Mladi Evropljani gube veru u demokratiju, skoro svaki deseti rekao da mu je svejedno da li je njegova vlada demokratska
Samo polovina mladih u Francuskoj i Španiji veruje da je demokratija najbolji oblik vladavine, a podrška je još niža među njihovim poljskim vršnjacima, pokazalo je deveto godišnje istraživanje Instituta YouGov za fondaciju Tui, koja finansira projekte posvećene mladima u Evropi.
Studija je sprovedena u aprilu i maju, a u okviru istraživanja ispitano je više od 6.700 ljudi starosti između 16 i 26 godina u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj, Španiji, Italiji, Grčkoj i Poljskoj, prenosi Gardijan.
Većina pripadnika evropske generacije "Z", odnosno onih koji su rođeni između 1996. i 2010. godine, njih 57 odsto, izjasnilo se da preferira demokratiju u odnosu na bilo koji drugi oblik vladavine, ali su stope podrške značajno varirale, dostižući samo 48 odsto u Poljskoj i oko 51 do 52 odsto u Španiji i Francuskoj, dok je najviša stopa bila među mladima u Nemačkoj sa 71 odsto.
Srbija na evropskom putu beleži tri i po godine zastoja, od 2021. nije otvoreno nijedno poglavlje. Prilikom prošlonedeljne posete Beogradu komesarka Marta Kos zatražila je hitno sprovođenje reformi. Nema nas ni na projekcijama za pridruživanje evropskim integracijama do 2029. godine.
Da bi pod određenim okolnostima favorizovalo autoritarnu vladavinu izjavilo je 21 odsto ispitanih. Najviši procenat takvih odgovora bio je u Italiji - 24 odsto, a najniži u Nemačkoj - 15 odsto.
Oko 23 odsto bi favorizovalo autoritarnu vlast
U Francuskoj, Španiji i Poljskoj se 23 odsto ispitanika izjasnilo da bi pod određenim okolnostima favorizovalo autoritarnu vladavinu.
Politikolog sa Slobodnog univerziteta u Berlinu Torsten Fas, koji je radio na studiji, rekao je da među mladim ljudima koji sebe vide politički desno od centra i osećaju se ekonomski ugroženo, podrška demokratiji "pada" na samo jednu od tri osobe.
"Demokratija je pod pritiskom, iznutra i spolja", naveo je Fas.
Skoro svaki deseti rekao da mu je svejedno
Skoro svaki deseti ispitanik je rekao da mu je svejedno da li je njihova vlada demokratska ili ne, dok dodatnih 14 odsto nije znalo odgovor na to pitanje, ili nije odgovorilo.
Istraživanje je pokazalo da je 48 odsto mladih zabrinuto da je demokratski sistem u njihovoj zemlji ugrožen, uključujući 61 odsto takvih odgovora u Nemačkoj.
Povratak američkog predsednika Donalda Trampa u Belu kuću, uspon Kine i invazija Rusije na Ukrajinu pomerili su moć sa Evrope u percepciji ispitanika, pri čemu je samo 42 odsto njih ubrojalo Evropsku uniju među tri najveća globalna igrača.
Od ispitanih u Velikoj Britaniji, 73 odsto njih je želelo povratak u EU, dok je skoro polovina mladih Evropljana - 47 odsto, želela jače veze između EU i Velike Britanije.
Na pitanje o tome koje zemlje su najveće svetske sile, 83 odsto ispitanika je reklo da su to Sjedinjene Američke Države, 75 odsto je reklo da je to Kina, a 57 odsto da je to Rusija.
Skoro svaki peti mladi Evropljanin, odnosno 19 odsto ispitanih, opisao je sebe kao politički orjentisanog desno od centra, u odnosu na 14 odsto u 2021. godini, dok je 33 odsto sebe nazvalo centristima, 32 odsto levičarima, a 16 odsto nije sebi davalo nikakve oznake političke orjentacije.
Oko 39 odsto ispitanika opisalo EU kao ne baš demokratsku
Podrška strožim ograničenjima migracije porasla je u svim zemljama od 2021. godine, sa 26 odsto na 38 odsto.
Većina mladih Evropljana izrazila je nadu u potencijal EU, a dvoje od troje ispitanika je u ogromnoj meri podržalo ostanak svoje zemlje u bloku.
U isto vreme, 39 odsto ispitanika je opisalo EU kao ne baš demokratsku, a samo šest odsto je reklo da njihove nacionalne vlade dobro funkcionišu, sa malo potrebe za značajnim promenama.
Uprkos snažnijoj podršci zaštiti klime među mladim Evropljanima, samo jedan od tri ispitanika je rekao da bi to trebalo da bude prioritet nad ekonomskim rastom.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Koliko je Evropa zavisna od Amerike? Kakva je budućnost Evrope i hoće li im se stavovi približiti? Odgovore tražimo od nekadašnje ambasadorke pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Branke Latinović.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sjedinjene Američke Države neće odložiti uvođenje carina za više od 14 zemalja među kojima je i Srbija, a koje je planirano za 1. avgust, saopštio je američki predsednik Donald Tramp.
Nakon zemljotresa magnitude 8,8 stepeni Rihterove skale na Kamčatki, došlo je do cunamija u nekoliko država, a seizmološkinja Slavica Radovanović je za Newsmax Balkans objasnila koji uslovi moraju da se steknu kako bi usled zemljotresa nastao cunami.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul i vršilac dužnosti guvernera Nju Džersija, Taheša Vej, proglasile su vanredno stanje zbog jakih pljuskova koji su izazvali opasnost od bujičnih poplava u regionu.
Najmanje šest rudara poginulo je usled "seizmičkog događaja" na projektu Andezita, u okviru divizije El Teniente, kompanije "Kodelko", koja se nalazi u opštini Mačali, u Čileu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu čime se zvanično najavljuju nove carinske stope na uvoz iz desetina zemalja, a koje će stupiti na snagu za sedam dana.
Predstavnik agencije Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNCHR) u Libanu Ivo Frajsen izjavio je da se nada da će se najmanje 200.000 sirijskih izbeglica vratiti iz Libana u svoju zemlju do kraja godine, u skladu sa novim planom povratka koji podržava vlada Libana.
Sedamdesetšestogodišnji muškarac uhapšen je zbog sumnje da je otrovao decu u letnjem kampu u Kanal Lejnu, u Staternu, u Engleskoj, zbog čega je osmoro mališana prebačeno u bolnicu, saopštila je policija.
U kombinovanom ruskom napadu raketama i dronovima na Kijev, poginulo je 13 osoba, uključujući dete (6), dok je 88 ljudi povređeno, saopštio je načelnik Vojne uprave grada Kijeva, Timur Tkačenko.
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je da implementacije sistema za izlazak i ulazak putnika (EES) neće 12. oktobra krenuti istovremeno u svim zemljama Šengena već postepeno, kako bi sve zemlje članice bile skroz pripremljene.
Komentari (0)