Dogovor ministra odbrane NATO u Briselu: Pokreću najveći program naoružavanja od Hladnog rata
Ministri odbrane NATO dogovorili su se u Briselu da pokrenu najveći program naoružavanja od Hladnog rata i da u narednim godinama drastično uvećaju sposobnost odvraćanja i odbrane.
Prioritet imaju sistemi dalekometnog oružja, odbrana od napada iz vazduha i mobilne kopnene jedinice, a današnji dogovor biće na dnevnom redu samita NATO, koji će krajem juna biri održan u Hagu, prenosi Tass.
Generalni sekretar NATO Mark Rute je rekao da je ovo istorijski trenutak za Severnoatlantski vojni savez.
Američki predsednik Donald Tramp prisustvovaće samitu NATO u Hagu, gde bi članice Severnoatlantskog saveza trebalo da se slože sa njegovim zahtevom o značajnom povećaju izdvajanja za vojsku, saopšteno je u Beloj kući.
Francuski predsednik Emanuel Makron upozorio je Kinu da bi NATO mogao da poveća angažovanje u Aziji ako Peking ne učini više da spreči Severnu Koreju da učestvuje u ratu u Ukrajini na strani Rusije.
Program uključuju nove ciljeve vojne sposobnosti svake članice NATO ponaosob, a svaka od 32 države dobiće spisak precizno definisanih obaveza za zajednički doprinos sposobnosti odvraćanja i odbrane.
Realizacija programa povećava vojne sposobnosti saveza za oko 30 odsto
Ti zahtevi se zasnivaju na proceni obaveštajnih službi da bi Rusija, uprkos iscrpljujućem ratu u Ukrajini, za nekoliko godina mogla biti spremna za rat protiv neke od članica NATO.
Konkretni ciljevi su strogo poverljivi, a izvori navode da realizacija programa vodi povećanju vojne sposobnosti saveza za oko 30 odsto.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da za ispunjenje novih smernica Bundesver mora da se dopuni sa oko 60.000 aktivnih vojnika.
Očekuje se da će u Hagu biti usvojena odluka da sve članice NATO u narednom periodu za vojsku moraju da izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda, ali ispunjenje te obaveze biće veliki izazov za mnoge države, jer neke nisu uspevale da ispune ni sadašnje obaveze.
Od samita u Hagu članice će ulagati 3,5 odsto BDP
Do sada su članice imale obavezu da u odbranu ulažu najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda, a od samita u Hagu to će narasti na 3,5 odsto, plus 1,5 odsto za povezana ulaganja, kao što su logistika i infrastruktura.
Izdvajanje pet odsto BDP za odbarnu je zahtev američkog predsednika Donalda Trampa.
Nemačka za ispunjenje novih ciljeva u narednih pet do sedam godina rashode za odbranu treba da povećava po stopi od 0,2 odsto BDP godišnje.
U tom slučaju, sa prošlogodišnjih 2,1 do ciljanih 3,5 odsto stići će 2032, a kancelar Fridrih Merc je naveo da svaki procentni poen potrošnje više za odbranu znači dodatnih 45 milijardi evra.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Koliko je Evropa zavisna od Amerike? Kakva je budućnost Evrope i hoće li im se stavovi približiti? Odgovore tražimo od nekadašnje ambasadorke pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Branke Latinović.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sjedinjene Američke Države neće odložiti uvođenje carina za više od 14 zemalja među kojima je i Srbija, a koje je planirano za 1. avgust, saopštio je američki predsednik Donald Tramp.
Nakon zemljotresa magnitude 8,8 stepeni Rihterove skale na Kamčatki, došlo je do cunamija u nekoliko država, a seizmološkinja Slavica Radovanović je za Newsmax Balkans objasnila koji uslovi moraju da se steknu kako bi usled zemljotresa nastao cunami.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul i vršilac dužnosti guvernera Nju Džersija, Taheša Vej, proglasile su vanredno stanje zbog jakih pljuskova koji su izazvali opasnost od bujičnih poplava u regionu.
Najmanje šest rudara poginulo je usled "seizmičkog događaja" na projektu Andezita, u okviru divizije El Teniente, kompanije "Kodelko", koja se nalazi u opštini Mačali, u Čileu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu čime se zvanično najavljuju nove carinske stope na uvoz iz desetina zemalja, a koje će stupiti na snagu za sedam dana.
Predstavnik agencije Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNCHR) u Libanu Ivo Frajsen izjavio je da se nada da će se najmanje 200.000 sirijskih izbeglica vratiti iz Libana u svoju zemlju do kraja godine, u skladu sa novim planom povratka koji podržava vlada Libana.
Sedamdesetšestogodišnji muškarac uhapšen je zbog sumnje da je otrovao decu u letnjem kampu u Kanal Lejnu, u Staternu, u Engleskoj, zbog čega je osmoro mališana prebačeno u bolnicu, saopštila je policija.
U kombinovanom ruskom napadu raketama i dronovima na Kijev, poginulo je 13 osoba, uključujući dete (6), dok je 88 ljudi povređeno, saopštio je načelnik Vojne uprave grada Kijeva, Timur Tkačenko.
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je da implementacije sistema za izlazak i ulazak putnika (EES) neće 12. oktobra krenuti istovremeno u svim zemljama Šengena već postepeno, kako bi sve zemlje članice bile skroz pripremljene.
Oluja sa grmljavinom pogodila je više regiona u Grčkoj, a najviše pogođena područja su centralna Grčka, Atika, Sporadi, Tesalija, Epir, Makedonija (Solun, Grevena, Halkidiki).
Komentari (0)