(FOTO/VIDEO) Psiholog za "Otvori oči": Nasilje sa društvenih mreža i TV ekrana pogađa mlade
Scene nasilja sa protesta lako postaju glavna tema u svakoj kući - prenose se na malim ekranima i mobilnim telefonima, šire društvenim mrežama i neretko dolaze u najeksplicitnijem obliku. Tako sa lakoćom ulaze u prostor u kojem mladi odrastaju i formiraju svoje poglede na svet.
Kakav trag takve slike ostavljaju na generacije koje ih prati, a posebno na one mlade koji pokušavaju da ostanu neutralni i van sukoba, za "Otvori oči" priča Vladana Radenović, psiholog Centra za mlade.
"Svaka reakcija je zapravo normalna - prirodan odgovor na nenormalne okolnosti“, kaže Radenović.
Sagovornica emisije "Otvori oči" upozorava da su upravo digitalne platforme mesto najveće izloženosti:
"Mladi su mnogo više na društvenim mrežama nego u tradicionalnim medijima. Tamo se plasiraju različiti sadržaji, često eksplicitni i senzacionalistički", kaže psiholog.
Predsednik Donald Tramp rekao je za Newsmax da će u roku od dve nedelje znati da li se može postići mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, kojim bi se okončao rat star tri i po godine.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek izjavio je da je odluka Centralne izboirne komisije (CIK) da odbije sertifikaciju Srpske liste na lokalnim izborima 12. oktobra nelegalna, protivzakonita i istakao da će Srpska lista preduzeti sve potrebne korake da obezbedi sertifikaciju svojih kandidata.
Uticaj, naglašava, nije isti na svakoga, ne utiče sve na svakoga u istoj meri, a postoji dosta faktora koji određuju kolike će posledice biti.
Porodica, škola i lični resursi kao ključni filteri
Na pitanje od čega zavisi kako mladi doživljavaju nasilje, Radenović izdvaja tri skupa faktora: porodično okruženje kao "primarni izvor socijalizacije", školsko iskustvo - posebno ako je bilo prethodnog nasilja i lične karakteristike.
"Koliko smo rezilijentni, koliko imamo razvijene mehanizme prevladavanja i resurse za nošenje sa stresom - sve to oblikuje reakciju na eksplicitne sadržaje", kaže ona.
Reakcije mladih kreću se od besa i osećaja nepravde, preko straha i panike, do prividne indiferentnosti.
"Važno je razumeti da svaka od tih reakcija ima neku funkciju, obično zaštitnu", ističe Radenović.
U javnom prostoru, dodaje, često se pominje i "impostor sindrom" kod onih koji ne žele da učestvuju u sukobima niti da javno zauzmu stav.
"Ljudi su različiti i reagovaće različito - i to je očekivano u kriznim situacijama", zaključuje Radenović.
"Neutralni" nisu pošteđeni stresa
Kako navodi, pozicija neutralnosti ne oslobađa od pritiska.
"Imamo ljude koji su za, protiv ili ne žele da se izjasne - i to je u redu. Ali svi su izloženi scenama nasilja i svi trpe neku vrstu stresa. Presudnije od neutralnosti jesu lične karakteristike i resursi", naglašava sagovornica naše televizije.
Kontinuirano gledanje nasilja, prema Radenović, može voditi ka anksioznosti, pa i ka simptomima posttraumatskog stresa, posebno kod ranjivijih grupa.
"Ranjivi su oni koji već imaju psihološke poteškoće ili su ranije trpeli nasilje - kod njih se može javiti i retraumatizacija", objašnjava Radenović.
Ona ukazuje i na širi kontekst:
"Nasilje je svuda oko nas - od aktuelnih ratova do video-igara koje su pune agresije", dodala je.
Govoreći o naučnim nalazima, Radenović podseća da su studije pokazale povezanost između konzumiranja nasilnih sadržaja i višeg nivoa agresivnosti kod dece.
"To je korelacija koja ne znači kauzaciju (uzročnost). Nije jasan smer, da li deca koja su po prirodi agresivnija biraju takav sadržaj ili taj sadržaj dodatno pojačava agresiju. Na osnovu tih istraživanja to ne možemo tvrditi, ali povezanost postoji", ističe naša sagovornica.
