(VIDEO) Kako Arhiv javnih skupova broji učesnike protesta: "Ručno na snimcima obeležavamo ljude"
Povodom protesta koji se organizuju poslednjih meseci u Srbiji, veliki deo javnosti spekuliše o broju ljudi koji se okupljaju. Dok jedni poklanjaju poverenje zvaničnim brojkama MUP, drugi veruju udruženjima kao što je Arhiv javnih skupova.
Aleksandar Gubaš, jedan od osnivača tog udruženja za Newsmax Balkans objašnjava na koji način oni dolaze do brojki, ističući da je uvek najbolja procena golim okom.
Od samog početka, kada je otpočeto brojanje ljudi na javnim okupljanjima, koristile su se različite metode. Od brojanja golim okom, pa sve do različitih aplikacija koje putem površine mogu odrediti gustinu ljudi po metru kvadratnom. Aleksandar Gubaš iz Arhiva javnih skupova objašnjava na koji način oni dolaze do brojki.
Na osnovu procene površine i gustine na terenu, na beogradskom Studentskom trgu na prelasku između dve godine bilo je do 18.000 ljudi, saopštio je Arhiv javnih skupova.
Na osnovu dostupnih snimaka i fotografija, Arhiv javnih skupova utvrdio je da se na protestu, koji su organizovali studenti na Slaviji, okupilo između 100.000 i 102.000 ljudi, naveli su na mreži Iks.
U protestno-komemorativnoj blokadi Ruzveltove ulice kod Vukovog spomenika u Beogradu tokom akcije "Zastani Srbijo" učestvovalo je blizu 2.000 studenata tehničkih fakulteta, saopštio je Arhiv javnih skupova, koji se bavi procenom broja prisutnih na javnim okupljanjima.
"Do dana današnjeg smo verni oslanjanju na ljudsko oko i ljudsku ruku, dakle na ručno obeležavanje ljudi na snimcima koje brojimo. Počeli smo pre godinu dana da koristimo i softver, ali on služi za sabiranje obeleženih glava koje obeležimo ručno. To je softver čija grafička rešenja omogućavaju da lepše, lakše obeležimo ljude, preglednije i pritom svako obeleženog, on izbroji i na kraju očitamo koliko ih je prebrojao", navodi on za našu televiziju.
"Onaj ko treba da zna, zna koliko je ljudi"
Kako dodaje, robot i veštačka inteligencija ne mogu mnogo toga što čovek za sada može, te je, prema njegovim rečima, priča sa softverima potpuno mistifikacija.
"Za brojanje ljudi na nekom snimku vam je od softvera dovoljno običan 'paint'. Obeležite glave koje ste prebrojali da ih ne biste brojali ponovo i lupate recke na svakih sto, na primer, i to je u suštini postupak koji zapravo vrlo često i primenjujemo kad nisu u pitanju veliki skupovi", objašnjava naš sagovornik.
Foto: Nikola Kojić
Kako kaže, operativci na terenu znaju tačno koliko je ljudi na nekom skupu.
"I u MUP ko treba da zna, zna koliko je tačno ljudi bilo. Na razne načine oni to mogu da saznaju, ali i brojka koju odgovorni ljudi u ime policije puste u javnost... ne znam kako do toga dođu, kao da su zavrteli rulet, pa hajde da vidimo na šta će da nam padne žeton", navodi Gubaš.
Sumnja zbog poslovanja bez zaposlenih
Deo javnosti sumnja u procene ovakvih udruženja, jer one uglavnom posluju bez zaposlenih, a na adresi na kojoj su prijavljeni nema obeležja udruženja.
Gubaš napominje da oni uglavnom ovaj posao obavljaju u slobodno vreme.
"Trudimo se da damo procenu ni po babu, ni po stričevima, jer u prvom redu nas zanima koliko je zaista bilo ljudi. Sve je počelo iz naše lične potrebe da znamo koliko je ljudi i zatim iz naše želje da to podelimo sa nekima koje isto tako interesuje. Ko ne želi da ne veruje, nikako ne možemo da ga sprečimo da veruje u šta god hoće, a ko zna kako smo došli do tih brojki, cela procedura je opisana na našem sajtu i na tome se zasnivaju sve naše procene", napominje on.
Ističe da je Arhiv dobio kritike da broje demonstrante, ali da nemaju nijednog zaposlenog.
"Naći ćete jako malo udruženja građana koji imaju nekog zaposlenog jer da imamo para da plaćamo zaposlene, imali bismo zaposlene. Budući da ih nemamo, sve ovo radimo u slobodno vreme, organizacija tako funkcioniše i nemamo nikakav profit tog tipa. Sva sredstva koje smo od sada dobili, sve pare koje smo dobili kao podršku za naš rad, dobili smo preko kraudfanding platforme donacije.rs i dalje nam je to jedini izvor prihoda do sada", istakao je naš sagovornik.
Vijeće ministara BiH oborilo Plan rasta, da li BiH prijeti potpuno izbacivanje iz ovog financijskog programa. Odgovore nudi Safet Kešo, zastupnik u Parlamentu BiH.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Policija u Novom Sadu uhapsila je M. A. (31) iz okoline Bačke Palanke, zbog sumnje da je na neprijavljenom skupu ispred Filozofskog fakulteta agresivno gurao druge osobe na policiju.
Izborni panel za žalbe i predstavke u Prištini odbio je kao neosnovanu žalbu Pokreta Samoopredeljenje protiv Srpske liste zbog transparenta "Svi za brata Milana" na predizbornom skupu te stranke u severnom delu Kosovske Mitrovice.
Pripadnici MUP u Beogradu, Policijske stanice Barajevo, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Mladenovcu, uhapsili su A. B. (18), I. K. (31), Ž. R. (19) i M. D. (18) zbog sumnje da su počinili sedam krivičnih dela teška krađa.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je da su na zidu dvorišta crkve Svete Petke u Kosovskoj Vitini osvanuli pogrdni grafiti koji su uznemirili preostale Srbe u toj enklavi.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je S. P. (37) zbog postojanja osnova sumnje da je 15. septembra u Velikom Polju u Obrenovcu, na podmukao način lišio života I. J. i jer je požarom izazvao opasnost za imovinu većeg obima, saopšteno je iz tog tužilaštva.
Detaljnom kontrolom putnika na aerodromu "Nikola Tesla", službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina privremeno su zadržali kofere u kojima su otkrili vrednu, luksuznu robu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, efikasnim operativnim radom, rasvetlili su dva krivična dela izazivanja opšte opasnosti i uhapsili osumnjičene V. P. (31) i N. T. (33).
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Komentari (0)