(VIDEO) Analitičari za Newsmax Balkans o pregovorima u Istanbulu: "Diplomatska igra da se pokaže da sve strane žele mir"
Politički analitičar Ivan Miletić rekao je da su pregovori u Istanbulu između Rusije i Ukrajine morali da se dese, dok je predsednik Foruma za strateške studije Neven Cvetićanin ocenio da je sastanak bio "diplomatska igra".
Kako je naveo, u pregovorima pre svega niko nije želeo da se pokaže u svetlu da želi nastavak rata i da ne želi mir.
"I jedna i druga delegacija su svoje nastupe tempirali i udesili tako da ispadne da su oni za neku vrstu mira. Pri čemu imamo problem što su pristupi tom miru dosta različiti. Ukrajina želi neku vrstu predaha i zato insistira na čuvenom primirju od 30 dana uz podršku saveznika, uglavnom evropskih, dok Amerika pokušava da bude neka vrsta posrednika između Ukrajine i Rusije. Rusija, pak, ima nešto drugačiji pristup, postavlja ozbiljnije uslove od te čuvene neutralnosti Ukrajine, odnosno strateškog udaljavanja od NATO, pa sve do uslova povlačenja ukrajinske vojske sa teritorija koje je Rusija proglasila svojim", ocenio je Cvetićanin u emisiji Stav dana.
Prema njegovim rečima, dobro je što je ponovo, nakon skoro tri godine, uspostavljen direktni kontakt i što su se obnovili zvanični kontakti i dogovori.
"Ne zavise pregovori isključivo od jedne strane, dosta se pita i Putin"
Miletić smatra da pregovori nisu diplomatska farsa, nego, kako je naveo, nešto što je moralo da se desi.
Dodao je da će oni koji su očekivali susrete lidera morati da sačekaju.
"Ne zavise rezultati ili sami pregovori isključivo od jedne strane - Donalda Trampa, niti od Zelenskog, nego se dosta pita i Vladimir Putin", istakao je.
Foto: Milena Đorđević
Prema njegovim rečima, treba razumeti da je Vladimir Putin onaj koji je izabrao mesto, vreme i način sukoba.
"Putin zna šta strateški želi da izvede i dokle god ne bude bio na pola puta, neće učestvovati u tom miru. S druge strane, njemu je mnogo bolje da sačeka malo da Donald Tramp prođe kroz turbulencije svog drugog mandata, da se više približi izborima koji slede za godinu i po dana i da onda u tom momentu izađe na scenu i u odnosu na procenu kaže - ne, sad ja imam bolju poziciju", prezicirao je Miletić.
Predsednik Rusije Vladimir Putin želi trajniji oblik okončanja rata u Ukrajini, ali smatra da bi iz tog sukoba morali da dobiju maksimalno moguće, smatra spoljnopolitički analitičar Branimir Đokić, koji je za Newsmax Balkans analizirao situaciju angažovanja američkog predsednika oko ovog problema.
Dodao je da će Putin u međuvremenu dati svojoj vojsci dovoljno vremena da se vidi da li ona može da se izbori i ono što je najbitnije, kako je naveo, da prođe taj čuveni samit NATO pakta koji treba da bude na leto i da se jasno izdefiniše koja je to politika Sjedinjenih Američkih Država prema NATO paktu.
Komentarišući primirje od 30 dana, Miletić je naveo da to ruskoj vojsci ne odgovara.
"Za 30 dana dajete protivniku izuzetno dobro vreme da se reorganizuje, regrupiše, utvrdi i onda ako vam se ne dopada u kom dalje pravcu vide, vi ste u velikom, da kažem, nedostatku. Mislim, pitanje je zašto bi ruska vojska to činila kada u ovom momentu to njoj nije u interesu", rekao je Miletić.
"Tramp priznaje da su on i Putin glavni"
Cvetićanin je istakao da je i ranije bio siguran da neće doći do direktnog susreta Putina i Zelenskog.