Kako različiti uzrasti "čitaju" nasilje
Razlike postoje i po uzrastu, kaže Radenović, pozivajući se na razvojnu psihologiju Žana Pijažea. Deca od oko sedam do 12 godina nalaze se u konkretno-operacionalnom stadijumu:
"Njihovo razmišljanje je konkretnije. Teže razlikuju šta je realno, a šta je simboličko i apstraktno, pa scene nasilja mogu doživeti kao da im se dešavaju ‘tu i sada’. Adolescenti, od oko 12 godina naviše, ulaze u formalno-operacionalni stadijum. Kod njih je češći apstraktan doživljaj - osećaj gubitka smisla, potreba da se nešto promeni, da budu aktivni u nekom smislu te reči", dodaje Radenović.
Psiholog Centra za mlade poručuje da je polazna tačka u radu sa mladima - razumevanje.
"Svaka reakcija je prirodna reakcija na stresne okolnosti", kaže ona, uz podsećanje da se iza svake emocije i ponašanja najčešće krije zaštitni mehanizam.
Razgovor sa Vladanom Radenović pogledajte u videu:
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN (R)
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-KURŠUMLIJSKA BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
14:00
SINTEZA (R)
Kako se doping preselio iz profesionalnog sporta u teretane? Zašto sve više mladih koristi steroide i stimulanse u potrazi za brzim rezultatima, bez svesti o posledicama? Kako doping postaje nevidljiv, iako je svuda oko nas? Gošća Sinteze bila je direktorka Antidoping agencije Srbije prof. dr Milica Vukašinović Vesić.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Vozovi u Crnoj Gori od petka ujutru ne saobraćaju. Grupa zaposlenih Željezničke infrastrukture Crne Gore obustavila je rad. Poručuju da neće raditi, dok ih menadžment kompanije ne pozove na pregovore o povećanju plata. Iz rukovodstva kompanije tvrde suprotno.
Železnički saobraćaj u Crnoj Gori i iz te države ka Srbiji mogao bi u petak da bude obustavljen. Naime, grupa radnika Crnogorske železničke infrastrukture, nezadovoljna zaradama, planira obustavu rada. Takođe, deo crnogorskih ribara najavio je blokadu brodskog saobraćaja kroz Bokokotorski zaliv.
"Dok nisam oboleo od mišićne distrofije, nisam primećivao ljude u invalidskim kolicima i nisam znao sa kakvim problemima se suočavaju“, kaže Branko Jokić, predsednik Udruženja osoba sa invaliditetom "Feniks", čovek koji već dve decenije vodi borbu za dostojniji život osoba sa invaliditetom.
Povratni talas stranih državljana najviše opterećuje autoputeve u smeru ka Hrvatskoj i Mađarskoj, zbog toga vožnja na pojedinim deonicama može biti usporena, poput pojedinih naplatnih rampi, ili graničnih prelaza koji se nalaze na autoputevima, naglašavaju iz AMSS.
Ministarstvo poljoprivrede Vlade Srbije saopštilo je da se pridržava svih predviđenih faza u postupku donošenja Zakona o dobrobiti životinja i da su konsultacije o nacrtu tog zakona u toku. S druge strane, postoje mišljenja da predložene izmene tog zakona u velikoj meri pogoršavaju postojeće stanje.
Pripadnici Uprave granične policije, u saradnji sa policijskim službenicima Policijske uprave Vranje, uhapsili su albanskog državljanina S. Z. (30), zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Da li verujete svemu što pročitate ili čujete u medijima? Ostavljate li mogućnost da to nije tačno i da ne služi izveštavanju već nečem drugom? O fenomenu lažnih vesti i kako ih prepoznati u Stavu dana govorili su medijski konsultant Nikola Tomić i urednik FakeNews tragača Ivan Subotić.
Ministarstvo prosvete obezbedilo je besplatne udžbenike za 96.165 učenika osnovnih škola u školskoj 2025/26. godini, a za nabavku udžbenika izdvojeno je 985 miliona dinara.
Kukuruz, kao najzastupljenija kultura u kikindskom i novokneževačkom ataru, proletos je zasejan na površini nešto većoj od 26.500 hektara i posle dobrog nicanja i početnog idealnog razvoja biljke, velikim delom je uništen tropskim vrućinama i nedostatkom vlage.
Komentari (0)