Zašto plačemo i kada smo srećni: "Suze radosnice nas podsećaju da je emocionalni život bogat"
Suze se obično tumače kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu - venčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Suze radosnice deluju kontradiktorno, ali pružaju fascinantan uvid u to kako ljudski mozak podnosi intenzivne emocije.
Plač je složen biološki odgovor na emocionalno preopterećenje i ne pravi razliku između dobrih i loših osećanja, piše The conversation.
Bilo da su izazvane tugom ili ushićenjem, suze su često rezultat pokušaja našeg mozga da obradi više nego što može da podnese u tom trenutku, objašnjava profesorka anatomije na Univerzitetu Bristol dr Mišel Spir.
Sreća i patnja
I pozitivne i negativne emocije aktiviraju limbički sistem (skup moždanih struktura), deo mozga koji je uključen u obradu osećanja i pamćenja.
Unutar ovog sistema, amigdala, grupa neurona u obliku badema, deluje kao emocionalno zvono za uzbunu, detektuje uzbuđenje i signalizira telu da reaguje.
Kada je jako stimulisana, amigdala aktivira druge oblasti mozga, uključujući hipotalamus, koji kontroliše nevoljne fizičke funkcije poput otkucaja srca, disanja i proizvodnje suza.
Foto: Envato
Još jedna ključna struktura je prednji cingulatorni korteks, koji igra ulogu u regulaciji emocija, donošenju odluka i empatiji, pomaže u koordinaciji reakcije mozga na emocionalne sukobe, kao što je istovremeno doživljavanje radosti i tuge.
Ovi preklapajući putevi objašnjavaju zašto iznenadni talas sreće i dalje može izazvati reakciju koja se obično povezuje sa patnjom.
Suze pomažu da se smirimo
Naučnici veruju da je plakanje zbog sreće oblik emocionalne homeostaze - način da se vratimo u ravnotežu nakon emocionalnog uzbuđenja.
Plakanje aktivira parasimpatički nervni sistem, koji usporava rad srca i opušta telo nakon naleta adrenalina usled intenzivnih emocija.
Drugim rečima, suze nam pomažu da se smirimo. Ova ideja resetovanja nije jedinstvena za sreću.
Plakanje kao odgovor na stres ili traumu služi sličnoj svrsi.
Američki naučnici otkrili su na rubu Sunčevog sistema patuljastu planetu. Objekat, nazvan 2017 OF201, ima prečnik od oko 700 kilometara, prema preliminarnoj studiji objavljenoj prošle nedelje, koja još uvek nije prošla stručnu recenziju.
Ono što je zapanjujuće kod suza radosnica jeste to kako svedoče o naporu tela da uravnoteži suprotstavljene sile - olakšanje nakon straha, zahvalnost nakon teškoća, ponos nakon borbe.
Emocionalne mešavine
Takozvane suze radosnice retko su samo to. Često nastaju iz mešavine emocija.
Na primer, roditelj koji gleda kako mu dete diplomira može biti ponosan, nostalgičan i pomalo melanholičan u isto vreme.
Dugo očekivani ponovni susret može izazvati radost i bol zbog duge razdvojenosti.
Foto: Envato
Psiholozi ovo nazivaju ambivalentnim odgovorom - emocionalnim stanjem koje sadrži i pozitivne i negativne elemente.
Ove emocionalne mešavine angažuju i sisteme pamćenja, posebno hipokampus, koji obrađuje i vraća ličnu istoriju. Zato radostan trenutak može neočekivano dovesti do knedle u grlu - aktivira sećanja na prethodni gubitak, borbu ili čežnju.
Sreća nije jednostavna emocija
Sreća je često isprepletena sa sećanjem, olakšanjem, strahopoštovanjem i samom težinom značenja.
Suze su način na koji mozak obrađuje ovu složenost, obeležava trenutak koji je važan, čak i kada je radostan.
"Daleko od toga da su kontradikcija, suze radosnoce nas podsećaju da je emocionalni život bogat, neuredan i pre svega duboko ljudski", zaključuje prof. Spir.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Portugalski naučnici otkrili su da šume morskih algi uz severnu obalu Portugala igraju značajnu ulogu u zadržavanju i skladištenju ugljenika, ali upozoravaju da klimatske promene ugrožavaju njihove sposobnosti.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Komentari (0)