"Novi papa se sigurno neće zvati Petar": Zašto pape menjaju ime i šta to predstavlja
Promena imena je jedna od prvih radnji koje novi papa preduzima nakon izglasavanja za poglavara Rimokatoličke crkve, a ono što je gotovo sigurno jeste da budući poglavar Rimokatoličke crkve neće izabrati ime Petar, iz poštovanja prema Svetom Petru koji je bio prvi papa.
Običaj da pape menjaju ime postavljen je u ranom srednjem veku, i iako ne postoji doktrinarni razlog zbog kog moraju to da urade, ovo je postalo deo procesa njihovog izbora.
Zašto pape biraju novo ime?
Svetom Petru, prvom papi i jednom od 12 apostola, Isus Hristos je dodelio to ime, pošto mu je svetovno ime bilo Simon. To se desilo pre nego što je postao poglavar crkve.
Međutim, novo ime koje je Hrist dodelio svom apostolu nije odmah označilo početak uvođenja ovog običaja, već su pape iz različitih razloga povremeno kroz vekove menjale svoja imena.
Konklava koja počinje u sredu daće odgovor na pitanje ko će biti novi poglavar Rimokatoličke crkve. Sve oči uprte su u dimnjak Sikstinske kapele koji će pokazati da li će već posle samo jednog kruga glasanja biti izabran naslednik pape Franje.
Dve krojačke radnje u Rimu, nedaleko od Vatikana, zadužene su već više od veka za pravljenje papskih odora a, iako im još nisu naručene za budućeg papu, užurbano ih pripremaju.
Pet vekova nakon toga, papa Jovan II, koji je bio poglavar crkve od 533. do 535. godine, započeo je papinsku tradiciju promenivši svoje ime iz Merkurije, jer je smatran da ono previše podseća na ime paganskog boga Merkura.
Sledeći papa koji je promenio ime bio je Petar Kanepanova u 10. veku, koji je postao Jovan XIV kako bi izbegao da ga zovu Petar II, rekao je Lijam Templ, vanredni profesor istorije katolicizma na Centru za katoličke studije Univerziteta u Daramu, prenosi CNN.
Nakon 10. veka, uzimanje drugačijeg imena postalo je uobičajena praksa za pape nakon izbora, jer su pape iz zemalja poput Francuske i Nemačke često birale imena koja zvuče više italijanski.
Tako je ta praksa postala običaj, pri čemu je samo nekolicina papa zadržala svoja krštena imena, uključujući Marcelusa II i Adriana VI, koji su obojica služili u 16. veku.
Šta navodi papu da izabere određeno ime?
Svako ime nosi sopstvenu istoriju i značenja, koja su povezana sa postignućima ili neuspesima prethodnih papa ili svetaca koji su ih nosili.
"Povezivanje sa imenima prethodnih papa koji su prevazišli krize, inspirisali reforme ili bili izuzetno popularni može često, iako ne uvek, igrati ulogu u izboru imena", rekao je Templ za CNN.
Papa Franja izabrao je svoje ime u čast Svetog Franje Asiškog, poznatog po ljubavi prema miru i prirodi, kao i brizi za siromašne i fokusiranosti na saradnju među crkvenim sektama. Te asocijacije su definisale prioritete njegovog pontifikata.
Foto: AP Photo/Andrew Medichini
Njegov prethodnik, papa Benedikt XVI, izabrao je svoje ime da pokaže posvećenost miru i pomirenju, odajući time počast Svetom Benediktu i papi Benediktu XV, koji je bio poglavar crkve tokom Prvog svetskog rata, rekao je Templ.
Postoje li imena koja su zabranjena?
Jedno ime koje novi papa sigurno neće uzeti je Petar, iz poštovanja prema prvom papi, Svetom Petru apostolu, ali i možda zbog vekovnog proročanstva da će Petar II biti poslednji papa koji će služiti.
Postoje i druga imena koja tehnički nisu zabranjena, ali je manja verovatnoća da će biti izabrana zbog negativnih asocijacija sa poslednjim papom koji ih je nosio, rekao je Templ.
On navodi da je ime Urban malo verovatno da će biti izabrano jer podseća na Urbana VIII, koji je započeo suđenje Galileju, što se ne bi dobro uklopilo u savremene rasprave o nauci, veri i religiji.
Slično tome, ime Pije izazvalo bi sećanja na Pija XII, čija je uloga tokom Drugog svetskog rata sve više kritikovana, dodaje Templ.
Ako novi papa želi da nastavi reformistički pravac, Templ kaže da bi imena poput Lav, u znak sećanja na Lava XIII poznatog po zalaganju za socijalnu pravdu, poštenu platu i bezbedne uslove rada, ili Nevin (Innocent), u znak sećanja na Innocenta XIII koji se borio protiv korupcije, mogli biti prikladni izbori.
Novi papa izabran iz Globalnog juga, poput pape Franje, mogao bi takođe odabrati ime koje su nosili rani neitalijanski pape poput Gelazija, Miltiada ili Viktora, koji su svi poticali sa afričkog kontinenta, dodaje Templ.