Foto: Milena Đorđević
"Putin ne doživljava Zelenskog kao ravnopravnog, on doživljava Trampa kao ravnopravnog i potpuno je bilo jasno da Putin neće otići u Istanbul, jer bi to značilo neku vrstu njegove degradacije, da on sedne sa Zelenskim, a da se onda pojavi Taump iz Rijada kao neki super posrednik i da Putin sebe spusti jednu stepenicu niže. To što je Zelenski rekao da želi da se vidi sa Putinom direktno, to je bila neka vrsta mamca, udice i tako dalje, iako je on znao i saznanje njegovih savetnika da je to nemoguće", rekao je Cvetićanin.
Podsetio je da je i Tramp ranije rekao da se ništa neće pomaknuti dok se on i Putin ne vide.
"Znači, Tramp priznaje da su on i Putin glavne strane", zaključio je Cvetićanin.
Gostovanje Ivana Miletića i Nevena Cvetićanina pogledjate u videu:
Sport je danas moderno gladijatorstvo. Uspeh se traži odmah i ne vodi se računa o prethodnom procesu koji je potreban da bi se sportista izgradio u jednu vrhunsku ličnost i da bi pokazao svu raskoš, izjavila je višestruka šampionka u karateu Tanja Petrović.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Američku državu Aljasku, kao i ostrva Havaji, pogodili su prvi talasi cunamija koji je izazvao snažan zemljotres na Kamčatki. Visina talasa cunamija u ruskom pacifičkom gradu Severo-Kurilsk premašila je tri metra. U Japanu je evakuisano skoro dva miliona ljudi.
Zemljotres magnitude 8,8 stepeni pogodio je područje Kamčatke uz obalu Rusije, a naknadni potresi nastavljeni su i tokom dana. Više od 10 zemljotresa snage između 4,2 i 5,5 stepeni Rihterove skale pogodilo je obalu Kamčatke u Rusiji za nešto više od sat vremena tokom večeri.
Evropska unija je zvanično ukinula ograničenje od 100 mililitara za nošenje tečnosti, aerosola i gelova u kabinskim prtljazima za letove koji polaze sa aerodroma EU.
Portugalska vlada će se konsultovati sa predsednikom i parlamentom o priznavanju države Palestine u Ujedinjenim nacijama u septembru, saopštio je kabinet premijera Luisa Montenegra.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se rano ujutru dogodila u Grčkoj u blizini graničnog prelaza Evzoni poginula je jedna osoba, dok je petoro lakše povređeno. Pet osoba povređeno je i u drugom saobraćajnom udesu koji se dogodio blizu Soluna.
Premijer Litvanije Gintautas Paluckas najavio je da će podneti ostavku na funkciju šefa vlade i lidera Socijaldemokratske partije, zbog rastućeg političkog pritiska i istraga koje se sprovode o njegovim poslovnim vezama.
Oko 80.000 dece u zapadnoj i centralnoj Africi izloženo je visokom riziku od kolere, jer kišna sezona stvara uslove pogodne za širenje epidemije, saopštio je UNICEF.
Japanska meteorološka agencija ukinula je poslednja upozorenja na cunami koja su bila na snazi nakon zemljotresa jačine 8,8 stepeni Rihterove skale, koji je pogodio rusko poluostrvo Kamčatka.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će biti teško postići trgovinski sporazum sa Kanadom nakon što je Otava saopštila da podržava palestinsku državnost.
Najmanje 16 letova sa londonskog aerodroma Hitrou otkazano je nakon što su tehnički problemi u britanskom sistemu kontrole vazdušnog saobraćaja izazvali velike poremećaje dan ranije.
Iran je postavio nove uslove za obnovu nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, tražeći od Vašingtona da nadoknadi štetu prouzrokovanu napadima na iranske nuklearne objekte u junu, koji su, prema tvrdnjama SAD-a, bili usmereni na iranski nuklearni program.
Komentari (0)