Van Gog - umetnik koji je za života prodao samo jednu sliku i umro u bedi
Vinsent Van Gog danas se smatra jednim od najvećih svetskih slikara, ali za života je bio nepoznat, nepriznat i uspeo je da proda samo jednu sliku. Čuvenog slikara kroz ceo život pratili su beda i duševne teskobe.
Slikar Vinsent van Gog rođen je 1853. godine u Holandiji.
U težnji ka pronalaženju sebe, život su mu obeležila brojna putovanja, česte promene mesta boravka, posla, ali i duševnog stanja.
Ljubav prema slikama rodila se rano, zahvaljujući stricu koji je bio galerista, a potom i bratu Teu, za koga je bio jako vezan.
Iako je u ranoj mladosti povremeno crtao, nije bilo nikakvih naznaka da će Van Gog postati slikar.
Foto: AP/Alexander Zemlianichenko
Ozbiljno počinje da se bavi slikarstvom tek u 28. godini, da bi do kraja svog života naslikao preko 800 slika, što je impresivno, s obzirom na to da je umro u 37. godini.
Van Gogov poslednji dom bila je gostionica Ravu u Overu, najjeftinja koju je mogao da nađe.
Začetnik postimpresionizma
Van Gog se divio impresionistima i družio se s njima, ali nikada im zaista nije pripadao.
Krajem 19. veka umetnici koji su se inspirisali impresionističkim teorijama, počeli su da odbacuju mnoge principe tog pokreta.
Najznačajniji umetnici među njima su bili Pol Sezan, Pol Gogen i Vinsent Van Gog.
Ovi revolucionari nazvani su "postimpresionistima".
Foto: AP/John Minchillo
Na Van Gogov stil veliki uticaj imala je i japanska umetnost, uočljiva na pozadini mnogih njegovih dela.
Za holandskog umetnika sve što je slikao imalo je duboko značenje. Gezda su bila simbol porodice i sigurnosti, suncokreti radosti, zvezde raja, čempresi odvažnosti i besmrtnosti.
Suncokrete, koji postaju njegov lični znamen, počinje da slika za vreme boravka u Parizu.
Vinsentovo unutrašnje rastrojstvo uzimalo je maha pa tako 1889. godine svojevoljno počinje da se leči u psihijatrijskoj bolnici u Sen Remiju. Neverovatno je koliko je baš u tom periodu bio plodan u svom radu. Vreme provedeno u prirodi i prepuštanje umetnosti bili su lekoviti za njegovo stanje.
Foto: Pixabay
Za 26 dana naslikao je 18 slika. U tom razdoblju nastaju "Perunike" i njegova najpoznatija slika "Zvezdana noć".
Još neverovatnije je što je, za razliku od posthumne popularnosti i cene njegovih dela, za života uspeo da proda samo jednu sliku.
Van Gogovo samosakaćenje
Neko vreme Van Gog i Pol Gogen proveli su živeći u Arlu kao cimeri.
Van Gogu je to bilo ostvarenje sna jer se divio Gogenu i verovao da će deliti iste stavove.
Obojica su želela da raskinu sa dotadašnjom umetničkom tradicijom i prokrče put novom pravcu.
Međutim, njihove ideje nisu bile identične. Van Gog je inspiraciju crpio iz sveta koji ga okružuje, što je, između ostalog, bio razlog nesuglasica sa Gogenom, koji mu je zamerao što ne slika iz mašte.
Foto: AP/Martin Mejia
Van Goga je to povredilo jer je izgarao od želje za njegovom podrškom.
Nedugo posle njihove svađe došlo je do mitologizovanog incidenta, kojim se istraživači i dalje bave.
Van Gog je doživeo nervni slom i trenutku krize odsekao deo svog uha, po čemu je prepoznatljiv.
Deo odsečenog uha poklonio je prostitutki.
Taj šokantni događaj ovekovečen je na čuvenom "Autoportretu sa zavijenim uhom".
