Stručnjak iz BiH: Nismo ozbiljno shvatili upozorenja o poplavama, sad samo da se molimo
Nismo proverili da li se može desiti pretnja plavljenja i velikih odrona. Sve to su trebali da urade stručni ljudi kako ne bi došlo do blokade države ili pojedinih putnih pravaca, smatra saobraćajni stručnjak Osman Lindov.
"U proteklom periodu bilo je puno upozorenja, prirodnih i ljudskih, ali u zemlji u kojoj se puno improvizuje, a radi stihijski i kampanjski, ovo je samo posledica", tvrdi Lindov za Balkans.aljazeera.net.
U poplavama koje su zahvatile delove Bosne i Hercegovine najmanje 20 osoba je stradala. Padavine u protekla 24 sata na području opština Jablanica, Konjic, Kiseljak, Fojnica i Kreševo prouzrokovale velike probleme stanovnicima tih opština na severu Hercegovine.
Srbiji ne preti poplavni talas, uprkos ranijim upozorenjima nadležnih, zbog visokog vodostaja i izlivanja Dunava u Beču i Budimpešti. "Mesta za paniku nema", kaže za Newsmax Balkans predsednik Organizacije za traganje i spasavanje Dragan Bjelić.
Magistralni put M-17 od Jablanice prema Mostaru je doslovno nestao na jednom delu, kao i železnička pruga, pa je komunikacija između Sarajeva i Mostara u prekidu.
Na zvaničnoj stranici Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BiHAMK) je objavljeno da je "na magistralnom putu Konjic – Jablanica – Mostar, kao i na putu Jablanica – Prozor i Jablanica – Blidinje došlo do brojnih odrona zemlje ili kamenja na put, klizišta i bujičnih poplava zbog čega je saobraćaj obustavljen. Obustavljen je saobraćaj i na putevima: Busovača – Kiseljak, Kiseljak – Kreševo i na ulazu u Kiseljak (iz smjera Sarajeva), gde je zbog izlivanja vode na put, bujičnih poplava i odrona saobraćaj obustavljen“.
Foto: AP/Armin Durgut
Navedene su pritom samo značajnije saobraćajnice koje povezuju veće gradove ili regionalne centre. Dosta složenija situacija je kod lokalnih puteva i ulica u znatnom delu bosanskohercegovačkih opština, pogotovo onih u brdsko-planinskim predelima zemlje, gde su bujični potoci napravili brojna oštećenja.
Nerad i nemar
Saobraćajni stručnjaci su zatečeni situacijom i istovremeno ogrorčeni "za sav nerad i nemar" koji je bio i mogući prateći povod za ovu elementarnu nepogodu.
"Sada nema rešenja. Sada treba sačekati da se voda povuče i da se molimo dragom Bogu da nam to što pre reši. Do tada moramo znati šta nam se može desiti u sledećim poplavama“, komentariše Osman Lindov, profesor Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i saobraćajni stručnjak.
"Do sada smo imali već poplave i nismo shvatili ozbiljnost, nismo znali šta znači preventivno zaštiti kompletnu infrastrukturu, pa onda i saobraćajnu. Nismo proverili da li se može desiti ponovna pretnja plavljenja i velikih odrona. Sve to su trebali uraditi stručni ljudi kako ne bi došlo do blokade države ili pojedinih putnih pravaca", dodaje Lindov.
Kako kaže, u proteklom periodu bilo je puno upozorenja, prirodnih i ljudskih, ali da je u zemlji u kojoj se puno improvizuje, a radi stihijski i kampanjski, ovo samo posledica.
"Stvari se ponavljaju"
"Imali smo mogućnosti. Izdvojili smo i neka sredstva koja ubira Civilna zaštita, a koja nikada nije znala angažovati ljude i adekvatno utrošiti namenska sredstva. Sada nam se stvari ponavljaju. Ponavljam i da u ovome trenutku nema brzih rešenja i čarobnog štapića. Samo moliti dragog Boga, svako na svoj način, da nam povuče vodu i očistiti saobraćajnice. A onda ćemo i mi krenuti, barem opisati situacije i napraviti predvidivost slučaja i radnji“, karikirano objašnjava profesor Lindov.
Dok ljudi i mehanizacija pokušavaju da otklone goruće probleme na mestima gde je to moguće, BiHAMK nudi nekoliko saveta koje alternative koristiti u ovom momentu:
"Alternativni pravci (Sarajevo – Mostar) u vreme ove obustave su: Sarajevo – Novi Travnik – Rostovo – Bugojno – Kupres – Tomislavgrad – Posušje – Mostar ili Sarajevo – Foča – Tjentište – Gacko – Mostar", savetuje BiHAMK.
Do sada je, u idealnim uslovima, na 126 kilometara dugom putu od Sarajeva do Mostara trebalo potrošiti dva i po sata. Gledajući na pomenute rute puteva, od Sarajeva do Mostara bi preko Bugojna i Posušja trebalo gotovo 260 kilometara i četiri i po sata vožnje, dok bi preko Tjentišta i Gacka bilo potrebno preći 200 kilometara za nešto više od pet vožnje po teškom putu.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-LUKOVSKA BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
Arhivski snimci, važni događaji i retki filmovi biće predstavljeni u posebnom segmentu programa, pružajući autentičan prikaz istorije na filmskom platnu.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
I dok je Albanija postala prva zemlja na svetu koja ima virtuelnu ministarku vođenu veštačkom inteligencijom, Crna Gora nije otišla tako daleko, ali je uvela chatbota u javne usluge. Za sada taj virtuelni asistent nazvan Maša, odgovara na pitanja o novom postupku legalizaciji objekata u Crnoj Gori.
Vršnjačko nasilje postaje sve prisutniji problem u školama i društvu, a brutalni slučajevi poslednjih meseci pokazali su da deca često ostaju bez adekvatne zaštite.
U Crnoj Gori, državi čije je luka Bar godinama bila sinonim za šverc cigareta, uništene su zaplenjene cigarete vredne oko 200 miliona dolara. Radi se o poslednjoj količini od oko 1.700.000 kilograma cigareta. Premijer Milojko Spajić poručuje da je Crna Gora završila sa švercerskom prošlošću.
Deo pritvorenika, njih 31, u Istražnom zatvoru u crnogorskom Spužu juče su počeli štrajk nezadovoljni uslovima. Tvrde da su kapaciteti prenatrpani, da im se ne dozvoljavaju posete članova porodica u dovoljnoj meri, kao i da nemaju redovne šetnje.
Magistralni put Cetinje–Budva ponovo je otvoren za saobraćaj, nakon što je završeno uklanjanje odrona u mestu Obzovica, saopšteno je iz crnogorske Uprave za saobraćaj.
U Drvaru, u Federaciji Bosne i Hercegovine, ove godine je obeležen Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, gde je na Trgu slobode razvijena trobojka duga 50 metara.
Komentari (0)