Ministarstvo prosvete: Budžetska sredstva veća za 12 milijardi evra, u skladu sa četvrtim zahtevom studenata
Skupština Srbije usvojila Izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju kojim se budžetska sredstva za visoko obrazovanje uvećavaju za 20 odsto odnosno 12 milijardi evra, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
"Izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju unapređuje se kvalitet visokog obrazovanja, doprinosi boljoj dostupnosti visokog obrazovanja umanjivanjem troška školarine za samofinansirajuće studente za 50 odsto, unapređuje materijalni položaj zaposlenih obezbeđivanjem dodatnih sredstva za povećanje plata zaposlenih u visokom obrazovanju", navodi se u saopštenju.
Takođe, usvojenim Zakonom unapređuje se relevantnost visokog obrazovanja, jača autonomija univerziteta i doprinosi daljoj internacionalizaciji visokog obrazovanja.
"Ovim se ispunjava četvrti studentski zahtev"
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva prosvete, usvojenim Zakonom budžetska sredstva za visoko obrazovanje povećavaju se za 20 odsto, odnosno za 12 milijardi dinara, što je u skladu sa četvrtim zahtevom studenata.
Takođe, predviđa se i izdvajanje sredstava koja će u celosti pokrivati stalne troškove visokoškolskih ustanova, veća izdvajanja za troškove materijala za visokoškolske ustanove, kao i pokrivanje u celosti troškova za druga primanja zaposlenih, u skladu sa Posebnim kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje.
"Pored toga, osnovica za plate u visokom obrazovanju izjednačuje se sa osnovicama plata zaposlenih na ostalim nivoima obrazovanja od 1. januara 2026. godine, a već su obezbeđena dodatna sredstava u iznosu od 5,7 milijardi dinara za povećanje plata zaposlenih u visokom obrazovanju za 15,97 odsto, od marta ove godine, kroz izmenu uredbi kojima se utvrđuju koeficijenti za obračun i isplatu plata zaposlenih u visokom obrazovanju", navodi se u saopštenju.
Školarine samofinansirajućih studenata manje za 50 odsto
Izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju predviđaju umanjenje školarina za 50 odsto direktnom refundacijom sredstava iz budžeta samofinansirajućim studentima državnih visokoškolskih ustanova.
Dodaje se i to da se usvojenim Zakonom prvi put se uvodi obaveza države da obezbedi sredstva i za troškove akreditacije studijskih programa i ustanova u Republici Srbiji, kao i troškove relevantnih međunarodnih akademskih akreditacija.
Takođe, dopunama Zakona uvode se mikrokredencijali (mali programi studija koji imaju jasno definisanu strukturu, svrhu i ishode učenja), radi stručnog osposobljavanja lica sa stečenim srednjim ili visokim obrazovanjem, u skladu sa potrebama tržišta rada, kao programi obrazovanja tokom čitavog života.
Vlada Srbije donela je rešenje kojim se obezbeđuju sredstva u iznosu od 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje i studentski standard. "Na ovaj način se taj budžet povećava za 20 odsto, a čime se ispunjava četvrti zahtev studentskih plenuma", saopštilo je Ministarstvo finansija.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je izveštaj eksperata sa Univerziteta u Beogradu o ispunjenosti prva tri studentska zahteva vrhunac cinizma, sramota za akademsku zajednicu i "ko god je pisao, to zna jer se nije potpisao", nazivajući ga pozivom na obojenu revoluciju.
U cilju jačanja uticaja uposlenih na visokoškolskim ustanovama, Zakon predviđa smanjenje učešća predstavnika osnivača u organima upravljanja sa 30 na 25 odsto u korist predstavnika zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, pa je zastupljenost zaposlenih sada 60 procenata umesto dosadašnjih 55.
Mandat samnjen sa četiri na tri godine
Procenat učešća predstavnika studenata u savetu nije menjan, odnosno ostao je 15 odsto.
Izmenama se skraćuje mandat organa upravljanja sa četiri na tri godine.
"Sadržaj Zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju utvrđen je u saradnji sa predstavnicima akademske zajednice, odnosno sa predstavnicima Univerziteta u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu, Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Državnog univerziteta u Novom Pazaru, Univerziteta umetnosti u Beogradu, kao i sa predstavnicima Ministarstva finansija i Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, kroz rad Radne grupe za analizu trenutnog stanja finansiranja visokog obrazovanja i za izradu nacrta zakona o visokom obrazovanju, koju je imenovala Vlada Republike Srbije 25. jula 2024. godine", navedeno je u saopštenju.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)