"Novi papa se sigurno neće zvati Petar": Zašto pape menjaju ime i šta to predstavlja
Promena imena je jedna od prvih radnji koje novi papa preduzima nakon izglasavanja za poglavara Rimokatoličke crkve, a ono što je gotovo sigurno jeste da budući poglavar Rimokatoličke crkve neće izabrati ime Petar, iz poštovanja prema Svetom Petru koji je bio prvi papa.
Običaj da pape menjaju ime postavljen je u ranom srednjem veku, i iako ne postoji doktrinarni razlog zbog kog moraju to da urade, ovo je postalo deo procesa njihovog izbora.
Zašto pape biraju novo ime?
Svetom Petru, prvom papi i jednom od 12 apostola, Isus Hristos je dodelio to ime, pošto mu je svetovno ime bilo Simon. To se desilo pre nego što je postao poglavar crkve.
Međutim, novo ime koje je Hrist dodelio svom apostolu nije odmah označilo početak uvođenja ovog običaja, već su pape iz različitih razloga povremeno kroz vekove menjale svoja imena.
Konklava koja počinje u sredu daće odgovor na pitanje ko će biti novi poglavar Rimokatoličke crkve. Sve oči uprte su u dimnjak Sikstinske kapele koji će pokazati da li će već posle samo jednog kruga glasanja biti izabran naslednik pape Franje.
Dve krojačke radnje u Rimu, nedaleko od Vatikana, zadužene su već više od veka za pravljenje papskih odora a, iako im još nisu naručene za budućeg papu, užurbano ih pripremaju.
Pet vekova nakon toga, papa Jovan II, koji je bio poglavar crkve od 533. do 535. godine, započeo je papinsku tradiciju promenivši svoje ime iz Merkurije, jer je smatran da ono previše podseća na ime paganskog boga Merkura.
Sledeći papa koji je promenio ime bio je Petar Kanepanova u 10. veku, koji je postao Jovan XIV kako bi izbegao da ga zovu Petar II, rekao je Lijam Templ, vanredni profesor istorije katolicizma na Centru za katoličke studije Univerziteta u Daramu, prenosi CNN.
Nakon 10. veka, uzimanje drugačijeg imena postalo je uobičajena praksa za pape nakon izbora, jer su pape iz zemalja poput Francuske i Nemačke često birale imena koja zvuče više italijanski.
Tako je ta praksa postala običaj, pri čemu je samo nekolicina papa zadržala svoja krštena imena, uključujući Marcelusa II i Adriana VI, koji su obojica služili u 16. veku.
Šta navodi papu da izabere određeno ime?
Svako ime nosi sopstvenu istoriju i značenja, koja su povezana sa postignućima ili neuspesima prethodnih papa ili svetaca koji su ih nosili.
"Povezivanje sa imenima prethodnih papa koji su prevazišli krize, inspirisali reforme ili bili izuzetno popularni može često, iako ne uvek, igrati ulogu u izboru imena", rekao je Templ za CNN.
Papa Franja izabrao je svoje ime u čast Svetog Franje Asiškog, poznatog po ljubavi prema miru i prirodi, kao i brizi za siromašne i fokusiranosti na saradnju među crkvenim sektama. Te asocijacije su definisale prioritete njegovog pontifikata.
Foto: AP Photo/Andrew Medichini
Njegov prethodnik, papa Benedikt XVI, izabrao je svoje ime da pokaže posvećenost miru i pomirenju, odajući time počast Svetom Benediktu i papi Benediktu XV, koji je bio poglavar crkve tokom Prvog svetskog rata, rekao je Templ.
Postoje li imena koja su zabranjena?
Jedno ime koje novi papa sigurno neće uzeti je Petar, iz poštovanja prema prvom papi, Svetom Petru apostolu, ali i možda zbog vekovnog proročanstva da će Petar II biti poslednji papa koji će služiti.
Postoje i druga imena koja tehnički nisu zabranjena, ali je manja verovatnoća da će biti izabrana zbog negativnih asocijacija sa poslednjim papom koji ih je nosio, rekao je Templ.
On navodi da je ime Urban malo verovatno da će biti izabrano jer podseća na Urbana VIII, koji je započeo suđenje Galileju, što se ne bi dobro uklopilo u savremene rasprave o nauci, veri i religiji.
Slično tome, ime Pije izazvalo bi sećanja na Pija XII, čija je uloga tokom Drugog svetskog rata sve više kritikovana, dodaje Templ.
Ako novi papa želi da nastavi reformistički pravac, Templ kaže da bi imena poput Lav, u znak sećanja na Lava XIII poznatog po zalaganju za socijalnu pravdu, poštenu platu i bezbedne uslove rada, ili Nevin (Innocent), u znak sećanja na Innocenta XIII koji se borio protiv korupcije, mogli biti prikladni izbori.
Novi papa izabran iz Globalnog juga, poput pape Franje, mogao bi takođe odabrati ime koje su nosili rani neitalijanski pape poput Gelazija, Miltiada ili Viktora, koji su svi poticali sa afričkog kontinenta, dodaje Templ.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Tokom vekova, korišćena su 44 papinska imena samo jednom, a najskoriji primer je upravo papa Franja.
