Šta je digitalni stres i kako da se borimo sa njim
Mobilni telefoni, tableti i računari postali su neizbežni u našim životima. I koliko god da nam moderne tehnologije olakšavaju život, stvaraju i neke probleme. Jedan od njih je uticaj na naše mentalno zdravlje.
Psihijatar Meri Vukša objasnila je za RTS šta je digitalni stres, šta ga izaziva i kako da se borimo protiv njega.
Kontinuirano izlaganje digitalnim tehnologijama koje za posledicu ima narušavanje mentalnog i fizičkog zdravlja naziva se digitalni stres. Iako nije svaka upotreba digitalne tehnologije loša, postavlja se pitanje granice nakon koje nastupa preterivanje koje može ugroziti zdravlje.
"Ključna reč je umerenost, ali kako doći do te umerenosti? Danas imamo preplavljenost informacijama, povezanost, imamo zatim dostupnost mreža i imperativ da budemo viđeni i da se upoređujemo na tim mrežama. Imamo i poslove koji su vezani za digitalne tehnologije gde one brišu onaj deo između radnog i ličnog života, gde se osoba oseća stalno dostupna", rekla je Meri Vukša, psihijatar i klinički farmakolog.
Sa druge strane, istakla je ona, dolazi do straha od zloupotrebe podataka, ugrožavanja ličnosti, krađe identiteta, kao i do straha od propuštanja – da nećemo sve pogledati, biti aktivni, biti primećeni.
Sunčeva svetlost kožu može i da ošteti kroz staklo prozora. Ako se vozite automobilom, autobusom, i sedite pored prozora kroz koji greje sunce, njegova svetlost može da vam ošteti kožu koja može i da izgori.
U Srbiji je registrovano ukupno 2.476.419 putničkih automobila, od kojih 714.995 u Beogradu, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije za 2024. godinu.
Vukša je naglasila da je tehnologija toliko napredovala da je današnji način života nezamisliv bez digitalnih tehnologija.
Uticaj je primetniji kod adolescenata, to jest onih koji praktično rastu u svim sferama, razvijaju se kognitivno, emocionalno i ponašajno uz prisustvo digitalnih uređaja, a posebno su osetljivi jer su željni pripadnosti te prihvataju novitete bez razmišljanja o posledicama.
"Praksa i istraživanje pokazuju isto i što se tiče adolescenata i što se tiče odrasle populacije. Odrasla populacija ima neizdrživo više anksioznosti, dolazi do depresivnih simptoma, paničnih napada jer ne mogu da odvoje privatni život od poslovnog, osećaju da su stalno dostupni i da nemaju lični prostor, nemaju vreme kada se odmaraju", precizirala je Vukša.
Neretko, i deca i odrasli, skroluju, pretražuju društvene mreže čak i pred spavanje.
Znak da smo preterali je prisustvo kompulzije, odnosno imamo osećaj da moramo da budemo prisutni i da proveravamo informacije. Nedostupnost može da izazove anksioznost i posledičnu depresiju. Takođe, ako nismo prisutni onlajn, dolazi do razdražljivosti, do promene raspoloženja i opet do depresije, opisala je Vukša.
Dodatni problem javlja se kod onih kojima su moderne tehnologije potrebne i za posao.
Da li je digitalni stres zahteva pomoć stručnjaka
Borba sa stresom koji dolazi od prisustva u onlajn prostoru ili na digitalnim uređajima može se podeliti u dva dela – apstinencija od uređaja i strukturisanje vremena koje je vezano za tehnologiju.
"Detoks od digitalnih tehnologija podrazumeva da se određeno vreme provodi bez tehnologija, znači kada i gde se uključuju, da se obezbede prostori u kući u kojima se ne koristi i za to vreme da se provodi aktivno vreme u stvarnom životu, u odnosima, interakcijama i aktivnostima", navela je Vukša, dodajući da je isključivanje aplikacija ili ograničavanje vremena koje se troši na njih isto korisna metoda.
Kada nas preplave ljutnja i bes, vika, afektiranje i iskazivanje nagomilanog stresa, čini se, mogu pomoći u prvim trenucima, ali takvo ponašanje podrazumeva i "nuspojave", koje nisu rešenje, pokazuju istraživanja.
Naučnici su u pustinji Gobi u Mongoliji otkrili novu retku vrstu dinosaurusa sa dve kandže iz roda terizinosaurusa koji su najčešće imali po tri prsta i stajali na zadnjim nogama, prenose mediji.
U zavisnosti od stepena digitalnog stresa koji se javio, zavisiće da li ćemo se obratiti stručnjacima za pomoć ili pokušati da se izborimo sami.
"Ako govorimo o nesanici, poremećajima spavanja, higijena spavanja je dostupna opet u svim sadržajima. To je na jedan način i paradoks i pomoć – postoje aplikacije koje možemo koristiti da bismo poboljšali mentalno zdravlje. One mogu biti vodiči za meditaciju, punu svesnost, tehnike disanja, progresivnu mišićnu relaksaciju. Sve to nam je dostupno pa ne moramo da potražimo pomoć stručnjaka", rekla je Vukša.
Prema njenoj oceni, lekarima ili terapeutima moramo da se javimo u slučaju neizdržive anksioznosti, to jest stanja u kojem čovek ne može mirno da sedi, paničnih napada, socijalne anksioznosti i osećaja krivice, beznađa, nepripadnosti, pada samopouzdanja i depresije.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Slovenački košarkaški as Luka Dončić, postao je vlasnik prestižne vile na Manheten Biču, a za nekadašnji dom bivše teniske šampionke Marije Šarapove izdvojio je 25 miliona dolara i osigurao sebi luksuzno prebivalište uz okean.
Komentari (0)