Dugogodišnji konflikt Irana i Izraela: Kako su od prijatelja i saveznika postali ljuti neprijatelji
Jednom su bili prijatelji, potom su postali tajni saveznici, a na kraju su se pretvorili u ljute neprijatelje. Zašto je Izrael bombardovao iranske nuklearne objekte i šta to znači za globalnu bezbednost, naftu i trgovinu?
Iran i Izrael su bili neprijatelji poslednjih nekoliko decenija.
Nakon skoro dve decenije sukoba, Izrael je u četvrtak konačno napao iranske nuklearne objekte, fabrike balističkih raketa i vojne komandante u okviru početka produžene operacije kako bi sprečio Iran da izgradi nuklearno oružje, piše The Economic Times.
Izraelska vojska je u toku noći pokrenula udare na više mesta u Iranu. Nekadašnji načelnik Beogradskog centra za uzbunjivanje tokom NATO bombardovanja Avram Izrael rekao je za Newsmax Balkans da je ovaj napad zatekao Izraelce "relativno neiznenađene".
Svetski lideri pozvali su na uzdržanost nakon što je Izrael napao Iran, dok je američki predsednik Donald Tramp rekao da je unapred bio upoznat sa planovima Izraela da izvrši udare na Iran, navodeći da će SAD braniti sebe i Izrael u slučaju da Teheran preduzme bilo kakvu odmazdu.
Glavni komandant Korpusa garde islamske revolucije (IRGC) Hosein Salami, ubijen je u napadu Izraela na Iran. Salami je bio jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji - nadgledao je vojsku i lično izveštavao vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.
Prošle godine, Izrael je napao iranske odbrambene objekte, a Iran je uzvratio napadima na Izrael, ali to je bio ograničen sukob.
"Nalazimo se u presudnom trenutku u istoriji Izraela," rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u snimljenom video poruci u četvrtak.
Iran je rekao da želi da izbriše Izrael s lica zemlje. Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim protivnikom, piše DW.
Ali to nije uvek bio slučaj.
Iran i Izrael bili saveznici do 1979. godine
Izrael i Iran su bili saveznici sve do Iranske islamske revolucije 1979. godine.
Nakon uspostavljanja države Izrael 1948. godine, većina zemalja sa muslimanskim većinskim stanovništvom odbila je da je prizna.
Iran, pretežno šiitska zemlja sa dugom imperijalnom istorijom i nesigurnim odnosima sa arapskim državama, bio je izuzetak.
Iran je bio jedna od prvih država koja je priznala Izrael nakon osnivanja 1948. godine.
Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država.
Foto: Iranian Presidency Office via AP
Iran je, s druge strane, dočekao Izrael, koji je imao podršku SAD, kao protivtežu arapskim zemljama u regionu.
Tada je Izrael obučavao iranske poljoprivredne stručnjake, pružao tehničko znanje i pomagao u izgradnji i obuci iranskih oružanih snaga.
Iranski šah je plaćao Izraelu naftom, jer je njegova rastuća ekonomija imala potrebe za gorivom.
Više od 20.000 Jevreja živi u Iranu
Ne samo to. Iran je bio dom drugoj najvećoj jevrejskoj zajednici van Izraela.
Ipak, nakon Islamske revolucije, mnogi Jevreji su napustili zemlju.
Međutim, čak i danas, više od 20.000 Jevreja još živi u Iranu.
Kada su se odnosi između Izraela i Irana promenili?
Nakon što je Iranska islamska revolucija 1979. godine dovela ajatolaha Ruholaha Homeinija i njegove verske revolucionare na vlast, Iran je poništio sve prethodne sporazume sa Izraelom.
Homeini je oštro kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija.
Postepeno, Iran je usvajao sve oštriju retoriku prema Izraelu sa ciljem da pridobije naklonost regionalnih arapskih država.
Iranski režim bio je željan da poveća svoj regionalni uticaj.
Foto: Tanjug/AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Kada je Izrael poslao trupe u južni Liban 1982. godine kako bi intervenisao u građanskom ratu zemlje, Homeini je poslao iransku gardu u libansku prestonicu Bejrut, da podrže lokalne šiitske policajce.
Iranska vlast više puta negirala Holokaust
Milicija Hezbolah, koja je proizašla iz ove podrške, danas se smatra direktnim iranskim posrednikom u Libanu.
Iranov trenutni lider, ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu reč u svim pitanjima, ostaje jednako neprijateljski raspoložen prema Izraelu kao i njegovi prethodnici.