Njegova odluka da izabere jedinstveno ime imala je "ogromne istorijske posledice", rekao je Templ, jer "prošlo je oko 1.100 godina od poslednjeg pape sa jedinstvenim imenom, pape Landa, čije je papinstvo trajalo manje od godinu dana u 10. veku".
Koja su najpopularnija imena?
Jovan je najpopularnije ime, koje su pape odabrale 21 put iako je, pomalo zbunjujuće, poslednji papa koji je uzeo to ime bio Jovan XXIII, jer su istoričari greškom pogrešno brojali pape nakon Jovana XIV.
Gregorije i Benedikt su takođe popularna papinska imena sa po 16, odnosno 15 upotreba, dok su Nevin i Lav odmah iza sa po 13 puta. Benedikt X je proglašen antipapom i uklonjen sa papinskog trona, pa otuda razlika u brojanju narednih papa sa ovim imenom.
Ukoliko bi novi papa odlučio da se zove Franja II to bi bilo jasan signal da planira da nastavi rad pokojnog pape. Međutim, ako bi odabrao ime Pavle to bi moglo da označava odavanje počasti papi Pavlu VI (1963-1978), koji je nasledio papu Jovana XXIII.
Kardinal Albino Lučani, izabran za papu 1978. godine, nije mogao da izabere samo jedno ime i odabrao je dvojno ime Jovan Pavle da bi na taj način iskazao poštovanje prema obojici svojih neposrednih prethodnika. Kada je Lučani preminuo samo 33 dana kasnije, sledeći papa, kardinal Karol Vojtila izabrao je da se zove Jovan Pavle II (1978-2005) u čast trojice svojih prethodnika.
Novi papa bi takođe mogao da izabere dvojno ime.
Kako će biti objavljeno ime novog pape?
Nakon što se iz dimnjaka Sikstinske kapele podigne beli dim i ogluše zvona Svetog Petra, ime novoizabranog pape biće saopšteno svetu latinskom objavom.
Stariji kardinal-đakon izaći će na centralni balkon Bazilike Svetog Petra, u pratnji dva sveštenika, i izgovoriti čuvenu objavu: "Habemus Papam" ("Imamo papu").
Ime novog pape, kao i njegova krštena imena, biće prevedeni na latinski u objavi, ali će se prezime zadržati u izvornom jeziku.
Na primer, kada je 2013. izabran papa Franja, njegova krštena imena "Horhe Mario" predstavljena su kao "Giorgio Marium", dok je prezime "Bergoglio" ostalo isto.
Njegovo papinsko ime najavljeno je kao "Franciscum" i bilo je poslednja reč u objavi, što je uobičajeno.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Prosvetna inspekcija došla je u beogradsku Osnovnu školu "Pavle Savić" gde je razgovarala sa novopostavljenim vršiocem dužnosti direktora Nenadom Tasićem i roditeljima koji se protive njegovom imenovanju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Britanski kralj Čarls Treći i supruga kraljica Kamila dočekali su američkog predsednika Donalda Trampa ispred zamka Vindzor. Ovo je prva zvanična poseta Trampa Velikoj Britaniji u drugom predsedničkom mandatu.
Desničarska opoziciona stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zabeležila je istorijski uspeh u najnovijoj anketi koju je sproveo YouGov, gde je prvi put pretekla blok Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) sa rekordnih 27 odsto podrške, objavila je ta istraživačka agencija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman za bilateralne, a zatim i trilateralne razgovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i predsednikom SAD Donaldom Trampom.
U pucnjavi u blizini srednje škole "Linkoln" u saveznoj američkoj državi Ilinois, napadač je ubio troje ljudi, a potom izvršio samoubistvo, saopštila je policija.
Albanija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela virtuelnu ministarku javnih nabavki, Dielu. Premijer Edi Rama tvrdi da će zahvaljujući ovom rešenju tenderi biti potpuno transparentni i nepotkupljivi, dok stručnjaci upozoravaju da je Diela zapravo samo softver, bez formalnog statusa ministra.
Osumnjičeni za otmicu i ubistvo trogodišnje devojčice Medlin Meken 2007. godine, Kristijan B, pušten je iz zatvora u Nemačkoj nakon što nije bilo dovoljno dokaza da ga sud optuži za taj zločin.
U bečkom naselju Leopoldštadt dogodila se porodična tragedija - muškarac iz Srbije (44), nakon svađe u stanu, ubio je suprugu (44), teško ranio ćerku (24) i jednog mladića (26), a zatim pobegao od razmene vatre sa policijom. Nešto kasnije pronađen je mrtav u automobilu.
Najmanje 13 osoba je povređeno, od kojih pet u kritičnom stanju, u dve pucnjave koje su izbile u kampovima za beskućnike u Mineapolisu u razmaku od 12 sati, saopštile su lokalne vlasti.
Komentari (0)