte koji će biti otporni na tu buduću klimu, a i s druge strane da unapređujemo postojeće objekte. To nije lak zadatak, zahteva dugotrajno planiranje i ulaganja, visoki stepen organizacije, tako da mnoge zemlje u svetu kaskaju u tom pogledu, ali treba jednostavno da počnemo to da radimo", rekao je Đurđević.
Istakao je da prilagođavanje na klimatske promene treba da bude jedan od prioriteta.
U pustinji Sahara nema mnogo zelenila, ali nakon neobičnog priliva kiše, iz svemira može da se vidi kako se zelenilo uvlači u delove jednog od najsušnijih mesta na svetu.
Vođa tima civilne zaštite Siniša Badovinac iz Rijeke rekao je da za ljudima nestalim u katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini tragaju psi tragači, a koriste se i sredstva za tehničko pretraživanje.
Na pitanje da li će se visoke temperature koje su zabeležene ove godine penjati i dalje, klimatolog je ocenio da ćemo verovatno ući u neki mirniji period po tom pitanju, ali da generalno gledano u proseku idemo jednostavno ka toplijem režimu.
"Tako da iako potencijalno bude malo svežijih perioda ispred nas, ti periodi će i dalje biti značajno topliji od neke klime iz sredine 20. veka.
Dugoročno gledano sigurno bi trebalo da očekujemo da ćemo i ove rekorde koje smo imali ove godine oboriti u budućnosti", rekao je Đurđević.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)