Na današnji dan pre 26 godina ubijen Slavko Ćuruvija: Pripadnici Državne bezbednosti osuđeni, pa oslobođeni krivice
Na današnji dan, 11. aprila 1999. godine, u Svetogorskoj ulici u Beogradu ubijen je Slavko Ćuruvija, novinar i vlasnik listova Dnevni telegraf i Evropljanin.
Ćuruvija je na Uskrs ubijen u haustoru zgrade u kojoj je stanovao, u centru Beograda. Ubica je iz pištolja marke "škorpion" pucao u Ćuruviju s leđa. Tom prilikom u vlasnika Dnevnog telegrafa ispaljeno je 17 metaka, a zatim je ubica pobegao u nepoznatom pravcu. Tog 11. aprila sa Ćuruvijom se nalazila i njegova nevenčana supruga Branka Prpa.
Istraga i suđenja
Istražni i sudski proces trajao je više od dve decenije. U februaru 2024. godine Apelacioni sud oslobodio je okrivljene Radomira Markovića, Milana Radonjića, Miroslava Kuraka i Ratka Romića, iako su prethodno prvostepenom presudom bili osuđeni na ukupno 100 godina zatvora.
Podsećamo, krajem 2000. godine u medijima se pojavio dokument pod nazivom Dosije "Ćuran", koji je otkrio da je Ćuruviju pratila Državna bezbednost (DB), kao i da je pratnja obustavljena neposredno uoči ubistva.
Fondacija Slavko Ćuruvija (FSĆ) dobila je pretnju na svom Fejsbuk profilu, kada je izvesni Dušan Milisavljević ostavio komentar u kojem velikim slovima piše: "A zašto to vas iz Ćuruvije brine, pazite, ima još Uskrsa, pozlatile se ruke".
Apelacioni sud u Beogradu odbio je žalbe i potvrdio prvostepenu odluku da bivši pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Branko Berček ne bude pušten na uslovni otpust iz zatvora.
Istražne radnje započete su 2001. godine, za vreme vlade premijera Zorana Đinđića. Početkom 2013. formirana je Komisija za istraživanje ubistava novinara.
Prvo suđenje počelo je tek 16 godina nakon ubistva – u junu 2015. godine. Prva prvostepena presuda doneta je u aprilu 2019. godine.
Foto: Srđan Ilić
Tužilaštvo je tada tražilo maksimalne kazne od po 40 godina zatvora. Radomir Marković i Milan Radonjić osuđeni su na po 30 godina, a Miroslav Kurak i Ratko Romić na po 20 godina zatvora. Međutim, u presudi se, pored bivših funkcionera DB, kao neposredni izvršilac pojavljuje NN osoba. Presuda je poništena u septembru iste godine zbog odstupanja od optužnice.
Apelacioni sud vratio je predmet na ponovno suđenje prvostepenom sudu. Ponovljeno suđenje počelo je u jesen 2020. godine. Krajem 2021. godine doneta je druga prvostepena presuda, gotovo istovetna kao i prva. Sudsko veće Specijalnog suda u ponovljenom postupku je proglasilo krivim nekadašnje pripadnike DB. I ta presuda je kasnije oborena.
Apelacioni sud potom je odlučio da sam otvori pretres – da sasluša optužene i ključne svedoke i iznova razmotri dokaze.
Foto: AP/Darko Vojinović
Odluka Apelacionog suda objavljena je 2. februara 2024. godine. Okrivljeni za ubistvo Slavka Ćuruvije – Marković, Radonjić, Kurak i Romić – oslobođeni su krivice.
Na ovu odluku Apelacionog suda oštro su reagovala brojna novinarska udruženja, kolege, prijatelji, Fondacija "Slavko Ćuruvija" i porodica.
Novinarsku karijeru počeo u Borbi
Podsećamo, Slavko Ćuruvija rođen je u Zagrebu 9. avgusta 1949. godine. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Radni vek započeo je u preduzeću Mašinogradnja. Od 1984. godine radio je kao analitičar u Upravi za analize Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove.
Godine 1986. Ćuruvija se pridružio novinarskoj redakciji lista Borba. Počeo je kao komentator, a zatim je napredovao do urednika unutrašnjopolitičke rubrike i na kraju do pozicije glavnog i odgovornog urednika.
Bio je dopisnik ili saradnik više medija: Komunist, NIN, Vjesnik, Večernji list, Nedelja, Pobjeda, TV Beograd, TV Politika, TV Sarajevo.
Foto: Srđan Ilić
Posle osam godina rada u Borbi, 1994. godine, zajedno sa Momčilom Đorgovićem osnovao je list Telegraf. Dve godine kasnije, poslovno su se razišli, pa Ćuruvija osniva Dnevni telegraf - prvi privatni dnevni list u Srbiji.
Godinu dana pred njegovo ubistvo osnovao je magazin Evropljanin.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)