Dok su padale bombe, Dragana je bila u inkubatoru sa 800 grama: Sada pomaže prevremeno rođenoj deci
Dok su bombe padale na Novi Sad, te 1999. godine i odnosile živote u Srbiji, jedna devojčica borila se za svoj prvi samostalni dah u inkubatoru. Rođena je mesec dana pre no što je NATO bombardovanje počelo, sa svega 800 grama. Pre vremena. U 26. nedelji trudnoće.
Dragana Komnenić (25) danas je student defektologije na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu i član Optimistika, udruženja prevremeno rođene dece. Danas pomaže njihovim roditeljima na putu borbe za prve korake, prve reči i prve uspehe njihove dece. Koliko je to težak put, Dragana i te kako dobro zna, jer je i sama bila prevremeno rođena.
Mama joj je o njenoj borbi, koja je počela po dolasku na svet, prvi put pričala kada je imala pet godina.
U Srbiji se svake godine prevremeno rodi oko 4.500 beba, dok je u svetu oko 15 miliona na godišnjem nivou rođeno pre predviđenog termina. Neke od njih će biti zdrave i živeti kao i sva druga deca, dok će druge imati posledice sa kojima će se nositi celog života.
"Rođena sam iz blizanačke trudnoće. Brat i ja smo rođeni u 26. nedelji sa po 800 grama. Na Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine smo proveli četiri meseca, i to na odeljenjima intenzivne nege i neonatologije. Naš boravak tamo bio je za vreme bombardovanja, koje je trajalo od 24. marta do 10. juna", priča Dragana za Newsmax Balkans.
Iz bolnice su otpušteni baš po završetku bombardovanja, posle četiri puna meseca borbe.
"Nažalost, moj mlađi brat blizanac je preminuo ubrzo nakon otpusta usled komplikacija sa plućima. To je bila dosta teška godina za moju porodicu", priča mlada Novosađanka.
Prva izvojevana pobeda
Lekari nisu bili optimistični, ali je Dragana pobila sve njihove prognoze. Kada je ručicama, dok je bila u inkubatoru, počupala flastere koji fiksiraju tubus i sama prvi put prodisala, doktori su znali - Dragana je pravi borac i preživeće.
Foto: Privatna arhiva
Kao prevremeno rođeno dete, po izlasku iz bolnice suočila se sa zdravstvenim poteškoćama - čestim bronhitisom i retinopatijom, oštećenjem vida karakterističnim za bebe rođene pre vremena.
Posledice prematuriteta
Kako objašnjava za naš portal, prematuritet, odnosno prevremeno rođenje, ima svoje faze. Ona je pripadala grupi ekstremno prevremeno rođenih, koja se odnosi na bebe rođene pre 28. nedelje.
"Posledice mogu da budu kratkoročne i dugoročne (izazvane većim komplikacijama ). Neke od tih kratkoročnih koje su, može se reći, svima prisutne u najčešćem slučaju, a mogu da ostave posledice su prematurna retinopatija, problemi sa disanjem gde je potrebna potpora kiseonikom, različiti stepeni krvarenja u mozgu, otvoren duktus, povišen/ snižen mišićni tonus, razne infekcije koje se mogu sprečiti antibioticima, do većih komplikacija koje iziskuju ozbiljne intervencije, čak i hirurške", objašnjava Dragana.
Foto: Privatna arhiva
Ipak, retinopatija i problemi sa disajnim organima nisu ostavile veće posledice, niti je bilo većih komplikacija.
"Najduže sam išla od kontrola kod fizijatra, 10 meseci vežbanja, dok nisam prohodala, posle je bilo sve u redu i kod oftalmologa zbog operisane retinopatije trećeg stepena, sve dok lekari nisu rekli da mi ne trebaju ni naočare. To je bilo do početka osnovne škole, prvi/drugi razred. Sad nemam zdravstvenih problema kao posledicu prematuriteta", priča nam Dragana.
Susret sa doktorom koji ju je lečio kao bebu
A život ju je naveo na put koji će je voditi "s one strane problema".
Upisala je defektologiju i sada uči upravo o tome kroz šta je od rođenja prolazila. Kako ističe, i samo učenje o svim problemima sa kojima se "mali divovi" suočavaju, ume da bude emotivno.
Pravi rolerkoster emocija doživi i kada razgovara sa roditeljima prevremeno rođene dece.
"Imala sam priliku da na Dan prevremeno rođene dece obiđem i odeljenja intezivne nege i neonatologije. Stvarno je neverovatan osećaj šetati hodnicima odeljenja na kojima sam i sama bila nedonošče, a posebno sam ponosna što mi je tu priliku omogućio baš doktor koji me je '99. godine u tu bolnicu i primio na odeljenje intezivne nege, pa kasnije sam bila i na neonatologiji", priča Dragana.
Potrebna podrška sistema
Posebno je pogađa to što, kako kaže, adekvatne podrške za njih - nema.
"Tim majkama je potrebna podrška, topla reč, nečije iskustvo, razumevanje pre svega. Bila sam oduševljena kada sam videla koliko su bile zainteresovane da pitaju sve što ih zanima, a sa druge strane, nisam videla nijednog psihologa da je došao da ih obiđe. To je u meni probudilo osećaj razočaranosti", navodi Dragana.
Podrška sistema nije velika, dodaje.
Foto: Privatna arhiva
"Ipak, udruženje Optimistik ima lepu saradnju sa odeljenjima dečije bolnice, koji nas podrže u svemu i što se tiče obilazaka i što se tiče bilo koje naše ideje i organizacije povodom praznika. Ne mogu samo da pomenem dečiju, podržali su nas na predavanju i iz porodilišta i drugih institucija, nadamo se da će ovo biti iskorak da se ta sistemska podrška i saradnja poboljša", poručuje naša sagovornica.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)