(VIDEO) Neformalne organizacije "uzimaju pravdu u svoje ruke" protiv pedofila: Kada je dozvoljeno građansko hapšenje?
Koje su promene koje bi trebalo da pretrpi Zakon o seksualnom zlostavljanju u Srbiji, da li registar pedofila treba da bude dostupan javnosti, da li su danas deca sigurnija na ulici ili na internetu, samo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije "Tražim reč".
Svoja iskustva iz ove oblasti sa gledaocima su podelili Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu, zamenik načelnika Uprave za tehniku MUP-a Srbije Nikola Čučilović, a višedecenijsko iskustvo iz ove oblasti sa gledaocima je podelio i Saša Živanović, bivši načelnik Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
Živanović se posebno osvrnuo na pojavu organizacija koje "uzimaju pravdu u svoje ruke" i same se obračunavaju sa pedofilima.
"To je protivzakonito i to je jedan pogrešan efekat. Ja sam imao u praksi gde je roditelj došao da prijavi delo, mi dok smo dobili materijalne dokaze od 'ino' partnera da se radi o tom licu, on je angažovao neko tehničko lice, identifikovao ga, otišao i prebio čoveka, terao ga pod prisilom da piše izjavu šta je radio, da je maltretirao njegovu ćerku... Nama je to propalo na sudu! Vi ne možete to da koristite", istakao je on.
Živanović se zalaže da se ovaj vid tzv. "mamaca" uvede u zakonsku regulativu, o čemu bi trebalo povesti i javnu debatu.
Ovakav način pristupa pedofilima od strane građana mogao bi se podvesti i pod građansko hapšenje, koje je regulisano Zakonom o krivičnom postupku, a omogućava građanima da u određenim situacijama sami izvrše hapšenje lica koje zateknu u trenutku izvršenja krivičnog dela.
Ova vrsta hapšenja daje svakom pojedincu pravo da zaustavi počinioca, odmah obavesti policiju ili ga predaju nadležnim organima. Međutim, kako bi građanin imao pravo da sprovodi hapšenje, mora biti siguran da je lice koje zateče zaista počinilo krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.
Advokatica Anđelka Vučićević pojasnila je da Zakon jasno definiše vrste krivičnih dela koja omogućavaju građansko hapšenje, a to su ozbiljna krivična dela poput ubistva, teških telesnih povreda, teških krađa, razbojništava, kao i dela koja ugrožavaju javni red i mir ili polne slobode. Ipak, iako zakon omogućava ovu vrstu intervencije, u praksi je mnogo teže sprovesti je na pravi način.
Na primer, kako građanin koji sprovodi hapšenje može sa sigurnošću znati da je počinilac krivičnog dela, a kako bi uspešno realizovao hapšenje, potrebno je da osigurati da osoba koja je uhapšena ne napusti mesto.
Vučićević ističe da je u praksi gotovo nerealno da građanin priđe osobi i kaže: "Vi ste uhapšeni, stanite i sačekajte sa mnom policiju". Iako zakon nalaže da hapšenje mora da bude jasno saopšteno, treba imati na umu da osoba koja hapsi mora fizički da zadrži počinioca dok ne stigne policija. To stvara dodatne izazove jer i najmanja greška može da dovede do toga da hapšenje postane sporno.
Jedan od velikih izazova građanskog hapšenja je rizik da osoba koja pokušava da sprovede hapšenje, nepažnjom ili neadekvatnim postupkom, pređe u sferu izvršenja krivičnog dela. Na taj način, osoba koja je pokušala da pomogne može biti uhapšena i optužena za prekomernu upotrebu sile ili nasilje.
Koliko su nam deca bezbedna na internetu, u emisiji "Otvori oči" govorio je stručnjak za visokotehnološki kriminal Saša Živanović. On je istakao da pojedine organizacije pokušavaju da samostalno rade na otkrivanju pedofila, ali da to treba prepustiti MUP, a ne uzimati "pravdu u svoje ruke".
Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, u Registru pedofila trenutno je 771 osoba pravosnažno osuđena za seksualno nasilje nad maloletnicima, a direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić kaže da taj registar treba da postane javan.
Dejan R. (39) saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog sumnje da je od 2021. godine do 25. oktobra 2024. izvršio obljubu i sa njom izjednačen čin sa devojčicom starom 11 godina.
Ovaj aspekt čini građansko hapšenje veoma specifičnim, jer nosi ozbiljan pravni rizik kako za osobu koja hapsi, tako i za onog koga se pokušava uhvatiti, dodaje Vučićević.
Pored formalnog građanskog hapšenja, u poslednje vreme sve veći broj neformalnih organizacija postaje aktivan u lociranju i suočavanju sa počiniocima teških krivičnih dela, naročito pedofilima. Ove grupe često preuzimaju zadatak koji bi trebalo da obavljaju institucije, a takve aktivnosti postavljaju alarmantna pitanja o stanju u društvu.
Pojava ovih organizacija, kako Vučićević naglašava, ukazuje na ozbiljan problem u institucijama poput policije i tužilaštva. U društvu u kojem raste poverenje u ove neformalne grupe, pojavljuje se ozbiljan problem za nadležne vlasti, jer građani koji osećaju da institucije nisu dovoljno efikasne, traže alternativu u ovakvim organizacijama.
Međutim, sve češće se dešava da ove organizacije ne postupaju prema zakonu – na snimcima koji kruže internetom, često se vidi da osobe koje su uhapšene od strane ovih grupa nisu obaveštene da su uhapšene niti su predane nadležnim organima, što je protivno zakonu.
Takvi postupci izazivaju ozbiljne pravne i etičke dileme, jer neformalni organizatori preuzimaju ulogu vlasti bez odgovarajuće odgovornosti ili nadzora, zaključuje advokatica Vučićević.
Pogledajte celu emisiju "Tražim reč", koja se emituje se svakog vikenda u 15:30 sati:
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Lekari su u pritvoru na Klisi u Novom Sadu posetili studenta Fakulteta tehničkih nauka (FTN) Bogdana Jovičića koji pet dana štrajkuje glađu i doneće odluku da li će biti potrebno da on bude prebačen u bolnicu.
Obljuba bez pristanka - tako bi trebalo da se zove novo krivično delo koje je predloženo u Nacrtu izmena krivičnog zakona. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković i advokat Stefan Ćorda smatraju da je takva formulacija nelogična i da zakonodavac mora, pre svega, da čuje glas žena.
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji Evropska unija, a da će godišnjica pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje, kako su naveli u svom saopštenju, "srpskog Majdana"?
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se u oktobru očekuje još jedno povećanje plata od pet odsto u sektoru prosvete i dodao da je država uprkos blokadama omogućila rast plata i uslove za poslovanje za sve u Srbiji.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Ivana Stašević Karličić rekla je da je počela da radi aplikacija koja će brojati koliko se žena poziva i odaziva na mamografske preglede, a značaj te aplikacije ogleda se u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma.
Komentari (0)