(FOTO) Kovčeg sa telom pape Franje u bazilici Svetog Petra: Na sahrani će biti 170 delegacija, visoki bezbednosni rizici
Telo pape Franje preneto je iz rezidencije Kasa Santa Marta u Baziliku Svetog Petra, gde će vernici naredna tri dana moći da mu odaju poštu. Kovčeg sa njegovim telom je položen i vernici u velikom broju dolaze da mu se poklone.
Kako je BBC objavio, bazilika Svetog Petra biće otvorena do ponoći. Vernici u celom svetu mu odaju poštu i pale sveće, kovčeg sa papinim telom biće otvoren do petka u 19 časova.
Sat kasnije, u 20 časova, u bazilici Svetog Petra biće održan obred zatvaranja kovčega koji će predvoditi kardinal Kevin Farel, "komerlengo" - čovek koji će upravljati Vatikanom dok se ne izabere novi papa.
Vatikan: Vreme za odavanje pošte možda će biti produženo
Vatikan je saopštio da bi mogao da produži vreme za odavanje pošte papi Franji u bazilici Svetog Petra u Rimu danas posle ponoći zbog velikog broja ljudi koji žele da odaju poslednju poštu.
Prisustvovaće i dekan Koledža kardinala Đovani Batista Re, koji će predvoditi sahranu u subotu, a zatim će sazvati konklavu da bi izabrao Francisovog naslednika.
Kovčeg sa telom pape prenet je kroz Pijaca Santa Marta i Pijaca dei Protomartiri prema bazilici, uz zvuke zvona koja su se oglasila u njegovu čast.
Prema pisanju medija, oko 20.000 ljudi prisustvovalo je prenošenju kovčega.
Švajcarska garda, čija je uloga da zaštiti papu, umarširala je na Trg Svetog Petra i postrojena je u njegovom centru u pripremi za dolazak papinog kovčega.
Bazilika je otvorena za javnost od 11 časova po lokalnom vremenu, a hiljade vernika okupilo se još u ranim jutarnjim satima kako bi odali poslednju poštu pokojnom poglavaru Rimokatoličke crkve.
Papa Franja je u testamentu, sačinjenom 29. juna 2022. godine, ostavio zavet da njegovo poslednje počivalište bude bazilika Svete Marije Velike, objavljeno je u Vatikanu.
Očekuje se da će u narednim danima desetine hiljada ljudi iz Italije i celog sveta doći u Vatikan kako bi se oprostili od pape.
Bezbednosni izazovi u organizaciji sahrane
Uprkos želji pape Franje za jednostavnom i relativno skromnom sahranom, oni koji su zaduženi za organizaciju i sprovođenje ispraćaja 266. rimskog biskupa suočavaju se sa čitavim nizom logističkih, tehnoloških i bezbednosnih izazova, piše Gardijan.
Pošto se očekuje dolazak čak 170 stranih delegacija, uključujući Donalda Trampa, Volodimira Zelenskog i princa Vilijama, na sahranu u subotu, zajedno sa masom od do 200.000 ljudi, organizatori će narednih dana morati da budu izuzetno oprezni.
Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Pjantedoci izjavio je da vlasti rade na osnovu procene da će između 150 i 170 stranih delegacija prisustvovati otvorenoj sahrani na Trgu Svetog Petra, zajedno sa desetinama hiljada vernika.
Barijere su već postavljene unutar i oko bazilike radi kontrole mase, bezbednosne provere su pojačane, a osoblje deli flaširanu vodu zbog toplog vremena.
Prema pisanju lista Korijere dela Sera, najsavremeniji mehanizmi odbrane i bezbednosti raspoređeni su širom Rima i u vazdušnom prostoru iznad prestonice, uključujući protivdronovsko oružje, zonu zabrane letenja koju patroliraju borbeni avioni i sofisticirane tehnologije za ometanje signala.
Antiterorističke i protivdiverzantske jedinice su takođe već raspoređene na terenu.
Papa Franja, koji je rođen kao Horhe Mario Bergoljo u Buenos Ajresu, u Argentini, bio je prvi latinoamerički papa.
Preminuo je 21. aprila u 89. godini, a direktor Uprave za zdravlje i higijenu Vatikana Andrea Arkanđeli je saopštio da je papa umro usled moždanog udara i srčane insuficijencije.
Kako je saopšteno iz vatikanske Kancelarije za liturgijske događaje, on će biti sahranjen u subotu, 26. aprila.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Najmanje četiri osobe su poginule u pucnjavi u baru u gradu Anakonda, u saveznoj američkoj državi Montana, dok potraga za osumnjičenim još traje, saopštili su zvaničnici.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naredio je da se dve nuklearne podmornice pozicioniraju u regionima blizu Rusije kao odgovor na pretnje bivšeg predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva.
Šiitski vojno-politički pokret Ansar Alah (Huti), koji vlada severnim Jemenom, ponovo je napao aerodrom "Ben Gurion" u Izraelu, rekao je portparol oružanih snaga Huta Jahja Sarija.
Kambodža će nominovati aktuelnog predsednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir zbog njegove direktne uloge u zaustavljanju nedavnog oružanog sukoba na granici sa Tajlandom, izjavio je zamenik premijera Kambodže Sun Čantol.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) saopštila je da je od 27. maja najmanje 1.373 Palestinaca ubijeno dok su pokušavali da dobiju pomoć u hrani u Pojasu Gaze.
Na planini Levotobi Laki-Laki u provinciji Istočna Nusa Tengara u Indoneziji eruptirao je vulkan, izbacujući stub pepela visok preko 10 kilometara, saopštila je Indonežanska vulkanološka agencija.
Ukrajina je spremna na sastanak na najvišem nivou s ruskim rukovodstvom ukoliko Moskva zaista pokaže ozbiljnost i spremnost da okonča rat i uspostavi pravedan i trajan mir, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Dugogodišnji španski političar i funkcioner Hoze Marija Anhel Batalja podneo je ostavku nakon što je otkriveno da je više od četiri decenije koristio falsifikovanu univerzitetsku diplomu kako bi ušao u javnu službu.
Komentari (0)