Nemački AfD na udaru drugih stranaka: Poslat javni poziv da se partija zabrani
Nakon haosa u parlamentu u Erfurtu u istočnoj nemačkoj pokrajini Tiringiji, gde je stranka Alternativa za Nemačku (AfD) postala najveća grupa u državnom parlamentu i to nakon izbora početkom septembra, pokrenuto je pitanje da se ova stranka zabrani.
AfD, koja je 2001. godine proglašena ekstremističkom, postala je meta zbog politike koju sprovodi, ali je ta situacija došla do vrhunca kada je glasno prozvana da ju je potrebno ugasiti.
Počela je ozibljna raspravlja se o tome kako politika ostalih stranaka da se nosi sa AfD u narednom periodu. Kancelarija za zaštitu ustava u Tiringiji, koja prati domaće ekstremističke pokrete u Nemačkoj, klasifikovala je stranku kao "desničarsku i ekstremističku".
Georg Majer, lider tiringijskih socijaldemokrata i još uvek vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova, izjasnio se u za pokretanje postupka pred Saveznim ustavnim sudom za zabranu AfD.
Foto: AP/Markus Schreiber
"Današnji događaji u tiringijskom parlamentu pokazali su da AfD agresivno i borbeno preduzima akcije protiv parlamentarizma", rekao je on na društvenoj medijskoj platformi Iks, nekadašnem Tviteru, i dodao: "Mislim da to znači da su se stekli preduslovi za zabranu".
On je i ranije ove godine imao slične objave koje su bile upućene na račun AfD, rekavši: "Poslanici AfD ostaju da sede dok Berbel Bas dočekuje ukrajinskog ambasadora u Bundestagu. Ne može se jasnije izraziti gde se nalazi ova stranka".
Die AfD-Abgeordneten bleiben sitzen, als Bärbel Bas den ukrainischen Botschafter im Bundestag begrüßt. Deutlicher kann nicht zum Ausdruck gebracht werden, wo diese Partei steht.
— Georg_Maier (@GeorgMaier8) February 27, 2022
Član 21. nemačkog ustava - Osnovni zakon, kaže: "Stranke koje, zbog svojih ciljeva ili ponašanja svojih pristalica, nastoje da potkopaju ili ukinu osnovni demokratski poredak ili da ugroze postojanje Savezne Republike Nemačke, biće neustavan".
Na Saveznom ustavnom sudu je da odluči da li se politička partija može zabraniti.
Savezna vlada, Bundestag i Veće 16 saveznih država, Bundesrat, imaju pravo da podnesu peticiju.
Foto: AP/Jochen Krause
Poslednji pokušaj da se nekoj stranci zabrani postojanje dogodio se 2017. godine, kada je najviši nemački sud odbacio istorijski pokušaj da se zabrani krajnje desničarska Nacionalna demokratska partija (NPD) u zemlji.
Savezni ustavni sud presudio je da NPD nema potencijal da sruši demokratiju u Nemačkoj. U presudi po tom slučaju sud je ocenio da je bivši NPD zaista bio neustavan, ali i politički beznačajan.
Poređenja radi za razliku od NPD, AfD je dobro ustoličena politička snaga, ali kao i kod NPD nijedna druga partija do sada nije pokazala interesovanje da uđe u koaliciju sa AfD, tako da ona nema realnih izgleda da bude deo Vlade.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala AfD stranku, ali su rekli da u ovom trenutku ne žele da daju bilo kakve izjave povodom svih ovih dešavanja.
Politička partija SPD je našoj redakciji potvrdila da oni ne sprovode process raspuštanja AfD.
Foto: AP/Franka Bruns
"Da pojasnimo, poslanička grupa SPD u Bundestagu trenutno ne sprovodi proces raspuštanja ili zabrane AfD. Raspravu oko potencijalne zabrane pokrenule su i druge političke ličnosti, kao što je političar CDU, Marko Vandervic, koji je javno pozvao na takav korak. Za detaljnije informacije o ovome, preporučio bih da se direktno obratite gospodinu Vandervicu".
Član Bundestaga Marko Vandervic (član CDU) je počeo da vodi kampanju preko zajedničkih stranačkih linija za zajednički predlog da Bundestag glasa o zabrani.
U našu redakciju je stigao i odgovor administracije nemačkog Parlamenta u kome piše: "Neutralna - administracija Parlamenta ne može dati nikakav politički intervju ili izjavu, jer je poslanički sastav Bundestaga rezultat saveznih izbora".
Foto: AP/Markus Schreiber
Prema nemačkom zakonu, najmanje pet odsto poslanika moralo bi da podrži njihovu inicijativu. Marko Vandervic za medije tvrdi da je se postignut taj broj.
Politička stranka SPD, u izjavi za Newsmax Balkans, smatra da ako bi se zabrana ikada razmatrala, to bi dovelo do značajnih pomeranja na nemačkoj političkoj sceni, ali bi to zahtevalo pažljive pravne i demokratske procese kako bi se osiguralo da je u skladu sa ustavnim principima. Stoga, SPD smatra zabranu AfD-a kao krajnju meru, naveli su u saopštenju.
Svaka potencijalna zabrana ne bi bila odluka Bundestaga ili političkih partija, već bi bila sprovedena kroz pravni proces, koji uključuje nemački ustavni sud (Savezni ustavni sud), tako da bi procedura morala da prođe kroz ozbiljne pravne regulative kako bi se uopšte dovelo u pitanje političko delovanje AfD, a sa druge strane AfD klasifikacija "desničarskih ekstremista" ne garantuje zabranu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Španska vlada proglasila je vanrednu situaciju na Balearskim ostrvima zbog povećanog dolaska migranata koji pristižu na ovaj arhipelag, prenose španski mediji.
Dva leteća automobila kineskog proizvođača električnih vozila Xpeng Inc. sudarila su se u vazduhu tokom probnog leta uoči vazduhoplovnog sajma u Čangčunu, što je ponovo otvorilo pitanja o bezbednosti ove tehnologije, prenosi Bloomberg.
Britanski kralj Čarls Treći i supruga kraljica Kamila dočekali su američkog predsednika Donalda Trampa ispred zamka Vindzor. Ovo je prva zvanična poseta Trampa Velikoj Britaniji u drugom predsedničkom mandatu.
Desničarska opoziciona stranka Alternativa za Nemačku (AfD) zabeležila je istorijski uspeh u najnovijoj anketi koju je sproveo YouGov, gde je prvi put pretekla blok Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije (CDU/CSU) sa rekordnih 27 odsto podrške, objavila je ta istraživačka agencija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman za bilateralne, a zatim i trilateralne razgovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i predsednikom SAD Donaldom Trampom.
U pucnjavi u blizini srednje škole "Linkoln" u saveznoj američkoj državi Ilinois, napadač je ubio troje ljudi, a potom izvršio samoubistvo, saopštila je policija.
Albanija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela virtuelnu ministarku javnih nabavki, Dielu. Premijer Edi Rama tvrdi da će zahvaljujući ovom rešenju tenderi biti potpuno transparentni i nepotkupljivi, dok stručnjaci upozoravaju da je Diela zapravo samo softver, bez formalnog statusa ministra.
Osumnjičeni za otmicu i ubistvo trogodišnje devojčice Medlin Meken 2007. godine, Kristijan B, pušten je iz zatvora u Nemačkoj nakon što nije bilo dovoljno dokaza da ga sud optuži za taj zločin.
Komentari (0)