Hamnei i cela iranska vlast su takođe više puta doveli u pitanje i negirali Holokaust.
Da li bi Iran trebalo da promeni svoj antiizraelski stav?
Nisu svi Iranci podržavali Iranovu neprijateljsku politiku prema Izraelu.
"Iran mora da preispita svoj odnos sa Izraelom jer njegov stav više nije u skladu sa vremenima", izjavila je Faezeh Hašemi Rafsandžani, ćerka bivšeg iranskog predsednika Alija Akbara Hašemi Rafsandžanija, u intervjuu 2021. godine.
Rafsandžani, koja je nekada imala mesto u iranskom parlamentu, rekla je da su muslimanski Ujguri u Kini i čečenski muslimani u Rusiji zlostavljani, a ipak, Iran ima bliske odnose sa oba.
Foto: AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Istaknuti politički naučnik Sadegh Zibakalam je više puta kritikovao iransku politiku prema Izraelu.
"Ova pozicija je izolovala zemlju na međunarodnoj sceni", rekao je Zibakalam u intervjuu za DW 2022. godine.
Međutim, odlučne pristalice Iranske islamske Republike podržavaju neprijateljski položaj zemlje prema Izraelu i žele da vide da se protive velikim silama.
"Neki podržavaoci iranskog režima i članovi takozvane Ose otpora su bili iritirani dugom nerazrešenošću Irana da napadne Izrael u kontekstu rata u Gazi ili da osveti napade na sam Iran", rekao je analitičar Ali Fathollah-Nejad u aprilu 2024. godine.
Direktor berlinskog Centra za Bliski Istok i globalni poredak objasnio je da frustracija raste zbog nedostatka kredibiliteta Irana kao glavnog zaštitnika palestinske stvari i njegovog oklevanja da se direktno suoči sa Izraelom.
U posebnom tekstu čitajte sve o najnovijem sukobu između Izraela i Irana.
Najvažniji zapis o čoveku nije napisao čovek, već njegov tvorac. To je genom – knjiga napisana sa samo četiri slova: A, T, C, G. Bez metafora, bez ideologija. Samo gola istina u ćeliji. Genom svedoči bez zastava i bez fanfara, on nas podseća da je svako telo mapa sveta – mozaik naroda, ukrštanja i večite migracije. Da li smo spremni da saznamo ko smo? Večeras razgovaramo sa Jovicom Krtinićem, istaknutim istraživačem genetičke genealogije. O genomskoj istini, identitetu bez mitova i o budućnosti samospoznaje.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Dva leteća automobila kineskog proizvođača električnih vozila Xpeng Inc. sudarila su se u vazduhu tokom probnog leta uoči vazduhoplovnog sajma u Čangčunu, što je ponovo otvorilo pitanja o bezbednosti ove tehnologije, prenosi Bloomberg.
Britanski kralj Čarls Treći i supruga kraljica Kamila dočekali su američkog predsednika Donalda Trampa ispred zamka Vindzor. Ovo je prva zvanična poseta Trampa Velikoj Britaniji u drugom predsedničkom mandatu.
Desničarska opoziciona stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zabeležila je istorijski uspeh u najnovijoj anketi koju je sproveo YouGov, gde je prvi put pretekla blok Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) sa rekordnih 27 odsto podrške, objavila je ta istraživačka agencija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman za bilateralne, a zatim i trilateralne razgovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i predsednikom SAD Donaldom Trampom.
U pucnjavi u blizini srednje škole "Linkoln" u saveznoj američkoj državi Ilinois, napadač je ubio troje ljudi, a potom izvršio samoubistvo, saopštila je policija.
Albanija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela virtuelnu ministarku javnih nabavki, Dielu. Premijer Edi Rama tvrdi da će zahvaljujući ovom rešenju tenderi biti potpuno transparentni i nepotkupljivi, dok stručnjaci upozoravaju da je Diela zapravo samo softver, bez formalnog statusa ministra.
Osumnjičeni za otmicu i ubistvo trogodišnje devojčice Medlin Meken 2007. godine, Kristijan B, pušten je iz zatvora u Nemačkoj nakon što nije bilo dovoljno dokaza da ga sud optuži za taj zločin.
U bečkom naselju Leopoldštadt dogodila se porodična tragedija - muškarac iz Srbije (44), nakon svađe u stanu, ubio je suprugu (44), teško ranio ćerku (24) i jednog mladića (26), a zatim pobegao od razmene vatre sa policijom. Nešto kasnije pronađen je mrtav u automobilu.
Komentari (0)