(VIDEO) Srđan Kerim u Sintezi: Carinski rat je pogrešan odgovor – Amerika je kasno shvatila da zavisi od Kine
Koliko su Ujedinjene nacije uspele da očuvaju svetski mir nakon Drugog svetskog rata? Koji su razlozi zbog kojih raste potreba za reformom ove organizacije, i kakva je budućnost UN u svetu koji postaje sve složeniji i nestabilniji, za Sintezu odhovara bivši predsednik Skupštine UN, Srđan Kerim.
U svetu koji se sve više oslanja na ekonomski pritisak umesto na diplomatske pregovore, trgovinski ratovi postaju novo oružje globalne politike.
Govoreći o aktuelnim trgovinskim tenzijama između SAD, Kine i Evrope, Kerim ističe da su carinski ratovi pogrešan odgovor na strukturne probleme američke ekonomije.
"Carinski ratovi nikad ništa dobro nisu doneli nikome, pa neće ni sada. Uvođenje carina nije rešenje za trgovinske deficite - to nije dokaz tuđe moći, već sopstvene nemoći", kaže Kerim.
Koronavirus je neke genetičke varijante brže zaražavao. Ipak, to nije oružje koje se može individualizovati kao u filmu, da se napravi virus u odnosu na genetički profil pojedinca, rekao je u SIntezi profesor genetike na Medicinskom fakultetu i načelnik Instituta za sudsku medicinu Oliver Stojković.
O novim tenzijama u globalnim odnosima, posledicama politike američkog predsednika Donalda Trampa i evropskoj potrazi za sopstvenom snagom, u emisiji Sinteza na Newsmax Balkans televiziji govorio je dr Mihajlo Kopanja, docent Fakulteta bezbednosti.
Posle promena u Vašingtonu pokazuje se da je spoljna politika Srbije na mestu i odgovara interesima onoga što je u njenoj osnovi - nezavisnost, vojna neutralnost i odsustvo članstva u bilo čemu. Srbija ima otvorenu komunikaciju sa ključnim akterima na svetu, izjavio je diplomata Zoran Milivojević.
Kako objašnjava, američka ekonomija pati od dubokih strukturnih slabosti: oslanja se na uvoz gotovih proizvoda i sirovina, dok su lanci snabdevanja već decenijama izmešteni u Aziju, zahvaljujući principima ekonomije obima (economy of scale), koji omogućavaju efikasniju i jeftiniju proizvodnju.
"Rezultat takve politike je skuplja roba. A kad se trošak prenese na potrošača, milioni ljudi postaju kolateralna šteta politike koja ne vodi nikuda", upozorava.
Kina šampion geoekonomije
Na pitanje o tome kako upotreba carina kao geopolitičkog instrumenta menja dosadašnju trgovinsku politiku, Kerim naglašava da su Kinezi mnogo ranije prepoznali značaj geoekonomije.
"Kina je još pre 45 godina, nakon smrti Mao Ce Tunga, shvatila da ne može opstati u modelu izolovane planske privrede. Učila je iz tuđih grešaka -analizirala je pad Sovjetskog Saveza i shvatila da je ključ američke pobede bila ekonomska snaga, a ne nuklearni arsenal", navodi Kerim.
Za razliku od SSSR-a, dodaje, Kina se nije upuštala u geopolitičke sukobe s Amerikom. Umesto toga, gradila je ekonomsku moć i postala nezaobilazan deo globalnih lanaca snabdevanja.
"Danas, Amerikanci kasno shvataju da zavise od Kine, a ne obrnuto. Bez kineskih poluproizvoda, sirovina i prerade, nema ni Epl-a, ni savremene vojne tehnologije", dodaje Kerim.
SAD u šakama kineske industrije
Na pitanje o ekonomskoj međuzavisnosti dve sile, Kerim kaže da je stvar jednostavna:
"Americi će trebati 10 do 15 godina da prestruktuira svoju ekonomiju i postane nezavisna od Kine. Carine su samo palijativna mera koja neće rešiti ništa", dodaje diplomata.
