Kako se brzo rashladiti kada je napolju jako vruće
Svedoci smo najtoplijih leta otkako se vrše merenja, više godina zaredom. Istraživanja su povezala visoke temperature sa agresijom i nasiljem. Takođe, ekstremne vrućine su jedan od vodećih uzroka smrtnih slučajeva povezanih sa vremenskim uslovima svake godine.
Evo šta treba znati o tome zašto vrućina nekim ljudima smeta više nego drugima i najefikasnijim načinima za brzo hlađenje.
Ljudsko telo reguliše toplotu na nekoliko različitih načina: isparavanjem (drugim rečima, znojenjem); zračenjem, ili oslobađanjem toplote u okolni vazduh; konvekcijom, koja se javlja kada ste obavijeni hladnijim vazduhom (zbog čega je klimatizacija tako efikasna); i provodljivošću, ili prenošenjem telesne toplote na hladnu vodu ili led, prenosi RTS.
Neki ljudi teže podnose toploti od drugih, obično u zavisnosti od njihovog okruženja, fiziologije i prethodnog izlaganja toploti. Oni koji su aerobno spremniji i koji se redovno izlažu povišenoj telesnoj temperaturi kroz vežbanje, verovatno će se bolje aklimatizovati na toplije okruženje ili povišenu telesnu temperaturu.
Ipak, posle nekoliko dana izlaganja toplom vremenu, većina ljudi počinje da se prilagođava, mada to ne važi za sve.
Osim osnovnih saveta kako da se zaštitimo od ekstremnih temperatura, treba imati u vidu i nekoliko efikasnih mera da se brzo rashladimo ukoliko se osećamo loše.
Najefikasniji načini za brzo hlađenje
Neke metode hlađenja deluju bolje od drugih. Evo šta stručnjaci predlažu kada vam je vruće i ne možete da se oslonite na klima uređaj.
Poprskajte se vodom. U Laboratoriji za ekstremna okruženja, koja istražuje najbolje načine za poboljšanje udobnosti, performansi i preživljavanja u teškim uslovima, istraživači su otkrili da je prskanje hladnom vodom iz slavine, a zatim hladenje lepezom (rukama ili papirom, ili stajanjem ispred ventilatora) posebno efikasan način za podsticanje hlađenja.
Voda simulira znojenje, a zatim isparavanje i konvektivno hlađenje kože. Ova strategija može uspešno funkcioniše i za one koji nemaju pristup klima uređaju.
Foto: Tanjug/AP/Andrew Medichini
Iako voda dobro funkcioniše, treba izbegavati rashladni sprejevi na bazi mentola, koji su upakovani poput kreme za sunčanje u spreju i dizajnirani su da koži pruže osećaj hlađenja. Ovi sprejevi mogu učiniti da vaša koža bude hladnija, ali ne dovode do dubokog hlađenja tela, što bi mogo da vas dovede u opasan položaj ako imate osećaj da ste se ohladili, a zapravo niste.
Potopite ruke i stopala. Ekstremiteti su neverovatni radijatori toplote, posebno kada imamo povišenu unutrašnju telesnu temperaturu. Čak će i razumno hladna voda poslužiti, ne mora biti ledeno hladna.
Pokvasite odeću vodom. Nije uvek praktično, ali ako vam je vruće, smislite način da navlažite odeću. Jedan od načina da to postignete: isprskajte se prskalicom, kao što su nekada žene fajtale veš za peglanje.
Držite zalihu ledenih obloga u zamrzivaču. Ledene obloge odlično pomažu. Možete pritisnuti jednu na obraze, ruke ili stopala. Ali postoje i mane koje treba uzeti u obzir, a to je da uvek imate dovoljno pripremljenih jer će se brzo otopiti.
Foto: Tanjug/AP/Emilio Morenatti
Ledene obloge ne treba stavljati direktno na kožu. Držite tanak sloj tkanine, poput košulje ili krpe, između njih kako biste izbegli oštećenje kože.
Poslednjih godina su se pojavili i prsluci obično napravljeni od tkanina koje hlade sa umecima za kutije leda. Ako vam nisu previše neprijatno teški, mogu biti korisni.
Ako neko pokazuje znake toplotnog udara, potopite ga do polovine tela u hladnu vodu. Ovo se smatra zlatnim standardom za brzo hlađenje osobe koja ima toplotni udar. Spustite osobu u vodu (možda kadu, dečiji bazen ili bilo šta dostupno) do pazuha na oko 10 minuta.
Što hladnije, to bolje – čak i ako neko počne da drhti, hladna voda će izazvati temperaturni gradijent i omogućiti mu da brže oslobodi toplotu.
Osvežite vazduh u zatvorenom prostoru. Čak i tokom vrelog dana, postojaće relativno hladni vremenski periodi – obično od oko tri do sedam ujutru. Cilj je da unesete što više tog hladnog vazduha u svoj dom tako što ćete držati prozore i roletne otvorene. Zatim, čim sunce izađe, zatvorite kuću.
Ukoliko u stanu nemate klima uređaj, preporučuje se hladan tuš pre spavanja, prebacivanje hladne krpe preko glave i, ako je moguće, nemojte biti sami u kući, već pozovite prijatelja ili člana porodice da bude sa vama kada je neprijatno vruće.
Ventilatori mogu biti korisni, ali u interesu uštede struje, uvek ih isključite kada napuštate sobu, jer ventilator hladi samo nas, ali ne rashlađuje prostor.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Portugalski naučnici otkrili su da šume morskih algi uz severnu obalu Portugala igraju značajnu ulogu u zadržavanju i skladištenju ugljenika, ali upozoravaju da klimatske promene ugrožavaju njihove sposobnosti.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Komentari (0)