Klačar: Protesti protiv iskopavanja litijuma politički i ekološki
Izvršni direktor CeSID-a Bojan Klačar ocenio je da je protest protiv najave iskopavanja litijuma i kompanije Rio Tinto politički i ekološki, jer se tiče javnih politika, kao i da ima sličnosti sa protestima "Srbija protiv nasilja" i udruženja 1 od 5 miliona.
Klačar očekuje da će političke stranke u opoziciji dugoročno da zauzimaju malo nijansiranije stavove o ovoj temi, zato što je projekat Jadar na neki način, kako kaže, i evropski projekat, ne samo projekat iza koga stoji srpska vlada.
"Verujem i da će stranke u opoziciji korigovati svoje stavove imajući u vidu i njihove pozicije koje su veoma bliske Evropskoj uniji", rekao je Klačar za Tanjug i dodao da je za očekivati da se stavovi menjaju, jer ako otpočne dijalog o toj temi, to bi trebalo da znači i približavanje stavova.
S druge strane, ne očekuje da će aktivisti imati korekcije po pitanju stavova, jer je njihova ideja vezana za strepnje koje imaju i jednu vrstu emotivnog odnosa prema toj temi.
Kada se govori o sličnostima sa prethodnim protestima, Klačar ističe da su i jedni i drugi krenuli kao "organski", uglavnom su bili vezani za aktiviste, ili za civilno društvo, a zajednička poveznica su im velika očekivanja na početku.
Rudnik litijuma je prilika za Srbiju da produbi veze sa Evropskom unijom i pozicionira se kao lider u industriji koja će biti veoma važna u budućnosti, ali o tome da li će rudnika i biti, treba da odluči narod u Srbiji, rekao je Džefri Pajat, pomoćnik državnog sekretara SAD za energetske resurse.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je listu proizvoda sa cenama nižim od akcijskih, rekao da su u toku pregovori o minimalcu i položio kamen temeljac za izgradnju savremenog objekta za Odred vojne policije "Kobre".
Specifičnost ovih protesta, kaže Klačar, ogleda se u činjenici da su imali možda veći odjek izvan Beograda, nego u samoj prestonici, odnosno protestu u Beogradu su prethodili protesti u manjim sredinama.
"Ti protesti su po svemu sudeći u velikoj meri bili organski, odnosno organizovani su od strane onih koji su aktivisti, verovatno uz određenu vrstu pomoći iz plana B političkih organizacija, ali ako govorimo o sličnostima njih je puno više nego razlika", rekao je Klačar.
Na pitanje zašto ekološka udruženja, koja između ostalog, traže da im javni servis omogući da uživo govore o ekološkom aktivizmu - umesto toga ne traže debatu o litijumu, Klačar kaže da bi debata i dijalog trebalo da budu na prvom mestu ako se govori o tome šta je interes zajednice.
Potrebna je, kaže, velika i sadržajna rasprava, bilo da se projekat na kraju prihvati ili odbaci, a najgore je da se dođe do rešenja koje bi bilo doneto zbog pritiska i koje bi iza sebe ostavilo veliki broj ljudi koji su nezadovoljni i koji nisu imali dovoljno informacija.
"Međutim, očekivanja demonstranata su drugačija. Zbog čega mi u ovom momentu imamo više protesta, manje dijaloga? Zato što se sada nalazimo u fazi u kojoj se zapravo obe strane bore za bolje početne pozicije i za narativ. Bore se za to ko će da ovlada javnim prostorom", rekao je Klačar.
Tanjug/Vladimir ŠporčićIzvršni direktor CESID-a Bojan Klačar
Kako kaže, u ovom momentu vladi više odgovara da postoji racionalni dijalog zato što postoji veliki broj stručnjaka koji bi mogao kredibilno da govori o projektu Jadar i koji ne bi iznosio neke kataklizmične scenarije i koji bi u velikoj meri mogao da govori o tome da bi projekat Jadar mogao da bude ekološki bezbedan i ekonomski veoma isplativ.
"A na drugoj strani, demonstrantima u ovom momentu više odgovara da vrše pritisak preko ulice pa da eventualno u kasnijoj fazi, kada taj pritisak naraste sa boljom pregovaračkom pozicijom uđu u institucije, u parlament i u političke stranke. U ovom momentu prosto ciljevi su različiti", rekao je on.
Cilj demonstranata je, kako kaže, da se pritisak vrši putem ulice zato što je taj pritisak već jednom dao rezultat kada je vlada povukla uredbu i oni veruju da se taj rezultat može još jednom ponoviti.
Klačar očekuje da će dijalog biti značajniji i na svim nivoima, i na stručnom i na političkom, a ukazuje i da su sve vlade, i pre SNS, kao i Rio Tinto temu držali van očiju javnosti.
"Možda nije bila loša namera, možda su mislili samo da nema neke potrebe da bilo šta dodatno objašnjavaju, ali čini se da je deo javnosti ostao uskraćen za malo više transparentnosti. I onda kada na to dodate jednu jaku polarizaciju među vlašću i opozicijom koja proizvodi nepoverenje, nalazite se u situaciji koja nije u ovom momentu okruženje za dijalog. Nikakvi terenski radovi ne mogu da se obavljaju, barem još godinu, godinu i po dana i to je relativno dug period u kojem može da se razgovara. Moja su očekivanja da će se više razgovarati", rekao je Klačar.
Ilinden, Dan Republike Severne Makedonije. Prilika da analiziramo odnose na relaciji Beograd – Skoplje I dalje ka Briselu, zajedničkom cilju regiona na putu ka Evropskoj uniji. Gosti Stava dana vicepremijer Ivan Stoiljković i dopisnik Politike Željko Šajn.
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)