"Mrzim Tejlor Svift", napisao je Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social nakon što je kantautorka i megazvezda među mladima podržala Kamalu Haris za predsednicu.
Ako će mrzeti svaku poznatu ličnost koja je podržala potpredsednicu Haris, Tramp u ovoj kampanji neće imati vremena ni za šta drugo. Dugačak je spisak selebritija, ali i pripadnika američke političke, ekonomske i društvene elite, koji su stali uz Trampovu protivkandidatkinju. Ipak, stvari nisu tako crno-bele.
Prednost u vidu podrške poznatih i uticajnih ljudi može se posle izbora pretvoriti u teško breme. Kao što je pokazao primer Hilari Klinton, ako kandidat omaši i pored svih velikih imena koja su stajala iza njega, na gubitku su i taj kandidat, i njegova stranka i država.
Džordž Kluni, Opra Vinfri, Barbara Strajsend, Džejmi Li Kertis, Robert de Niro, Sintija Nikson i Bili Ajliš samo su neka od imena u industriji filma i muzike koji su pozvali svoje obožavaoce da glasaju za Trampovu rivalku, prenosi Veniti fer.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp upozorio je glasače na “razornu ekonomsku politiku” potpredsednice Kamale Haris ukoliko pobedi na predsedničkim izborima 5. novembra.
Kandidat republikanaca na predsedničkim izborima Donald Tramp, nakon poziva CNN i demokratskog kandidata Kamale Haris, izjavio je da je "prekasno" za još jednu debatu, jer su Amerikanci počeli da glasaju na izborima 2024.
Javno su je podržali i bivši demokratski predsednici Džimi Karter, Bil Klinton i Barak Obama. Da bi Kamala Haris bila bolji šef Bele kuće od Donalda Trampa, veruje i većina najvažnijih medija.
U ovom trendu nema ništa čudno. Holivud je poznat po ljubavi prema liberalima. Mejnstrim mediji su po pravilu naklonjeni demokratama, a ako bivši predsednici iz redova ove stranke ne podupru kandidatkinju te iste stranke, ko će?
Neobično je što je Kamala Haris pokupila simpatije i u suprotstavljenom taboru – među republikancima. Bivši potpredsednik Dik Čejni i njegova kćerka, nekadašnja kongresmenka Liz Čejni, podržali su potpredsednicu.
Pridružila su im se i zvučna imena iz ranijih konzervativnih administracija, među njima i Džon Negroponti, direktor tajnih službi u vladi Džordža Buša Mlađeg, i Robert Zelik, zamenik državnog sekretara u Bušovoj eri. Osim njih, još oko sto nekadašnjih republikanskih funkcionera u sektoru bezbednosti potpisalo je pismo podrške Kamali Haris.
Tanjug/AP
Čak su i pojedini republikanci iz Trampove vlade prešli u tim Kamale. Takav je slučaj sa Stefani Grišam i Entonijem Skaramučijem, koji su bili zaduženi za komunikacije Trampove Bele kuće.
Šta ako Haris izgubi?
Kamalu Haris podržavaju mediji, političari i slavni – oni koji bi mogli da utiču na birače, što je nesumnjiva prednost. Potpredsednica je korak ispred Trampa i po tome što je, prenosi Forbs sakupila dvostruko više novca za kampanju. I sve je to divno ako pobedi. Ali, ako izgubi…
Kako bi potpredsednica Haris objasnila poraz kad je imala podršku gotovo svih koji nešto znače u Americi i kad je njen izborni štab potrošio dvaput više para od konkurencije?
U sličnoj situaciji bila je 2016. njena stranačka koleginica Hilari Klinton. Kako je nekadašnja državna sekretarka izgubila od Trampa iako je iza sebe imala medije, Holivud, vašingtonsku političku elitu i Volstrit?
Da ne bi odgovorili na to pitanje, njeni liberali su posegli za optužbama koje su ostavile duboke ožiljke na američkoj politici: Putin je izabrao Trampa, Tramp i Moskva su šurovali u kampanji, Vikiliks je objavio kompromitujuće podatke o Hilari po nalogu ruske tajne službe…
Foto: Tanjug/AP/Evan Vucci
Koliko je to visokoparnih reči da bi se prikrila jednostavna istina – Hilari Klinton je bila loš kandidat i zato nije postala predsednica.
Odbrana Hilari Klinton pretvorila se u neozbiljan politički život u Vašingtonu. Umesto debatom o ekonomiji ili socijalnoj pomoći, Kongres se zanimao specijalnim istragama i impičmentima protiv Trampa. Trampu su bile vezane ruke u odnosima s Rusijom. Nije uspeo da popravi odnose s Moskvom da ga demokrate, sve braneći Hilari Klinton, ne bi optužile za izdaju zemlje (za šta su ga ipak optuživale).
Demokrate su naudile i sebi. Njihova opsednutost Trampom sprečila ih je da sastave ozbiljan program. I na ove izbore stigli su nespremni. Napadaju Trampovu ličnost, umesto njegovu politiku.
Ako Tramp pobedi u novembru, Demokratska stranka biće na još većem iskušenju da ne svodi politiku na "Putin nam je izabrao predsednika", dok će Kamala Haris nositi još teži krst od Hilari Klinton.
Ona bi izgubila od "još goreg Trampa", onog koji je u međuvremenu dvaput impičovan, osuđen za krivično delo, suočen i s drugim sudskim procesima i zatvorskom kaznom.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Desničarska opoziciona stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zabeležila je istorijski uspeh u najnovijoj anketi koju je sproveo YouGov, gde je prvi put pretekla blok Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) sa rekordnih 27 odsto podrške, objavila je ta istraživačka agencija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman za bilateralne, a zatim i trilateralne razgovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i predsednikom SAD Donaldom Trampom.
U pucnjavi u blizini srednje škole "Linkoln" u saveznoj američkoj državi Ilinois, napadač je ubio troje ljudi, a potom izvršio samoubistvo, saopštila je policija.
Albanija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela virtuelnu ministarku javnih nabavki, Dielu. Premijer Edi Rama tvrdi da će zahvaljujući ovom rešenju tenderi biti potpuno transparentni i nepotkupljivi, dok stručnjaci upozoravaju da je Diela zapravo samo softver, bez formalnog statusa ministra.
Osumnjičeni za otmicu i ubistvo trogodišnje devojčice Medlin Meken 2007. godine, Kristijan B, pušten je iz zatvora u Nemačkoj nakon što nije bilo dovoljno dokaza da ga sud optuži za taj zločin.
U bečkom naselju Leopoldštadt dogodila se porodična tragedija - muškarac iz Srbije (44), nakon svađe u stanu, ubio je suprugu (44), teško ranio ćerku (24) i jednog mladića (26), a zatim pobegao od razmene vatre sa policijom. Nešto kasnije pronađen je mrtav u automobilu.
Najmanje 13 osoba je povređeno, od kojih pet u kritičnom stanju, u dve pucnjave koje su izbile u kampovima za beskućnike u Mineapolisu u razmaku od 12 sati, saopštile su lokalne vlasti.
Vlada Švedske najavila je danas uvođenje zabrane korišćenja mobilnih telefona u svim školama i produženim boravcima, počevši od jeseni 2026. godine, u cilju poboljšanja bezbednosti učenika i uslova za učenje.
Komentari (0)