Zašto se zaista razboljevamo zimi: Da li je hladnoća glavni krivac za prehladu
Verovatno ste nebrojeno puta čuli "Ne idi napolje zimi sa mokrom kosom ili bez kaputa, prehladićeš se". To baš i nije tačno, jer, realnost je komplikovanija, prenosi Science Alert.
Hladnoća nije razlog, odnosno uzrok prehlade. Ali, istina je da hladno vreme olakšava zarazu respiratornim virusima kao što su oni koji izazivaju grip.
Istraživanja takođe pokazuju da su niže temperature povezane sa većim stopama obolevanja od kovida 19, prenosi RTS.
Mnogi virusi, uključujući rinovirus - uobičajeni krivac za prehladu - grip, i SARS-CoV-2, virus koji izaziva kovid 19, ostaju infektivni duže, i brže se razmnožavaju na nižim temperaturama i nižim nivoima vlažnosti.
To, zajedno sa činjenicom da ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru i u bliskom kontaktu sa drugima tokom hladnog vremena, uobičajeni su razlozi zbog kojih se klice češće šire.
Grip i respiratorni sincicijalni virus, ili RSV, imaju tendenciju da imaju definisane jesenje i zimske sezone.
"Međutim, zbog pojave novih varijanti koronavirusa i stečenog imuniteta od prethodnih infekcija, kao i vakcinacija koronavirus nije tipičan respiratorni virus za hladno vreme. Kao primer, navodi se stopa infekcije ovim virusom koja raste svakog leta od 2020. godine", navodi Libi Ričards, profesorka medicinske nege na Univerzitetu Pjurdu.
Prenos virusa je lakši kada je hladno
Hladno vreme može da promeni spoljašnju membranu virusa gripa, čineći je čvršćom i elastičnom. Naučnici veruju da upravo ta elastičnost i opna koja postaje nalik gumi, olakšava prenošenje virusa sa osobe na osobu.
Međutim, problem nije samo hladan zimski vazduh. Vazduh koji je suvim pored hladnoće povezan je sa pojavom gripa. To je zato što suv zimski vazduh dodatno pomaže virusu gripa da duže ostane zarazan.
Suv vazduh, koji je uobičajen zimi, uzrokuje da tečnost koja se nalazi u respiratornim kapljicama brže isparava. To rezultira manjim česticama, koje mogu duže da traju i da putuju dalje nakon kašljanja ili kijanja.
Od velike je važnosti i način na koji naš imuni sistem reaguje tokom hladnog vremena. Udisanje hladnog vazduha može negativno uticati na imuni odgovor u vašim respiratornim putevima, što olakšava virusima da se zadrže.
Zato nošenje šala preko nosa i usta može pomoći u sprečavanju prehlade jer zagreva vazduh koji udišete.
Takođe, većina ljudi dobija manje sunčeve svetlosti zimi. To je problem jer je sunce glavni izvor vitamina D, koji je neophodan za stanje imunog sistema.
Fizička aktivnost, još jedan faktor važan za opšte zdravstveno stanje, takođe ima tendenciju da opada tokom zime.
Foto: Envato
Ljudi tri puta češće odlažu vežbanje u hladnim uslovima i kada pada sneg.
Umesto fizičkih aktivnosti na otvorenom, ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru. To obično znači bliži kontakt sa drugima, što dovodi do lakšeg širenja bolesti. Respiratorni virusi se uglavnom šire u radijusu od tri metra od zaražene osobe.
Pored toga, niske temperature i niska vlažnost isušuju oči i sluzokožu u nosu i grlu. Pošto se virusi koji izazivaju prehladu, grip i koronavirus obično udišu, virus se može lakše vezati za takve oštećene, isušene "prolaze".
Šta možemo da uradimo
Suština je da od toga što zbog hladnih i vlažnih vremenskih uslova ne postajete bolesni. Imajući to u vidu, postoje strategije koje pomažu u sprečavanju bolesti tokom cele godine. U njih spada često pranje ruku.
"Izbegavajte dodirivanje lica, to je nešto što ljudi rade između devet i 23 puta na sat. Zatim, ostanite hidrirani. Osam čaša vode dnevno je dobar cilj, ali to može biti manje ili više u zavisnosti od načina života i telesne težine. Birajte obroke sa dobro izbalansiranim vrstama namirnica. Tamnozeleno, lisnato povrće bogato je vitaminima koji podržavaju imuni sistem, dok su jaja, mleko, losos i tunjevina važan izvor vitamina D", savetuje profesorka Ričards.
Dodaje da važan i redovan i kvalitetan san, higijena, kako lična tako i ona koja se odnosi na rano mesto i dom. Uz vakcinaciju uz prethodnu konsultaciju sa izabranim lekarom, saveti mogu pomoći da prebrodite zimsku sezonu virusa koji vrebaju.
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Portugalski naučnici otkrili su da šume morskih algi uz severnu obalu Portugala igraju značajnu ulogu u zadržavanju i skladištenju ugljenika, ali upozoravaju da klimatske promene ugrožavaju njihove sposobnosti.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Komentari (0)