Kandidat za generalnog direktora UN: Ako pobedim biću glas Srbije u Unesko, svetinje SPC na Kosovu su svetsko blago
Kandidat za generalnog direktora Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) Halid El-Anani izjavio je da će biti glas Srbije u Unesku, ako bude izabran na tu poziciju i dodao da je svestan duboke zabrinutosti srpskog naroda kada je reč o srpskom srednjovekovnom blagu na KiM.
"Pitate me da li bih, ako postanem generalni direktor bio i glas Srbije u Unesku. Moj odgovor je da – bez oklevanja, jer želim da budem glas svake države članice obezbeđivanjem da Unesko ostane prostor gde je svaki glas važan, bez obzira na veličinu ili ekonomsku moć zemlje članice. A Srbija je važna sa svojom kulturom, istorijom i ulogom na Balkanu – ali i sa dugogodišnjim angažmanom u Uneskou", rekao je El-Anani u intervjuu za Tanjug.
El-Anani, čiju kandidaturu Egipat sa ponosom ističe, a zvanično je podržava Afrička unija, Liga afričkih zemalja, kao i Srbija, Francuska, Nemačka, Austrija, Španija, Brazil, Turska i Slovačka je tako odgovorio na pitanje da li možemo, imajući u vidu slogan njegove kampanje "Unesko za narod", očekivati da će biti i glas Srbije posebno kada govorimo o KiM i činjenici da su četiri srpske svetinje na KiM na Uneskovoj listi svetske baštine u opasnosti skoro dve decenije.
"Potpuno sam svestan duboke zabrinutosti zbog situacije oko četiri srpske svetinje na Kosovu - Pećke patrijaršije, manastira Visoki Dečani i Gračanice i Crkve bogorodice Ljeviške. Ova mesta su na Listi svetske baštine u opasnosti od 2004. godine. Ona su više od mesta bogosluženja. Za narod Srbije obeležja su identiteta, stubovi kolektivnog sećanja a za Unesko blago čovečanstva", istakao je El-Anani.
O članstvu Prištine u Unesku
Na pitanje o nastojanjima Prištine da postane član Uneska naglašava da se kao kandidat zalaže za neutralni pristup ukorenjen u mandatu Organizacije, i potpunom poštovanju svih pravila.
"O pitanjima poput toga, odgovornost mi nalaže da ne izražavam političke stavove, već da podsetim na zakonski i multilateralni okvir u okviru koga Unesko funkcioniše", rekao je El-Anani i podsetio da članice mogu biti samo države članice UN.
Ali, dodao je, Ustav Uneska član 2 predviđa posebnu proceduru za države koje nisu članice UN i da se o tome odlučuje glasanjem.
Neophodno je dobiti dvotrećinsku većinu na Generalnoj konferenciji za prijem u organizaciju, podsetio je on.
"Generalni direktor ne predlaže i ne odbija kandidature, na njemu ili njoj je da obezbedi tranparentan i nepristrasan proces. Unesko nije politička arena i nije pozvan da odlučuje na vagi moći, i zato se držim ličnog snažnog uverenja da Unesko mora da ostane odan svom mandatu, da bude striktan u procedurama i potpuno posvećen saradnji", pojasnio je.
Na pitanje u kojoj meri je upoznat sa srpskim nasleđem na Uneskovoj listi i šta mu je najimpresivnije, kaže da ga je upoznao kroz istoriju, istraživanje i razmenu znanja sa srpskim zvaničnicima i stručnjacima.
"To nasleđe nam mnogo govori o Srbiji - njenoj istorijskoj dubini, kulturnoj raznolikosti i spoju vizantijskih, osmanskih i evropskih uticaja, istovremeno afirmišući svoj identitet bilo da je u pitanju manastir Studenica, freske u Sopoćanima, rimska palata u Gamzigradu ili stećci raštrkani po regionu, svako od tih mesta nosi deo srpske duše, oblikovane duhovnošću, sećanjem i otpornošću. To nisu samo arhitektonska dostignuća. To su živa nasleđa", ukazao je El-Anani nekadašnji ministar turizma i antikviteta Egipta, univeriztetski profesor i turistički vodič, što ga je upravo, kako kaže, oblikovalo i vodilo ka mestu generalnog direktora Uneska.
"Unesko nije politička arena"
U intervjuu navodi i da mora da bude jasan - Unesko nije politička arena, jer UN imaju druga tela poput Saveta bezbednosti za rešavanje geopolitičkih sporova.
