Od prirodnih instikata do emocija: Zašto su mačke tako izbirljive u ishrani
Izbirljivost mačaka za hranu često može biti frustrirajuća za vlasnike, posebno kada se trude i traže najbolje konzerve i kupuju skupe grickalice za svoje ljubimce. Ipak, iza takvog ponašanja mačaka kriju se konkretni razlozi – od prirodnih instinkata do emocija i zdravlja.
Iako mačke žive u vašim domovima, njihove navike u ishrani još podsećaju na njihove divlje pretke. Mačke su striktni mesožderi, što znači da za preživljavanje moraju da jedu meso. Za razliku od ljudi, njihovo telo ne može da crpi sve potrebne nutrijente iz biljnih izvora.
U divljini bi mačke lovile mali plen poput miševa, ptica i guštera više puta dnevno, te tako obezbeđivale male, ali česte obroke. Domaće mačke su takođe zadržale tu naviku, jer jedu više puta dnevno u manjim količinama. Kada imaju stalan pristup hrani, pojedine mačke preteraju i ugoje se, dok druge izgube interesovanje i postanu izbirljive jer nemaju osećaj gladi ili potrebe.
Za razliku od pasa, mačke ne osećaju slatke ukuse jer im je recept za slatko evolucijski nefunkcionalan. Njih privlače mesnati ukusi, karakteristični za meso i ribu. Takođe, mačke su izuzetno osetljive na mirise – njihov njuh je i do 14 puta jači od ljudskog. Ako im hrana ne miriše privlačno, lako će je odbiti.
Foto: Envato
Mačke su poznate po svojoj sklonosti rutini i predvidljivosti, piše trenerka za mačke Adrijen Faričeli za portal PetHelpful. Male promene koje vlasnicima deluju beznačajno – nova činija, miris druge životinje, preseljenje, pa čak i novi komad nameštaja – mogu izazvati stres koji se odmah odražava na apetit. Stresne situacije mogu čak izazvati anoreksiju kod mačaka.
Još jedan čest razlog odbijanja hrane jeste negativno iskustvo povezano s određenim obrokom. Na primer, ako je mačka dobila lek skriven u hrani i osetila gorak ukus ili joj je nakon obroka bilo loše, vrlo je verovatno da će tu hranu ubuduće izbegavati.
Neke mačke čak koriste izbirljivost kako bi privukle više pažnje. Ako primete da vlasnik postaje posebno brižan, razgovorljiv ili im nudi ukusnije alternative nakon što odbiju hranu, mogu to naučiti kao način da dobiju dodatnu pažnju.
Moderne domaće mačke su stigle u Evropu pre samo 2.000 godina, a njihovo poreklo je verovatno bio Tunis, pokazuju dve studije objavljene na bioRxiv-u, platformi koja prikuplja članke koji još nisu poslati recenziranoj naučnoj zajednici.
Već nekoliko hiljada godina domaće životinje žive sa ljudima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Neke vrste napustile su predatorski način života, a po statistikama, milioni mačaka žive u porodicama kao kućni ljubimci.
Vlasnici mačaka moraju da budu posebno oprezni ako njihovi ljubimci žive u zatvorenom prostoru sa njima. To je zato što neke uobičajene stvari mogu da budu otrovne i loše za mačke.
Važno je razlikovati normalnu izbirljivost od mogućih zdravstvenih problema. Gubitak apetita može biti prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih stanja – zubnih problema, bolesti bubrega, probavnih tegoba ili čak tumora. Starije mačke, uz sve to, često imaju slabiji njuh i ukus, što dodatno smanjuje interesovanje za hranu.
Veterinari upozoravaju da odrasla mačka koja ne jede duže od 24 sata može razviti opasnu bolest jetre – hepatičnu lipidozu, pa se zbog toga nikada ne sme odlagati poseta veterinaru ako mačka odbija obroke. Kod mačića mlađih od šest nedelja taj period ne sme preći ni 12 sati.
Foto: Envato
Ukoliko mačka odbije da jede svoju uobičajenu hranu, nemojte joj odmah nuditi "nešto bolje", jer se time može stvoriti obrazac po kojem mačka nauči da će odbijanjem dobiti ukusniju alternativu. Umesto toga, malo sačekajte pre nego što promenite hranu.
Mačke nisu izbirljive iz čiste zabave – iza njihove selektivnosti stoje evolucija, emocije i ranija iskustva. Ključ uspešnog hranjenja je razumevanje njihove prirode i nežno prilagođavanje bez prisiljavanja. Kada se promene u navikama ishrane pojave iznenada, najbolji potez je poseta veterinaru.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Slovenački košarkaški as Luka Dončić, postao je vlasnik prestižne vile na Manheten Biču, a za nekadašnji dom bivše teniske šampionke Marije Šarapove izdvojio je 25 miliona dolara i osigurao sebi luksuzno prebivalište uz okean.
Komentari (0)