Naučnici tvrde: Sir je možda uzrok naših noćnih mora
Naučnici su otkrili da ljubav prema siru može imati veze sa lošim snovima. Nakon istraživanja koje je pokazalo da postoji jaka veza između noćnih mora i intolerancije na laktozu, stručnjaci poručuju da pažljivo birate sir koji će vam se naći na tanjiru ako ne želite stravu i užas u snovima.
Tegobe koje se javljaju kod osoba koje su osetljive na mlečni šećer laktozu, poput bola u stomaku ili gasova, tokom noći mogu uticati i na san.
Razumevanje te veze, i potencijalno izbacivanje sira iz ishrane, moglo bi pomoći u poboljšanju kvaliteta sna.
To je posebno važno jer je kvalitetan san ključna karika za dobro funkcionisanje tela, a kod mnogih već je ometen zbog buke i svetlosnog zagađenja ili drugih zdravstvenih problema.
Ukoliko vam se apetit otvori uveče, u doba dana kada nije preporučljivo jesti obilne obroke, treba da znate da postoji nekoliko namirnica koje možete da večerate, a koje vam neće opteretiti varenje niti dodati dodatne kalorije.
"Težina noćnih mora ima snažne veze sa intolerancijom na laktozu i drugim alergijama na hranu. Ova nova otkrića ukazuju na to da promena prehrambenih navika kod ljudi koji su osetljivi na neku hranu može ublažiti noćne more. Takođe bi mogla da objasne zašto ljudi tako često krive mlečne proizvode za loše snove", objasnio je u saopštenju vođa istraživanja dr Tore Nilsen sa Univerziteta u Montrealu.
Da bi došli do ovih zaključaka, istraživači su ispitali više od 1.000 studenata na kanadskom Univerzitetu Makjuan o njihovom snu, prehrambenim navikama i bilo kakvoj uočenoj vezi između njih.
Oko trećine učesnika je prijavilo redovne noćne more.
Većina onih koji su prijavili loš san i noćne more bilo je ženskog pola, a one su takođe bile sklonije da se sećaju svojih snova i skoro dvostruko češće nego muškarci prijavljivale alergiju na hranu ili intoleranciju.
Foto: Envato
Oko 40 odsto studenata je reklo da misli da je obrok pojeden noću ili konzumiranje određene hrane uticalo na njihov san, a oko četvrtine je verovalo da konzumiranje određene hrane može pogoršati njihov san.
Mnogi su za loš san krivili začinjenu hranu, slatkiše i mlečne proizvode. Međutim, samo 5,5 odsto smatralo je da ono što jedu utiče na ono što se u njihovim snovima dešava.
Ispitanici sa manje zdravom ishranom imali su češće loše snove i manje su se sećali svojih snova.
Intolerancija na laktozu i gastrointestinalnih simptoma
Autori članka objavljenog u časopisu Frontiers in Psychology uporedili su izveštaje o intoleranciji na hranu sa onim o lošim snovima i nekvalitetnom snu, otkrivši da postoji veza između intolerancije na laktozu i gastrointestinalnih simptoma, noćnih mora i niskim kvalitetom sna.
"Noćne more su gore kod ljudi koji su osetljivi na laktozu, kod onih koji pate od teških gastrointestinalnih simptoma i čiji je san poremećen", istakao je dr Nilsen dodajući da to ima smisla, jer je poznato da i druge telesne senzacije mogu imati uticaja na sadržaj sna.
Naučni tim koji je predvodio dr Nilsen primetio je da bi poboljšana svest o intoleranciji na hranu mogla da znači da su studenti koji su učestvovali u studiji jeli manje hrane koja može dovesti do negativnih ishoda.
Plavi sir izaziva živopisne snove
Prethodna studija, koju je sproveo Nilsen pre više od decenije, pokazala je da je još više ispitanika prijavilo vezu između hrane i snova.
Neka druga istraživanja takođe su ukazala na ovu vezu, a posebno je prijavljeno da plavi sir izaziva živopisne snove. Takođe, postoje i studije koje pokazuju da mlečni proizvodi doprinose kvalitetu sna.
Za sada ostaje nejasno kako san i ishrana utiču jedno na drugo. Autori nove studije naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdile ove veze i identifikovali osnovni mehanizmi.
"Moramo da proučimo više ljudi različitih uzrasta, iz različitih društvenih slojeva i sa različitim prehrambenim navikama kako bismo utvrdili da li su naši rezultati zaista mogu da se primene na širu populaciju", poručio je dr Nilsen.
Vijeće ministara BiH oborilo Plan rasta, da li BiH prijeti potpuno izbacivanje iz ovog financijskog programa. Odgovore nudi Safet Kešo, zastupnik u Parlamentu BiH.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Portugalski naučnici otkrili su da šume morskih algi uz severnu obalu Portugala igraju značajnu ulogu u zadržavanju i skladištenju ugljenika, ali upozoravaju da klimatske promene ugrožavaju njihove sposobnosti.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Komentari (0)