"Unesko je tehnička organizacija koja deluje pod jasnim mandatima, transparentnim procedurama sa univerzalnom misijom da promoviše mir kroz obrazovanje, kulturu, nauku i informisanje", naveo je El-Anani čiji su protivkandidati Gabriela Ramos iz Meksika i Éduard Matoko iz Konga.
Dolazak na EXPO 2027 zvanično je potvrdilo 117 zemalja, što znači da Srbija, po broju zemalja učesnica, prestiže Astanu, domaćina prethodne Specijalizovane izložbe 2017. godine, saopštili su organizatori.
Dodao je da upravo zato mehanizmi evaluacije i zaštite bilo da se radi o svetskoj baštini, nematerijalnoj baštini ili globalnim geoparkovima moraju ostati strogo zasnovani na tehničkim i naučnim kriterijumima.
"Nepristrasnost je jedan od osnovnih stubova legitimiteta Uneskoa", rekao je El Anani koji će, kako je dodao ako mu bude poverena uloga generalnog direktora, raditi na tome da se misija obavlja sa strogošću, neutralnošću i poštovanjem.
O Expo 2027
Na pitanje da li Expo 2027 može da bude zanimljiv za Unesko imajući u vidu temu "Igra za čovečanstvo – sport i muzika za sve" i činjenicu da će Expo u Beogradu biti prilika za zemlje učesnice da predstave svoje nematerijalno kulturno nasleđe, odgovara pozitivno.
"Expo 2027 nosi viziju duboko usklađenu u vrednosti Uneska", kazao je on i dodao da tema "Igra za čovečanstvo: sport i muzika za sve" ističe dva univerzalna jezika koja prevazilaze političke, kulturne i jezičke granice.
Ilustracija: Tanjug/Ekspo 2027
"I sport i muzika su moćni alati za mir, inkluziju i međusobno priznanje. Oni okupljaju ljude ne kroz ideologiju, već kroz zajedničko iskustvo i emocije", rekao je El Anani i naglasio da mu je bilo veoma drago kada je čuo da je skoro 120 zemalja već potvrdilo učešće.
"To je, za mene, pravi duh Uneska: okupljanje nacija oko zajedničkih vrednosti, u prostoru dijaloga i kreativnog izražavanja. Takva široka međunarodna mobilizacija, oko teme koja tako ujedinjuje, zaslužuje da bude priznata i podstaknuta. Činjenica je da će Expo predstaviti blago regiona Jugoistočne Evrope u infrastrukturi, nauci ili tehnologiji", kazao je on i dodao da kao kandidat, ne govori u ime Organizacije.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Španska vlada proglasila je vanrednu situaciju na Balearskim ostrvima zbog povećanog dolaska migranata koji pristižu na ovaj arhipelag, prenose španski mediji.
Dva leteća automobila kineskog proizvođača električnih vozila Xpeng Inc. sudarila su se u vazduhu tokom probnog leta uoči vazduhoplovnog sajma u Čangčunu, što je ponovo otvorilo pitanja o bezbednosti ove tehnologije, prenosi Bloomberg.
Britanski kralj Čarls Treći i supruga kraljica Kamila dočekali su američkog predsednika Donalda Trampa ispred zamka Vindzor. Ovo je prva zvanična poseta Trampa Velikoj Britaniji u drugom predsedničkom mandatu.
Desničarska opoziciona stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zabeležila je istorijski uspeh u najnovijoj anketi koju je sproveo YouGov, gde je prvi put pretekla blok Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) sa rekordnih 27 odsto podrške, objavila je ta istraživačka agencija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman za bilateralne, a zatim i trilateralne razgovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i predsednikom SAD Donaldom Trampom.
U pucnjavi u blizini srednje škole "Linkoln" u saveznoj američkoj državi Ilinois, napadač je ubio troje ljudi, a potom izvršio samoubistvo, saopštila je policija.
Albanija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela virtuelnu ministarku javnih nabavki, Dielu. Premijer Edi Rama tvrdi da će zahvaljujući ovom rešenju tenderi biti potpuno transparentni i nepotkupljivi, dok stručnjaci upozoravaju da je Diela zapravo samo softver, bez formalnog statusa ministra.
Osumnjičeni za otmicu i ubistvo trogodišnje devojčice Medlin Meken 2007. godine, Kristijan B, pušten je iz zatvora u Nemačkoj nakon što nije bilo dovoljno dokaza da ga sud optuži za taj zločin.
Komentari (0)