(VIDEO) "Razgovori nisu mogući bez Amerike": Diplomata za Newsmax Balkans o pregovorima Rusije i Ukrajine
Dva predloga za mir u Ukrajini. Jedan stiže iz Kijeva, drugi iz Moskve. Tek što su Evropski lideri ultimativno zatražili 30 dana bezuslovnog primirja, Putin je pozvao Kijev na direktne pregovore. Tramp taj poziv vidi kao "veliki dan za mir", dok Makron smatra da Putin samo kupuje vreme.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da 15. maja u Istanbulu budu održani direktni pregovori između Rusije i Ukrajine – bez ikakvih preduslova. Kako je rekao, vreme je da se nastave razgovori koji su prekinuti krajem 2022. godine i da se reši suštinski uzrok rata.
Primirje koja stupa u ponedeljak na snagu i trajaće 30 dana. Brza reakcija stigla je upravo iz Moskve, a Vladimir Putin je tražio direktne pregovore i to 15. maja u Istanbulu. Ni Donald Tramp nije ostao nem na ovo i on je rekao da je ovo dobar korak za obe strane.
Diplomata Zoran Milivojević smatra da je važno da se razgovara o miru i da je ruska ponuda ozbiljna.
"Mislim da je ova ruska ponuda ozbiljna i treba je ozbiljno tretirati, dakle ponuda da se direktno pregovara između dve strane bez uslova. Ja lično mislim da takvu ponudu ne treba odbiti i da je ovo prilika da se zaista uđe u jedan proces koji je više u korist mira, a ne u korist nastavku rata", rekao je Milivojević u emisiji "Presek".
"Problem na ukrajinskoj strani"
Milivojević je takođe mišljenja da je ruska strana odlučna i da je ova ponuda iskrena.
"Mislim da ima problem kijevska strana, zato što mnogo toga zavisi i na unutrašnjoj sceni i o sudbini Zelenskog, i od političkog raspleta u samoj Ukrajini, iz prostog razloga što ono što diktira prvi uslov za početak pregovora, to je stanje na terenu, a stanje na terenu otprilike i predstavlja prvu crvenu liniju ispod koje ruska strana neće ići, a to je da teritorije koje drži nema nameru da napusti", podvukao je on.
Posle promena u Vašingtonu pokazuje se da je spoljna politika Srbije na mestu i odgovara interesima onoga što je u njenoj osnovi - nezavisnost, vojna neutralnost i odsustvo članstva u bilo čemu. Srbija ima otvorenu komunikaciju sa ključnim akterima na svetu, izjavio je diplomata Zoran Milivojević.
Predsednik Rusije Vladimir Putin predložio je da Rusija i Ukrajina održe direktne pregovore, bez preduslova 15. maja u Istanbulu. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi to bio "potencijalno veliki dan za Rusiju i Ukrajinu".
Kako je naveo, to je problem i Ukrajine, ali i zapadnih država koje joj pružaju podršku. Sa druge strane, Rusija ima uslove od kojih neće odustati.
"Jedan od uslova Rusa za budućnost, ako hoćete, to je prestanak proširenja NATO, promena Ustava Ukrajine u kojoj stoji jedan od ciljeva ulazak u NATO, ali i promena režima koji ne bi bio anti-ruski, koji bi bio u najmanju ruku neutralan. Za rusku stranu nije problem ulazak u EU, ali jeste problem ulazak u NATO. I to je nešto što je crvena linija", rekao je Milivojević.
Može li se u pregovore bez SAD?
Kada je reč o zapadnom delu koji daje podršku Ukrajini, naš sagovornik je naglasio da je tu ključan američki stav.
"Nije moguć, ne samo nastavak rata, nego nije moguć i nastavak politike pritisaka na Rusku Federaciju bez Sjedinjenih Država. Vi ste videli da je ovaj sastanak u Kijevu juče protekao između ove četiri zemlje, dakle tri plus jedna plus Ukrajina, dakle ovih vodećih zemalja u ovoj zajednici voljnih. Protekao je uz ocenu da imaju podršku i Vašingtona za predlog o primirju", napomenuo je Milivojević.
Međutim, kako je podsetio, posle ruske ponude oglasio se prvo Tramp, odnosno američka strana, koja je rekla da je to dobra vest, a onda je usledila i reakcija drugih zapadnih država.
"Mislim da se bez Amerike tu ne može razgovarati, bez obzira na odlučnost nekih zapadnih sila, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, da podržavaju Ukrajinu po cenu i produžetka sukoba", istakao je sagovornih Newsmax Balkans.
To, prema njegovom mišljenju, nije izvodljivo bez američke strane.
"Vašington ipak ima u vidu da je on započeo proces i Vašington želi da bude, ja bih rekao, na čelu bilo koje vrste koalicije, bilo kog vida posredovanja koje podrazumeva i konačni ishod u korist interesa, ako hoćete, i Vašingtona. Dakle, da se zaključi neki mir gde bi se obavezno smatralo da je Vašington imao odlučujuću ulogu u tome", zaključio je Milivojević.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Najmanje četiri osobe su poginule u pucnjavi u baru u gradu Anakonda, u saveznoj američkoj državi Montana, dok potraga za osumnjičenim još traje, saopštili su zvaničnici.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naredio je da se dve nuklearne podmornice pozicioniraju u regionima blizu Rusije kao odgovor na pretnje bivšeg predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva.
Šiitski vojno-politički pokret Ansar Alah (Huti), koji vlada severnim Jemenom, ponovo je napao aerodrom "Ben Gurion" u Izraelu, rekao je portparol oružanih snaga Huta Jahja Sarija.
Kambodža će nominovati aktuelnog predsednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir zbog njegove direktne uloge u zaustavljanju nedavnog oružanog sukoba na granici sa Tajlandom, izjavio je zamenik premijera Kambodže Sun Čantol.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) saopštila je da je od 27. maja najmanje 1.373 Palestinaca ubijeno dok su pokušavali da dobiju pomoć u hrani u Pojasu Gaze.
Na planini Levotobi Laki-Laki u provinciji Istočna Nusa Tengara u Indoneziji eruptirao je vulkan, izbacujući stub pepela visok preko 10 kilometara, saopštila je Indonežanska vulkanološka agencija.
Ukrajina je spremna na sastanak na najvišem nivou s ruskim rukovodstvom ukoliko Moskva zaista pokaže ozbiljnost i spremnost da okonča rat i uspostavi pravedan i trajan mir, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Dugogodišnji španski političar i funkcioner Hoze Marija Anhel Batalja podneo je ostavku nakon što je otkriveno da je više od četiri decenije koristio falsifikovanu univerzitetsku diplomu kako bi ušao u javnu službu.
Komentari (0)