Uprkos tome što je novi tip klasifikovan pod brojem pet, zapravo postoji više od deset različitih tipova dijabetesa. Klasifikacija nije tako uredna kao što bi se reklo po numeraciji.
Stoga nije loše objasniti različite tipove dijabetesa, sa informacijama o tome šta ih uzrokuje i kako se leče.
Tip jedan
Dijabetes tipa jedan nastaje kada imuni sistem greškom napada ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Ova autoimuna reakcija može se javiti u bilo kom uzrastu, od detinjstva do starosti, piše RTS.
Nije povezan sa ishranom ili stilom života. Umesto toga, verovatno je rezultat kombinacije genetske predispozicije i uticaja iz okoline, poput virusnih infekcija.
Jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja, pored hipertenzije i dijabetesa je adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja bilo da se radi o uzimanju lekova ili o usvajanju zdravih životnih navika.
U izveštaju koji je objavila Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi se da su evropske zemlje suočene sa trajnim zdravstvenim krizama, sa sve većim brojem psihijatrijskih slučajeva među mladima, sa stagnacijom procesa vakcinacije i velikim brojem hroničnih kardioloških bolesnika i gojaznih.
Promena vremena pogoršala je zdravstvene smetnje kardiološkim pacijentima, pa je u ordinacijama sve više pacijenata sa srčanim tegobama. Veći broj pacijenata beleže i neurolozi.
Lečenje zahteva doživotnu terapiju insulinom, putem injekcija ili pumpi.
Mali broj ljudi koji se suočavaju sa niskim nivoima šećera u krvi (hipoglikemijom) mogu dobiti nove ćelije koje proizvode insulin iz pankreasa donora. Kod mnogih to smanjuje potrebu za injekcijama insulina, a neki čak mogu u potpunosti prestati da ih koriste.
Takođe, desetine ljudi su do sada primile transplantate dobijene iz matičnih ćelija, što je efektivno "izlečilo" njihov dijabetes, iako je i dalje potrebno uzimati jake imunosupresivne lekove. Ova terapija još uvek nije široko dostupna.
Tip dva
Dijabetes tip 2 je najčešći oblik ovog oboljenja i često je povezan sa visokim indeksom telesne mase (BMI). Međutim, može se javiti i kod osoba normalne telesne težine, naročito onih sa jakom genetskom predispozicijom.
Određene etničke grupe, uključujući ljude južnoazijskog, afričkog i karipskog porekla, imaju veći rizik – čak i pri nižoj telesnoj težini.
Povećanje proizvodnje insulina može pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi. Neki lekovi povećavaju proizvodnju insulina iz pankreasa, dok drugi poboljšavaju osetljivost tela na insulin.
Primera radi, metformin, koji koristi stotine miliona ljudi širom sveta, poboljšava osetljivost na insulin i smanjuje proizvodnju šećera u jetri.
Postoji na desetine različitih lekova za regulisanje šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2, a prilagođavanje terapije svakom pojedincu značajno poboljšava zdravstvene ishode.
Gestacijski dijabetes
Ovaj oblik dijabetesa se razvija tokom trudnoće, obično između 24. i 28. nedelje. Uzrokovan je hormonskim promenama koje smanjuju osetljivost tela na insulin.
Faktori rizika uključuju prekomernu težinu, porodičnu istoriju dijabetesa i rađanje krupne bebe u prethodnoj trudnoći.
Osobe poreklom sa Bliskog istoka, južne Azije, kao i crnci i ljudi afričko-karipskog porekla imaju veći rizik od gestacijskog dijabetesa. Starost je takođe faktor, jer se osetljivost na insulin smanjuje s godinama.
Lečenje uključuje promene u ishrani i fizičku aktivnost, tablete ili insulin.
Ređi oblici dijabetesa
Postoji najmanje devet podtipova dijabetesa koji uključuju retke genetske oblike, ponekad izazvane samo jednom genetskom promenom. Drugi mogu biti izazvani lečenjem, kao što su operacije ili upotreba lekova poput steroida.
Neonatalni dijabetes javlja se veoma rano u životu. Neke genetske promene utiču na to kako se insulin oslobađa iz pankreasa. Neki ljudi i dalje proizvode sopstveni insulin, pa se mogu lečiti tabletama koje pomažu ćelijama pankreasa da oslobađaju insulin.
Dijabetes zrele dobi kod mladih, poznat kao MODY (Maturity Onset Diabetes of the Young), pojavljuje se kasnije u životu i povezan je sa genetskim promenama. Postoji nekoliko različitih genetskih varijacija – neke utiču na to kako ćelije pankreasa prepoznaju šećer, dok druge utiču na sam razvoj pankreasa.
Foto: Envato
Dijabetes tipa tri-Ce je drugačiji. Uzrokovan je oštećenjem pankreasa. Na primer, ljudi koji imaju rak pankreasa mogu razviti dijabetes nakon što im se uklone delovi pankreasa. Takođe se može javiti nakon pankreatitisa (upale pankreasa).
Osobe sa cističnom fibrozom takođe imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa. Ovaj oblik se naziva dijabetes povezan sa cističnom fibrozom. Rizik se povećava sa godinama i vrlo je čest – oko trećina osoba sa cističnom fibrozom razvije dijabetes do 40. godine.
Tip pet
Ovaj novoprepoznati oblik dijabetesa povezan je sa neuhranjenošću u ranom životnom dobu. Dijabetes tip pet češće se javlja u siromašnijim zemljama, a pogađa oko 20–25 miliona ljudi širom sveta.
Ljudi sa ovim tipom dijabetesa imaju nisku telesnu težinu i manjak insulina. Međutim, taj nedostatak insulina nije uzrokovan imunim sistemom. Umesto toga, telo možda tokom detinjstva nije dobijalo odgovarajuću ishranu koja bi omogućila normalan razvoj pankreasa.
Istraživanja na glodarima pokazala su da ishrana sa niskim sadržajem proteina tokom trudnoće ili adolescencije vodi ka slabom razvoju pankreasa. Ovo je poznato već mnogo godina. Manji pankreas je faktor rizika za različite oblike dijabetesa – u suštini, to znači manji broj ćelija koje proizvode insulin.
Dijabetes je termin za niz stanja koja dovode do povišenog šećera u krvi, ali se osnovni uzroci razlikuju. Razumevanje konkretnih tipova dijabetesa koje osoba ima ključno je za pružanje adekvatne terapije.
Kako medicinska nauka napreduje, tako se razvija i klasifikacija dijabetesa. Prepoznavanje dijabetesa povezanog sa neuhranjenošću kao tipa pet će podstaći diskusiju, što je prvi korak ka boljem razumevanju i kvalitetnijoj nezi – posebno u zemljama sa niskim prihodima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Portugalski naučnici otkrili su da šume morskih algi uz severnu obalu Portugala igraju značajnu ulogu u zadržavanju i skladištenju ugljenika, ali upozoravaju da klimatske promene ugrožavaju njihove sposobnosti.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Komentari (0)