Foto: Tanjug/AP/Andreea Alexandru
Tokom vekova, korišćena su 44 papinska imena samo jednom, a najskoriji primer je upravo papa Franja.
Njegova odluka da izabere jedinstveno ime imala je "ogromne istorijske posledice", rekao je Templ, jer "prošlo je oko 1.100 godina od poslednjeg pape sa jedinstvenim imenom, pape Landa, čije je papinstvo trajalo manje od godinu dana u 10. veku".
Koja su najpopularnija imena?
Jovan je najpopularnije ime, koje su pape odabrale 21 put iako je, pomalo zbunjujuće, poslednji papa koji je uzeo to ime bio Jovan XXIII, jer su istoričari greškom pogrešno brojali pape nakon Jovana XIV.
Gregorije i Benedikt su takođe popularna papinska imena sa po 16, odnosno 15 upotreba, dok su Nevin i Lav odmah iza sa po 13 puta. Benedikt X je proglašen antipapom i uklonjen sa papinskog trona, pa otuda razlika u brojanju narednih papa sa ovim imenom.
Ukoliko bi novi papa odlučio da se zove Franja II to bi bilo jasan signal da planira da nastavi rad pokojnog pape. Međutim, ako bi odabrao ime Pavle to bi moglo da označava odavanje počasti papi Pavlu VI (1963-1978), koji je nasledio papu Jovana XXIII.
Kardinal Albino Lučani, izabran za papu 1978. godine, nije mogao da izabere samo jedno ime i odabrao je dvojno ime Jovan Pavle da bi na taj način iskazao poštovanje prema obojici svojih neposrednih prethodnika. Kada je Lučani preminuo samo 33 dana kasnije, sledeći papa, kardinal Karol Vojtila izabrao je da se zove Jovan Pavle II (1978-2005) u čast trojice svojih prethodnika.
Novi papa bi takođe mogao da izabere dvojno ime.
Kako će biti objavljeno ime novog pape?
Nakon što se iz dimnjaka Sikstinske kapele podigne beli dim i ogluše zvona Svetog Petra, ime novoizabranog pape biće saopšteno svetu latinskom objavom.
Stariji kardinal-đakon izaći će na centralni balkon Bazilike Svetog Petra, u pratnji dva sveštenika, i izgovoriti čuvenu objavu: "Habemus Papam" ("Imamo papu").
Ime novog pape, kao i njegova krštena imena, biće prevedeni na latinski u objavi, ali će se prezime zadržati u izvornom jeziku.
Na primer, kada je 2013. izabran papa Franja, njegova krštena imena "Horhe Mario" predstavljena su kao "Giorgio Marium", dok je prezime "Bergoglio" ostalo isto.
Njegovo papinsko ime najavljeno je kao "Franciscum" i bilo je poslednja reč u objavi, što je uobičajeno.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Koliko je Evropa zavisna od Amerike? Kakva je budućnost Evrope i hoće li im se stavovi približiti? Odgovore tražimo od nekadašnje ambasadorke pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Branke Latinović.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sjedinjene Američke Države neće odložiti uvođenje carina za više od 14 zemalja među kojima je i Srbija, a koje je planirano za 1. avgust, saopštio je američki predsednik Donald Tramp.
Nakon zemljotresa magnitude 8,8 stepeni Rihterove skale na Kamčatki, došlo je do cunamija u nekoliko država, a seizmološkinja Slavica Radovanović je za Newsmax Balkans objasnila koji uslovi moraju da se steknu kako bi usled zemljotresa nastao cunami.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul i vršilac dužnosti guvernera Nju Džersija, Taheša Vej, proglasile su vanredno stanje zbog jakih pljuskova koji su izazvali opasnost od bujičnih poplava u regionu.
Najmanje šest rudara poginulo je usled "seizmičkog događaja" na projektu Andezita, u okviru divizije El Teniente, kompanije "Kodelko", koja se nalazi u opštini Mačali, u Čileu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu čime se zvanično najavljuju nove carinske stope na uvoz iz desetina zemalja, a koje će stupiti na snagu za sedam dana.
Predstavnik agencije Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNCHR) u Libanu Ivo Frajsen izjavio je da se nada da će se najmanje 200.000 sirijskih izbeglica vratiti iz Libana u svoju zemlju do kraja godine, u skladu sa novim planom povratka koji podržava vlada Libana.
Sedamdesetšestogodišnji muškarac uhapšen je zbog sumnje da je otrovao decu u letnjem kampu u Kanal Lejnu, u Staternu, u Engleskoj, zbog čega je osmoro mališana prebačeno u bolnicu, saopštila je policija.
U kombinovanom ruskom napadu raketama i dronovima na Kijev, poginulo je 13 osoba, uključujući dete (6), dok je 88 ljudi povređeno, saopštio je načelnik Vojne uprave grada Kijeva, Timur Tkačenko.
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je da implementacije sistema za izlazak i ulazak putnika (EES) neće 12. oktobra krenuti istovremeno u svim zemljama Šengena već postepeno, kako bi sve zemlje članice bile skroz pripremljene.
Komentari (0)