UNHCR: Pola miliona izbeglica se vratilo u Siriju od pada Asadovog režima
Predstavnik Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) u Siriji, Gonzalo Vargas Ljosa, izjavio je da je broj izbeglica koje su se vratile u tu zemlju od pada režima Bašara al Asada dostigao pola miliona.
U intervjuu za sirijsku agenciju SANA, Vargas Ljosa je pozdravio odluku SAD da ukinu sankcije uvedene Siriji i dodao da je pad režima Bašara al Asada označio istorijsku priliku za rešavanje krize izbeglica i interno raseljenih lica (IDP), koja, kako je naveo, ima bolne posledice već više od 14 godina.
On je ukazao na snažnu želju izbeglica da se sada vrate kući, jer je, kako je oceno, otklonjen glavni razlog njihovog raseljavanja - "strah od Asadovog režima i njegovih represivnih praksi kao što su hapšenje, mučenje, prisilna regrutacija".
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zatražio je od američkog predsednika Donalda Trampa da ne ukida američke sankcije Siriji, a taj zahtev mu je uputio prilikom posete Vašingtonu prošlog meseca, prenosi Tajms of Izrael, pozivajući se na izjavu neimenovanog izraelskog zvaničnika.
Sirijski Komitet za iznalaženje činjenica, koji ispituje ubistva tokom sukoba sirijskih snaga bezbednosti i lojalista bivšeg predsednika Bašara al Asada, saopštio je da niko nije iznad zakona i da će svi koji su činili ubistva odgovarati.
Predstavnik UNHCR je naveo da većina povratnika dolazi iz Jordana, Libana, Turske, Iraka i Egipta. Vargas Ljosa je podsetio da UNHCR poziva na ukidanje sankcija Siriji od 8. decembra.
"Objava američkog predsednika Donalda Trampa o ukidanju sankcija, posebno ako se brzo sprovede, mogla bi da ima značajan pozitivan uticaj na podršku održivom i dobrovoljnom povratku miliona sirijskih izbeglica i interno raseljenih lica koji dugo pate u egzilu", istakao je on, napominjući da je najveći izazov za povratak ekonomska situacija, "s obzirom na velika razaranja u svim sektorima tokom proteklih 14 godina".
Infrastruktura teško oštećena
Naglasio je da je sirijska infrastruktura teško oštećena i da UNHCR pokušava da odigra svoju ulogu u pružanju neophodne podrške, posebno izbeglicama i interno raseljenim licima koji se vraćaju, u saradnji sa agencijama UN i nevladinim organizacijama. Objasnio je da pomoć uključuje podršku za prevoz najranjivijih izbeglica i interno raseljenih lica, od kojih mnogi, posebno u Jordanu i Libanu, žele da se vrate, "ali ne mogu ni da priušte autobusku kartu".
Dodao je da pomoć uključuje programe manjeg obima za popravku delova oštećenih kuća, s obzirom na nedostatak dovoljnih finansijskih sredstava za potpunu rekonstrukciju.
"Postoji i novi program kojim se povratnicima pružaju skromne novčane subvencije za pokrivanje njihovih osnovnih potreba tokom prvih meseci po povratku, uz pravnu podršku za dobijanje zvaničnih dokumenata, što je ključno za bezbednost i pristup uslugama, jer ovi dokumenti omogućavaju povratnicima da dokažu svoj identitet i pristupe osnovnim uslugama", naveo je Vargas Ljosa.
Vargas Ljosa je naglasio da ono što što osigurava povratak i stabilnost miliona izbeglica i interno raseljenih lica jeste ukidanje sankcija, pokretanje velikih investicionih projekata i obezbeđivanje pravnog okruženja koje omogućava privatnom sektoru da posluje u Siriji.
On je potvrdio da su odnosi sa sadašnjom sirijskom vladom "imaju pozitivan razvoj" i da saradnja teče veoma dobro, sa mnogim bilateralnim sastancima, uključujući i sa guvernerima širom zemlje. On je istakao spremnost UN da podrži vladu Sirije u razvoju institucionalnih kapaciteta.
Foto: Tanjug/AP/Metin Yoksu
"Međunarodna zajednica ima ključnu ulogu u podržavanju napora sirijske vlade da izgradi kohezivno i inkluzivno društvo... Što se više investicija i napori za obnovu povećavaju i što se više mogućnosti za radna mesta stvara, društvo postaje jače i kohezivnije", naglasio je Vargas Ljosa.
Najveće prepreke povratku
On je upozorio da su neeksplodirana ubojna sredstva i mine među najvećim preprekama povratku izbeglica i interno raseljenih lica.
Što se tiče rada misije u Siriji, Vargas Ljosa je rekao da su mnoga ograničenja koja je nametnuo Asadov režim sada ukinuta i da je došlo do relativnog poboljšanja.
Međutim, kako je naveo, nagli pad donatorskog finansiranja ove godine primoraće UNHCR da zatvori 44 odsto svojih centara i smanji broj zaposlenih za oko 30 odsto. Napomenuo je da se agencije UN i nevladine organizacije suočavaju sa istim uslovima, što znači da bi manje Sirijaca moglo da dobije humanitarnu pomoć 2025. godine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Španska vlada proglasila je vanrednu situaciju na Balearskim ostrvima zbog povećanog dolaska migranata koji pristižu na ovaj arhipelag, prenose španski mediji.
Dva leteća automobila kineskog proizvođača električnih vozila Xpeng Inc. sudarila su se u vazduhu tokom probnog leta uoči vazduhoplovnog sajma u Čangčunu, što je ponovo otvorilo pitanja o bezbednosti ove tehnologije, prenosi Bloomberg.
Britanski kralj Čarls Treći i supruga kraljica Kamila dočekali su američkog predsednika Donalda Trampa ispred zamka Vindzor. Ovo je prva zvanična poseta Trampa Velikoj Britaniji u drugom predsedničkom mandatu.
Desničarska opoziciona stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zabeležila je istorijski uspeh u najnovijoj anketi koju je sproveo YouGov, gde je prvi put pretekla blok Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) sa rekordnih 27 odsto podrške, objavila je ta istraživačka agencija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman za bilateralne, a zatim i trilateralne razgovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i predsednikom SAD Donaldom Trampom.
U pucnjavi u blizini srednje škole "Linkoln" u saveznoj američkoj državi Ilinois, napadač je ubio troje ljudi, a potom izvršio samoubistvo, saopštila je policija.
Albanija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela virtuelnu ministarku javnih nabavki, Dielu. Premijer Edi Rama tvrdi da će zahvaljujući ovom rešenju tenderi biti potpuno transparentni i nepotkupljivi, dok stručnjaci upozoravaju da je Diela zapravo samo softver, bez formalnog statusa ministra.
Osumnjičeni za otmicu i ubistvo trogodišnje devojčice Medlin Meken 2007. godine, Kristijan B, pušten je iz zatvora u Nemačkoj nakon što nije bilo dovoljno dokaza da ga sud optuži za taj zločin.
Komentari (0)