Najstarije životinje na svetu: Imune na rak, jedna rođena u vreme dinastije Ming
Dug životni vek retkost je u životinjskom svetu, međutim, postoje vrste koje su osvojile evolucionu lutriju zahvaljujući genima koji efikasno zaustavljaju proces starenja i sprečavaju bolesti povezane poput raka i neurodegenerativnih poremećaja.
Posečni životni vek ljudi na Zemlji je samo treptaj oka u poređenju sa dugovekošću pojedinih životinja.
To najbolje ilustruje pet najdugovečnijih stvorenja na Zemlji, piše History.
Kornjača Džonatan ima 192 godine
Džinovske kornjače, poreklom sa ostrva Aldabra na Sejšelima, najveća su i najstarija vrsta kornjača na Zemlji.
Naučnici su dug životni vek kornjači najpre pripisivali njihovom veoma sporom metabolizmu.
Međutim, sada misle da je reč o nekim drugim genetskim i biološkim procesima.
"Za većinu sisara reproduktivni učinak se vremenom smanjuje, jer kada jednom reprodukujete, evolucija više ne brine o vama. Međutim, kod kornjača i nekih vrsta riba reproduktivni učinak se zapravo povećava kako stare", istakla je biološkinja i kodirektorka Centra za istraživanje starenja Univerziteta u Ročesteru Vera Gorbunova.
Najstarija živa džinovska kornjača je Džonatan, sejšelska kornjača koja je rođena 1832. godine.
Arktički kit živi više od 200 godina
Dok je džinovska kornjača najdugovečnija kopnena životinja, okean je dom za nekoliko stvorenja sa zaista izuzetnim životnim vekom, uključujući neke vrste kitova.
Najdugovečniji sisar je Arktički kit (Bowhead whale), koji živi više od 200 godina.
Ovaj kit naseljava hladne arktičke vode i dobio je ime po masivnoj šiljastoj glavi savršeno dizajniranoj da probije debeli morski led.
Takođe se može pohvaliti najvećim ustima na planeti, dok sam njegov jezik teži više od tone.
Gorbunova kaže da morski biolozi nikada nisu pronašli maligni tumor na grenlandskom kitu.
"Oni su hiljadu puta veći od prosečnog čoveka, što znači da imaju hiljade puta više ćelija od nas. Očekivali biste da će dobiti tumore hiljadu puta češće, ali ne", istakla je biološkinja.
Grenlandska ajkula - 400 godina
Ogromna riba, koja ceo svoj život provodi u dubokim, arktičkim vodama, pliva glacijalnim tempom i raste neverovatno sporo - manje od 1 centimetar godišnje, ali može da naraste duže od 20 stopa.
Tek 2016. godine naučnici su konačno mogli da procene njenu starost.
Grenlandske ajkule se rađaju sa posebnim proteinom u očima koji nikada ne propada.
Datiranjem tog proteina ugljenikom, sada se procenjuje da najstarije grenlandske ajkule mogu da žive ogromnih 400 godina. Oni čak ne dostižu polnu zrelost do svog 150. rođendana.
Kao i druge dugovečne vrste, tajna dugovečnosti grenlandske ajkule može biti u njenim moćima u borbi protiv raka.
Genom grenlandske ajkule je dvostruko veći od ljudskog i sadrži više kopija gena koji igraju ulogu u popravljanju DNK i supresiji tumora.
Okeanski kvahog - školjka stara 507
Ova gumena mala školjka koja se obično nalazi u čorbi od školjki je zapravo najstarija vrsta mekušca na Zemlji.
Okeanski kvahogovi su poreklom iz severnog Atlantika, gde ribari beru samo zrele primerke - najmanje 60 godina ili starije.
Međutim, ovi spororastući mekušci mogu da postanu mnogo stariji od toga.
Albatros Visdom, najstarija poznata morska ptica na svetu koja je stara 74 godine, vratila se u svoje gnezdilište na atolu Midvej, malom izolovanom ostrvu u Tihom okeanu, da položi novo jaje.
Amerikanka Kolin Monfo (68) nestala je 26. septembra u moru u Indoneziji dok je ronila oko ostrva Puluau Reong, a njeno telo je, nekoliko dana kasnije, pronašao lokalni ribar, i to - u stomaku ajkule.
Dobila je nadimak "Ming" jer je rođena tokom dinastije Ming iz 14. veka.
Naučnici sumnjaju da postoje školjke koje su čak starije od Minga.
Stakleni sunđeri - 11.000 godina
Stakleni sunđeri, koji grade delikatne skeletne strukture nalik staklu napravljene od čistog silicijum dioksida - prvi put su evoluirali pre 650 miliona godina, vreme pre dinosaurusa.
Naučnici su mislili da su odavno izumrli sve dok čitav greben staklenih sunđera nije pronađen na dubokom dnu okeana u Kanadi 1987.
Međutim, tek 2012. je tim naučnika uspeo da proceni starost ovih lepih, rešetkastih sunđera.
Proučavajući sastav silicijumskih slojeva sunđera i upoređujući ga sa istorijskim podacima o temperaturi okeana, istraživači su izračunali da je stakleni sunđer star otprilike 11.000 godina (sa marginom greške od ± 3.000 godina).
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Portugalski naučnici otkrili su da šume morskih algi uz severnu obalu Portugala igraju značajnu ulogu u zadržavanju i skladištenju ugljenika, ali upozoravaju da klimatske promene ugrožavaju njihove sposobnosti.
Avion koji je u ponedeljak uveče doleteo na Korziku iz Pariza kružio je čitav sat iznad aerodroma u Ajačiju pošto je kontrolor leta zaspao, prenose francuski mediji.
Španska radio-televizija (RTVE) saopštila je da je donela odluku da neće slati predstavnika na Pesmu Evrovizije sledeće godine ukoliko Izrael bude učestvovao.
Opadanje kose pogađa veliki broj ljudi, bez obzira na pol, i često izaziva nelagodu, nesigurnost i dodatni stres. Iako genetika i hormoni imaju ključnu ulogu, istraživanja pokazuju da i način ishrane može značajno da utiče na zdravlje kose.
Mašine za pranje veša su skupi kućni aparati i pravilno održavanje može značajno produžiti njihov vek trajanja. Ipak, uobičajene svakodnevne greške mogu ozbiljno da ih oštete.
Psi često dolaze u kontakt s opasnim supstancama koje vlasnici možda ne primijete na vreme, a pravovremeno prepoznavanje simptoma trovanja može spasiti život ljubimcu.
Prvi nalazi vilinog konjica, vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović".
Samački život može otvoriti prostor za lični rast i slobodu, ali često donosi i emotivne izazove koji se neprimetno uvlače u svakodnevicu. Važno je razumeti kako dugotrajna samoća utiče na psihu i kako pronaći balans između uživanja u sopstvenom društvu i povezivanja sa drugima.
Komentari (0)