Muzej Van Goga
Jedna od najznačajnijih institucija kulture u Amesterdamu sadrži najveću kolekciju čuvenog umetnika, koja obuhvata 200 slika, 500 crteža i oko 700 pisama.
Zbog sveobuhvatne i bogate riznice Van Gogovih dela, ovaj muzej godinama unazad privlači sve više posetilaca, poštovalaca čuvenog slikara.
Foto: AP/John Minchillo
Muzej se priključio spisku galerija i izložbenih prostora koji su svoj sadržaj preneli onlajn i omogućili virtuelnu posetu.
Pored toga u velikim gradovima prikazuju se i projekcije Van Gogovih slika u trodimenzionalnom formatu, poznate kao Van Gogh Alive.
Prvi potpuno ručno oslikan animirani igrani film
"Istina je da ne možemo govoriti drugačije osim kroz svoje slike", napisao je Van Gog u poslednjem pismu bratu Teu.
Tih nekoliko redova privuklo je pažnju umetnice Dorote Kobijele, koja se na Akademiji lepih umetnosti bavila životom ovog slikara.
Te reči inspirisale su je da stvori nešto inovativno. Počela je da radi na ručno oslikanom animiranom kratkom filmu, ali se početna ideja razvila u nešto mnogo veće.
Kobijela je zajedno sa svojim suprugom, režiserom Hjuom Velčmanom, stvorila film "Loving, Vincent", prvi potpuno ručno oslikani animirani igrani film.
Politiku ne zanima kultura, to joj ne treba jer razvija kritičko mišljenje koje traži odgovore na pitanja. Kultura u Srbiji nikoga ne zanima, istakao je u emisiji Sinteza predsednik Udruženja književnika Srbije Miloš Janković.
Izložbom "Dualnost Milene Pavlović Barili", u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, predstavljeno je stvaralaštvo naše značajne umetnice i istaknut njen doprinos srpskoj, ali i svetskoj modernoj umetnosti, u međuratnom periodu.
Slike su oživele zahvaljujući sedmogodišnjem radu 125 slikara.
"Film, koji je nominovan za Oskara u kategoriji animiranog igranog filma, koristi 62.450 originalnih uljanih slika kako bi dao glas Vinsentovim poslednjim danima."
Ovaj film nam omogućava da uđemo u Van Gogov svet i vidimo ga njegovim umetničkim očima, kroz tehniku po kojoj je bio prepoznatljiv, kroz boje koje se razlivaju, kroz "pejzaže koji pulsiraju, trepere, kovitlaju se", kroz polja, suncokrete, perunike, noć, zvezde, kafanu i ljude koje je slikao.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Beogradsko dramsko pozorište tokom avgusta organizuje posebnu letnju akciju za publiku, a sve predstave na letnjoj sceni BDP "Millennium Tim Arena" biće dostupne po promotivnoj ceni od 500 dinara.
Nišvil džez saopštio je da je Helena Mužinić sa kompozicijom "They Never Met" pobedila na njihovom prvom konkursu za najbolju džez kompoziciju kreiranu uz pomoć veštačke inteligencije (AI).
Dobitnik Zlatnog tornja Festivala evropskog filma Palić, za najbolji film u Glavnom takmičarskom programu festivala je ostvarenje "Dva tužioca" ukrajinskog reditelja Sergeja Loznice, saopštio je stručni žiri na završnoj konferenciji za medije.
U nikad raznovrsnijem i bogatijem koncertnom julu u Beogradu, svoj doprinos daće i jedan od najpopularnijih i svakako najuticajnijih bendova 80-ih: The Sisters of Mercy.
Legendarni bosanskohercegovački i jugoslovenski glumac, dramski pisac i doajen pozorišne scene u BiH Josip Pejaković preminuo je petak u 77. godini života, objavili su sarajevski mediji.
Komentari (0)