Prema njegovim rečima, pokušaji Donalda Trampa da kroz tarife od 245 odsto ograniči kineski uticaj suštinski su kontraproduktivni.
"Shvatili su da su u kineskim rukama. I sad pokušavaju da manevrišu selektivnim primenjivanjem mera, jer znaju da svaka oštrija odluka može da se vrati kao bumerang", navodi Kerim.
Darmanović: Tramp ima lojalne saradnike
Profesor Fakulteta političkih nauka i bivši crnogorski ministar spoljnih poslova Srđan Darmanović za Sintezu je govorio o prvih sto dana od početka drugog predsedničkog mandata Donalda Trampa.
"Svedočili smo nizu poteza koji su šokirali ne samo Evropu i svet, već i samu Ameriku", ocenjuje Darmanović.
Prema njegovim rečima, Trampov politički povratak obeležio je izuzetno agresivan i odlučan ritam odluka:
"Ono što je sve iznenadilo, i njegove pristalice i protivnike, jeste intenzitet tih odluka. To je potpuno drugačiji Tramp u odnosu na prvi mandat", navodi Dramanović.
On podvlači da između dva Trampova mandata postoji značajna razlika:
"Tramp 1 je došao kao političko iznenađenje, bez pripremljenog tima, i bio je na neki način primoran na brak s postojećom republikanskom infrastrukturom. Oslanjao se na delove administracije koje nije birao sam, a mandat mu je protekao s manje drastičnih posledica", navodi naš sagovornik.
Međutim, Tramp 2 je, kako kaže, došao kao "politički osvetnik". U novoj američkoj administraciji ima lojalne ljude, koji ga bespogovorno podržavaju.
Svilanović: Rastakanje postojećeg poretka
Nekadašnji ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore Goran Svilanović ocenio je u Sintezi da trenutno prisustvujemo razaranju postojećeg poretka, ali da nije siguran do koje mere će on biti razoren odnosno kako će izgledati svet posle toga.
"Utisak u Evropi, posebno Evropskoj uniji, jeste da ne vide samo jednog neprijatelja, u liku predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, već utisak je da se pojavio još jedan. To ozbiljno brine političare u EU pogotovo, zato što se osećaju kao da Rusija i SAD nastoje da razore Uniju na sastavne delove, da je jako oslabe", rekao je Svilanović, ističući da je druga briga NATO.
On je podsetio i na raniji audio snimak američke zvaničnice Viktorije Nuland koja je izgovorila "F*** the EU" i, prema njegovom mišljenju, očigledno je da je nešto dublje postojalo u establišmentu SAD, a što je u novoj administraciji isplivalo na površinu.
Svilanović smatra da se sve svodi na dve reči: nepoverenje - političara u EU prema novoj američkoj administraciji, kao i zbunjenost šta se zaista događa. Niko u stvari ne zna kako će se zaista ponašati SAD, zaključio je naš sagovornik.
Vajgl: Ujedinjene nacije nemoćne
Nekadašnji ministar inostranih poslova Slovenije Ivo Vajgl istakao je u Sintezi da živimo u nesrećnom trenutku kada je reč o funkciji multilateralnih oragnizacija.
"To važi podjednako za Ujedinjene nacije koje su nemoćne kada govorimo o velikim krizima. Nemaju instrumenta, a ni volje ni mogućnosti da efikasno posegnu u događanje na Bliskom istoku, Ukrajini itd", rekao je Vajgl.
Svet kao da nije primetio kako se erodira prvobitna funkcija UN, ocenio je Vajgl.
"Tu slagalicu treba ponovo sastaviti. Da li se može sastaviti kroz neku brzu reformu instrumenata i funkcionalnosti UN, pitanje je za milion dolara", navodi naš sagovornik.
Prema njegovom mišljenju, treba razgovarati o tome kako vratiti poverenje u međunarodno pravo, kao i da EU treba da doživi reformu i transformaciju.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)